Turks i Caicos

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ostrva Turks i Caicos
Regija
Karta prikazuje Ostrva Turks i Caicos
Pokrajina Britanska prekomorska teritorija

Ostrva Turks i Caicos su arhipelag i predstavljaju jednu od 14 britanskih prekomorskih teritorija. Sastoje se od osam glavnih ostrva, Salt Cay, Veliki Turk, Južni Caicos, Istočni Caicos, Središnji Caicos, Sjeverni Caicos, Providenciales i Zapadni Caicos. Ostrva Istočni Caicos i Zapadni Caicos nisu naseljena. Glavni grad je Cockburn Town.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Ukupna površina ostrva je oko 430 km2. Iako geografski gledano leže u Atlantiku, ubrajaju se u Karibe. Obje male grupe ostrva čine zapravo jugoistočne nastavke Bahama a sjeverno su od Haitija.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ime arhipelaga je izvedeno s jedne strane po jednoj vrsti endemskog kaktusa koji podsjeća na turski i bošnjački fes, a s druge od naziva koji su ostrvima dali Lucayo Indijanci. Prvi naseljenici na ostrvima su bili Lucayo Indijanci za koje se smatra da su ih naselili oko 750. godine (po arheološkim podacima). Ostrva je, navodno, 1492. "otkrio" Kristofer Kolumbo, ali postoji mogućnost da je to zapravo bio Juan Ponce de León. Starosjedilačko stanovništvo je bolestima i ropstvom do oko sredine 16. vijeka istrebljeno.

U 17. vijeku ostrva su naseljavani sa Bermuda, i tokom vremena bili su pod španskom, pa francuskom i britanskom kontrolom. Od 1776. do 1848. bili su dio kolonije Bahama, od 1848. do 1962 su bili vezani uz Jamajku, dok ona nije dobila nezavisnost. Negdje oko 1976. su počeli pokreti za nezavisnost ostrva, ali od 1982. su zamrli.

Od 2003. Kanada nastoji ostrva proglasiti svojom jedanaestom provincijom. Da bi to bilo moguće, Velika Britanija bi prvo morala ostrvima dati nezavisnost.

Politika[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo broji oko 15.000 ljudi. Oni sami sebe nazivaju Belonger, a čine ih potomci afričkih robova i mješavine raznih evropskih naroda. Ostrva su pravi prirodni raj i vrlo omiljeno turističko odredište.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]