Trudnoća

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Trudnice)
Trudnoća
Drugi naziviGestacija
Žena u trećem trimestru trudnoće
SpecijalnostObstetrika, Akušerstvo
SimptomiPropušteno razdoblje, nježne grudi, mučnina i povraćanje, glad, učestalo mokrenje
Trajanje~40 sedmica od zadnjeg menstruacijskog perioda
UzrociSpolni odnos, potpomognuta oplodnja
Dijagnostička metodaTest trudnoće
PrevencijaKontrola rađanja (iključujući kontracepciju)[1]
TretmanRoditeljska njega, pobačaj[1]
LijekFolna kiselina, supplementi gvožđa
Frekvencija213 miliona (2012)
SmrtnostDecrease 230.600 (2016)
Trudnica pri kraju trudnoće

Trudnoća (drugo stanje, gravidnost, bremenitost, gestacija) nastaje usađivanjem oplođene jajne ćelije u endometrij materice. Žena koja je po prvi put trudna naziva se primipara ili primigravida, a žena koja je više puta rađala je multipara ili multigravida.[2][3]

Faze začeća

William Hunter, Anatomia uteri humani gravidi tabulis illustrata, 1774

Oplođenje nastaje spajanjem zrele jajne ćelije i spermatozoida. Ovulacijom iz de Grafovog folikula zrela jajna ćelija dospijeva u lumen jajovoda, gdje biva opkoljena spermatozoidima koji nastoje prodrijeti u nju. Po probijanju spoljašnje opne jajne ćelije i ulaska spermatozoida u nju, dolazi do zgušnjavanja opne koja na taj način sprečava ostale spermatozoide da prodru u nju. Pri prodoru u jajnu ćeliju dolazi do mješanja sadržaja spermatozoida sa jedrom jajne ćelije. Embrionalni razvitak započinje neposredno nakon oplodnje i odvija se u četiri faze:

  • brazdanje
  • formiranje zametnih listića
  • osnivanje organa
  • histološka diferencijacija organa

Oplođena jajna ćelija pod djelovanjem peristaltičkih pokreta jajovoda i vodene struje koja nastaje kretanjem treplji epitela u tubama dospijeva u šupljinu materice i tada dolazi do nidacije, odnosno inplantacije oplođenog jajašceta. Usađena jajna ćelija naziva se začetak ili embrion. Po završenoj organogenezi, poslije trećeg mjeseca trudnoće začetak postaje plod odnosno fetus.

Trajanje trudnoće

Normalna trudnoća traje deset lunarnih mjeseci ili devet kalendarskih mjeseci, odnosno 40 nedelja ili 280 dana. Ako dođe do prekida trudnoće prije 28 nedjelja taj prekid se naziva pobačajem jer plod nije sposoban za vanmaterični život. Porođajem se naziva svaki prekid trudnoće poslije 28 nedjelja. Prema vremenu kada se dogodi porođaj može biti prijevremeni, na vrijeme i kasniji, a novorođenče nedoneseno (prematurus), doneseno (maturus) i prenesno (postmaturus). Nedonošče po pedijatriskim parametrima je svako dijete manje tjelesne težine od 2500 grama.

Posteljica

Posteljica (placenta) se stvara krajem trećeg mjeseca trudnoće. Ona ima veoma važnu i višestruku funkciju. Učestvuje u razmjeni materija između majke i ploda putem difuzije i osmoze, ima zaštitnu ulogu jer štiti plod od infekcija, a također u njoj se luči progesteron - hormon koi služi za održavanje trudnoće i estrogen. Pri kraju trudnoće placenta je organ težak oko 500 grama, sa prečnikom od 16 do 20 cm, i sastavljen je od 16 do 20 kotiledona.

Dijagnoza trudnoće

Postavlja se na osnovu anamnestičkih podataka i objektivnog pregleda trudnice. Promjene u organizmu žene izazvane graviditetom nazivaju se znacima trudnoće i djele se u tri grupe:

  • sigurni znaci trudnoće
  • nesigurni znaci trudnoće
  • vjerovatni znaci trudnoće

Pod nesigurnim znacima podrazumjevaju se oni znaci koji su karakteristični za trudnoću ali se jednako mogu naći i kod žena koje nisu gravidne, pa i kod muškaraca. To su mučnine, osjećaj gađenja, pigmentacija na pojedinim djelovima kože, povećanje trbuha i bokova, promjene u raspoloženju i drugi.

Vjerovatni znaci su promjene koje se manifestiraju na polnim organima i grudima žene. To su izostanak menstruacije, uvećanje i razmekšavanje materice, uvećanje dojki i pojava kolostruma odnosno prvog mlijeka, likviditet sluznice vagine i grlića materice.

Sigurni znaci trudnoće su postojanje fetusa vidljivog ultrazvučnim nalazom, slusanje srčanih tonova, opipavanje dijelova tijela ploda i prisustvo hormona trudnoće u urinu. Nakon oplodenja, u organizmu žene se nakon 7-10 dana počinju pojavljivati mjerljive koncentracije hCG, koji se može dokazivati iz urina ili krvi žene. Biološki testovi koji su se ranije koristili u dokazivanju trudnoće kao što su Galli Mainijeva reakcija, danas više nisu u upotrebi. Imunološki testovi koji se danas koriste većinom su zasnovani na upotrebi latex čestica. Može se dokazati prisustvo Humanog horionskog gonadotropina, čija se polipeptidna beta subjedinica koristi u dokazivanju trudnoće( skraćeno b-hCG) u koncentraciji od 25 mIU u urinu žene, što je ekvivalent periodu izmedu četvrte i pete sedmice trudnoće. Uvijek se uzima se uzorak prvog jutarnjeg urina, jer je u njemu koncentracija b-hCG najveća. Takođe, može se uraditi i određivanje koncentracije b-hCG u krvi. Ono se radi desetog dana po ovulaciji, i koncentracija b-hCG u krvi se kod 85% normalnih trudnoća udvostručuje svakih 72 sata u ranoj trudnoći.

Razvoj pojedinih organa kod djeteta u trudnoći

Ljudsko srce počinje kucati u četvrtoj nedjelji gestacije. Putem ultrazvuka već od šeste nedjelje moguće je pratiti srčane tonove fetusa. U petoj nedjelji dijete ima oko 80 otkucaja u minuti a u devetoj nedjelji iznosi oko 165 otkucaja. Pokreti disanja opažaju se u 10 nedjelji trudnoće. Razvoj pluća kod fetusa započinje u 4 nedjelji pojavom plućnog pupoljka. Prema većini autora bubrezi fetusa počinju funkcionisati od trećeg mjeseca gestacije, a do tog zaključka se došlo na osnovu postojanja urina u mokraćnom mjehuru ploda. Do kraja 18 sedmice razvijaju se spolni organi.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ a b Taylor D, James EA (2011). "An evidence-based guideline for unintended pregnancy prevention". Journal of Obstetric, Gynecologic, and Neonatal Nursing. 40 (6): 782–93. doi:10.1111/j.1552-6909.2011.01296.x. PMC 3266470. PMID 22092349.
  2. ^ American Congress of Obstetricians and Gynecologists (februar 2013), "Five Things Physicians and Patients Should Question", Choosing Wisely: an initiative of the ABIM Foundation, American Congress of Obstetricians and Gynecologists, arhivirano s originala, 1. 9. 2013, pristupljeno 1. 8. 2013
  3. ^ World Health Organization (novembar 2014). "Preterm birth Fact sheet N°363". who.int. Arhivirano s originala, 7. 3. 2015. Pristupljeno 6 mart 2015.

Vanjski linkovi