Tundra

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajge/borealne šume
Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
Četinarske šume umjerenih predjela
Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
Tropske i suptropske četinarske šume
Tropske i suptropske travne i žbunaste vegetacije
Travne i žbunaste vegetacije umjerenih predjela
Planinske travne i žbunaste vegetacije
Pustinje i vegetacija sušnih oblasti
Sredozemna vegetacija
Plavljena travna vegetacija
Mangrove
Vodeni biomi
Kontinentalni šelf
Obalska zona (litoral) i zona mlata
Riparijska zona
Jezera
Koralni greben
Šume algi
Ledeni pokrivač
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Zona dna (bentos)
Pelagijska zona (pelagijal)
Neritička zona (sublitoral)
Drugi biomi
Endolitska zona

Tundra je biom koji se prostire u predelima gdje je rast drveća onemogućen nižim temperaturama i kratkom vegetacijskom sezonom. Ime potiče od kildin-samske (laponske) reči „tūndâr”, koja označava „ledinu bez drveća”. Postoje dva tipa tundre: arktička, rasprostranjena u polarnim predelima Arktika i Antarktika, i alpijska, rasprostranjena u vidu zasebnog pojasa na visokim planinama. Flora palearktičkih tundri česo se naziva arkto-alpijskom usljed postojanja zajedničke historije vegetacije i velikog broja zajedničkih vrsta biljaka u arktičkoj i alpijskoj tundri.

Arktička tundra[uredi | uredi izvor]

Nastanak i geografsko prostiranje[uredi | uredi izvor]

Rasprostranjenost arktičke tundre na Sjevernoj polulopti

U skorijoj geološkoj prošlosti (ledena doba Kvartara) velike ledene mase pokrivale su dio Severne Amerike i Evrope. U periodu poslije posllednje glacijacije led se povukao ka severu ili se zadržao na planinama (glečeri). Oblasti poslednje oslobođene od leda, a susedne savremenim ledenim pokrivačima pripadaju biomu tundri. Na engleskom se tundre u Americi nazivaju „-barren grounds-” (u prijevodu: „oskudna, neplodna zemlja”), ali o jedinstvenosti sa biomom u Evropi i Aziji svjedoči i to da 75% živog svijeta na svim nabrojanim kontinentima čine iste vrste.

Klimatski faktor[uredi | uredi izvor]

Tundra na Grenlandu

U nivou polarnog kruga u vreme zimske kratkodnevice, Sunce se uopće ne izdiže iznad horizonta. Još sjevernije, noć traje još duže i veći dio tundre nema sunčevu osvijetljenost po više mjeseci. To utiče na život u tundri da svoju aktivnost usresrede na kratak period osvijetljenosti. Osim tame, značajan faktor u tundri je i hladnoća koja zapravo ima geološko nasljeđe. Duboki slojevi zemljišta („permafrost“) potpuno su zaleđeni. Na Grenlandu je zaleđen sloj debljine 600 metara, a ponegdje i dublje-u Rusiji je zaleđeni sloj bio dubine 1.450 }-m}-. U toku leta „otkravljuje“ se tek tanak sloj, ne veći od sedam centimetara, ali i to je dovoljno za opstanak živog svijeta koji naseljava tundru. Ovaj sloj je zasićen vodom jer padavine koje su u njega dospjele ne mogu da se ocijede dublje, pošto je tu zaleđeno. U tundri inače ima malo padavina i to je uvijek snijeg. Zbog naizmjeničnog smrzavanja i otkravljivanja zemljišta, nastaje poligonalno zemljište. Naime, ovi procesi izazivaju pupčenje tla i stvaranje šupljina u koje se gomila kamenje.

Živi svijet[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Ekoregioni tundre

U tundri se nalaze biljke malih dimenzija. Drvenastih biljaka ima, poput nekih vrsta breza i patuljastih vrba, ali se često ne vide od zeljaste vegetacije. Drvenaste biljke u tundrama pripadaju životnoj formi hamefita, a ne fanerofita, kojoj pripadaju srodne vrste. Od zeljastog bilja brojne su mahovine i prečice, a poznate su i vrste purpurna kamenika i šumski geranijum.

Od životinjskih vrsta poznati su mošusno goveče i irvasi, koje u Americi nazivaju karibui. Vukovi, polarne lisice i žderavci su predatori koji su prilagođeni životu u tundri tako što imaju gusto krzno i sloj potkožne masti. Takođe, uši, rep i njuška su jako skraćeni kako ne bi došlo do smrzavanja. Hrane se tekunicama, voluharicama i leminzima.

U tundri je veoma mali broj ptica koje su stanarice, dok ptice selice dolaze ljeti u milionima. Neke od njih su plovke, guske i zujavci. Veliki broj ptica se tada hrani insektima i to najčešće dvokrilcima koji inače zimuju u stadijumu larvi pod ledom koji se stvara na površini bara.

Alpijska tundra[uredi | uredi izvor]

Alpijska tundra sa Krumholc ekotonom

Alpijska tundra je vegetacijski pojas u kojoj nema drveća usled niske temperature uzrokovane velikom nadmorskom visinom. Nalazi se iznad gornje šumske granice (granice drveća) na svim visokim planinama, a ekoton ka šumskoj vegetaciji karakteriše se Krumholc formama drveća.

Literatura sa sh wiki[uredi | uredi izvor]

  • Grupa autora. 1982. Ilustrovana enciklopedija Priroda. Vuk Karadžić. Beograd.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]