Tundra

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelomično preveden.
Ako smatrate da ste ga sposobni prevesti, kliknite na opciju "Uredi" i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajge/borealne šume
Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
Četinarske šume umjerenih predjela
Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
Tropske i suptropske četinarske šume
Tropske i suptropske travne i žbunaste vegetacije
Travne i žbunaste vegetacije umjerenih predjela
Planinske travne i žbunaste vegetacije
Pustinje i vegetacija sušnih oblasti
Sredozemna vegetacija
Plavljena travna vegetacija
Mangrove
Vodeni biomi
Kontinentalni šelf
Obalska zona (litoral) i zona mlata
Riparijska zona
Jezera
Koralni greben
Šume algi
Ledeni pokrivač
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Zona dna (bentos)
Pelagijska zona (pelagijal)
Neritička zona (sublitoral)
Drugi biomi
Endolitska zona

Tundra[1] je biom koji se prostire u predjelima gdje je rast drveća onemogućen nižim temperaturama i kratkom vegetacijskom sezonom. Ime potiče od kildin-samske (laponske) reči „tūndâr”, koja označava „ledinu bez drveća”. Postoje dva tipa tundre: arktička, rasprostranjena u polarnim predelima Arktika i Antarktika, i alpijska, rasprostranjena u vidu zasebnog pojasa na visokim planinama. Flora palearktičkih tundri česo se naziva arkto-alpijskom usljed postojanja zajedničke historije vegetacije i velikog broja zajedničkih vrsta biljaka u arktičkoj i alpijskoj tundri.

Arktička tundra[uredi | uredi izvor]

Nastanak i geografsko prostiranje[uredi | uredi izvor]

Rasprostranjenost arktičke tundre na Sjevernoj polulopti

U skorijoj geološkoj prošlosti (ledena doba Kvartara) velike ledene mase pokrivale su dio Sjeverne Amerike i Evrope. U periodu poslije posljednje glacijacije led se povukao ka sjeveru ili se zadržao na planinama (glečeri). Oblasti poslednje oslobođene od leda, a susedne savremenim ledenim pokrivačima pripadaju biomu tundri. Na engleskom se tundre u Americi nazivaju „barren grounds” (u prijevodu: „oskudna, neplodna zemlja”), ali o jedinstvenosti sa biomom u Evropi i Aziji svjedoči i to da 75% živog svijeta na svim nabrojanim kontinentima čine iste vrste.

Klimatski faktor[uredi | uredi izvor]

Tundra na Grenlandu

U nivou polarnog kruga u vreme zimske kratkodnevnice, Sunce se uopće ne izdiže iznad horizonta. Još sjevernije, noć traje još duže i veći dio tundre nema sunčevu osvijetljenost po više mjeseci. To utiče na život u tundri da svoju aktivnost usresrede na kratak period osvijetljenosti. Osim tame, značajan faktor u tundri je i hladnoća koja zapravo ima geološko nasljeđe. Duboki slojevi zemljišta („permafrost“) potpuno su zaleđeni. Na Grenlandu je zaleđen sloj debljine 600 metara, a ponegdje i dublje-u Rusiji je zaleđeni sloj bio dubine 1.450 m. U toku ljeta „otkravljuje“ se tek tanak sloj, ne veći od sedam centimetara, ali i to je dovoljno za opstanak živog svijeta koji naseljava tundru. Ovaj sloj je zasićen vodom jer padavine koje su u njega dospjele ne mogu da se ocijede dublje, pošto je tu zaleđeno. U tundri inače ima malo padavina i to je uvijek snijeg. Zbog naizmjeničnog smrzavanja i otkravljivanja zemljišta, nastaje poligonalno zemljište. Naime, ovi procesi izazivaju pupčenje tla i stvaranje šupljina u koje se gomila kamenje.

Živi svijet[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Ekoregioni tundre

U tundri se nalaze biljke malih dimenzija. Drvenastih biljaka ima, poput nekih vrsta breza i patuljastih vrba, ali se često ne vide od zeljaste vegetacije. Drvenaste biljke u tundrama pripadaju životnoj formi hamefita, a ne fanerofita, kojoj pripadaju srodne vrste. Od zeljastog bilja brojne su mahovine i prečice, a poznate su i vrste purpurna kamenika i šumski geranijum.

Od životinjskih vrsta poznati su mošusno goveče i irvasi, koje u Americi nazivaju karibui. Vukovi, polarne lisice i žderavci su predatori koji su prilagođeni životu u tundri tako što imaju gusto krzno i sloj potkožne masti. Takođe, uši, rep i njuška su jako skraćeni kako ne bi došlo do smrzavanja. Hrane se tekunicama, voluharicama i leminzima.

U tundri je veoma mali broj ptica koje su stanarice, dok ptice selice dolaze ljeti u milionima. Neke od njih su plovke, guske i zujavci. Veliki broj ptica se tada hrani insektima i to najčešće dvokrilcima koji inače zimuju u stadijumu larvi pod ledom koji se stvara na površini bara.

Alpijska tundra[uredi | uredi izvor]

Alpijska tundra sa Krumholc ekotonom

Alpijska tundra je vegetacijski pojas u kojoj nema drveća usled niske temperature uzrokovane velikom nadmorskom visinom. Nalazi se iznad gornje šumske granice (granice drveća) na svim visokim planinama, a ekoton ka šumskoj vegetaciji karakteriše se Krumholc formama drveća.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Grupa autora. 1982. Ilustrovana enciklopedija Priroda. Vuk Karadžić. Beograd.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "tundra | ecosystem". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 2016-05-31.