Turkovića kula

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Turkovića kula predstavlja stambenu cjelinu visoke ambijentalne vrijednosti, građena etapno, od XVII do XVIII vijeka. Smještena je na stjenovitoj litici, na dnu zapadne padine Starog grada Stoca, uz šetalište na početku mahale Zagrad. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku komisija je donijela na sjednici održanoj 6. do 12. maja 2003. godine, u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik. Nacionalni spomenik čine kula, stara kuća, kuća kuhača (kuhinja) uz staru kuću, kuća uz sjevernu fasadu kule, donja i gornja avlija, bašta uz kuću i ispod nje i prilazne stepenice.

Historija i opis[uredi | uredi izvor]

Predstavlja jedinstven prelazni tip feudalne kule i gradske kuće.

Graditeljsku cjelinu čine: kula, stara kuća, kuća kuhača, novi mutvak uz kulu, gornja i donja avlija i kasnije dograđeni dio kule. Dio graditeljske cjeline su i prilazna stepeništa kojima se sa pristupa u donju i gornju avliju. Ograđena je avlijskim zidom sa svih strana. Građena je lomljenim kamenom krečnjakom u krečnom malteru, sa uglovima provezanim naizmjenično postavljenim tesanim kamenim blokovima.

Kula je u osnovi pravougaona zgrada sa dimenzijama zidova 5.43 x 7.32 x 5.43 x 7.57m. Kako je postavljena na liticu, visina zidova se razlikuje u zavisnosti od položaja. Visina zapadne fasade iznosi 10.27m, a istočne, na gornjoj strani, 4.85m. Kula ima oblik tipične stambene zgrade sa podrumom, prizemljem, spratom i čardakom. Uz kulu je avlija i bunar.

Svi objekti koji čine graditeljsku cjelinu zapaljeni su 1993. godine. Izgorjeli su svi drveni elementi: međuspratne konstrukcije, krovovi, stepeništa, stolarija. Kameni dijelovi objekata nisu srušeni, ali su uslijed stalnog djelovanja atmosferilija, pretrpjeli znatna oštećenja. Otvorene pukotine nalaze se na sjevernom i južnom zidu kule.

U enterijeru kule, na prvoj etaži i na čardaku, dijelom je očuvan izvorni malter sa soboslikarskom obradom sa početka 20. vijeka. Izvorni odžaci su zazidani, kao i pojedini dolafi. Stara kuća i kuća kuhača pretrpjele su znatna oštećenja. Zid, kojim su ova dva objekta bila spojena je srušen, kao i sjeverni zid ovog kompleksa. Očuvani su zapadni i južni zid stare kuće i istočni i južni zid kuće kuhače, sa oštećenjima, koja se vremenom šire i obrušavaju.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Hamdija Kreševljaković, Sarajevo: Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, „Naše starine“, 1954. godina, 71. -KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Turkovića kula". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 4. 5. 2019.