Tuzlanska kolona
| Tuzlanska kolona | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Dio Rat u Bosni i Hercegovini | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
| Republika Bosna i Hercegovina | Savezna Republika Jugoslavija | ||||||
| Komandanti i lideri | |||||||
| Ilija Jurišić | Mile Dubajić | ||||||
| Uključene jedinice | |||||||
| lokalne snage MUP-a i Teritorijalne odbrane | Jugoslovenska narodna armija | ||||||
| Snage | |||||||
| ~ 3.000 vojnika | ~ 600 vojnika | ||||||
| Žrtve i gubici | |||||||
| nepoznato | sporno; prema različitim izvorima najmanje 54 poginula i 44 ranjena, odnosno u pojedinim optužnim aktima minimum 92 ubijena i najmanje 33 ranjena | ||||||
Tuzlanska kolona ili incident na Brčanskoj Malti naziv je za oružani sukob koji se dogodio 15. maja 1992. u Tuzli prilikom povlačenja kolone JNA iz grada. Događaj se zbio na raskrsnici Brčanska Malta i predstavlja jedan od najspornijih i najrazličitije tumačenih incidenata iz rane faze rata u Bosni i Hercegovini.[1][2]
U Bosni i Hercegovini događaj se najčešće opisuje kao sukob tokom izlaska JNA iz Tuzle, dok je u srpskim izvorima često prikazivan kao napad na kolonu u povlačenju. Sudski i historiografski izvori potvrđuju da je tog dana došlo do sukoba na Brčanskoj Malti, ali su pravna i politička tumačenja okolnosti, odgovornosti i karaktera događaja ostala predmet sporova i kasnijih postupaka.[3][4]
Pozadina
[uredi | uredi izvor]U proljeće 1992. stanje u Tuzli i širem tuzlanskom bazenu brzo se pogoršavalo paralelno s raspadom jugoslavenskog vojnog sistema i širenjem rata u drugim dijelovima zemlje. Bosanski MUP i snage Teritorijalne odbrane već su 15. aprila 1992. preuzele dio naoružanja, municije i opreme bivšeg regionalnog štaba teritorijalne odbrane uskladištene u Tuzli, Srebreniku i Lukavcu. Time je lokalna bosanska vlast stvorila materijalnu osnovu za odbranu grada i šire sjeveroistočne Bosne.[1]
U isto vrijeme JNA je još držala dio svojih objekata u Tuzli, uključujući kasarnu Husinska buna. U takvim okolnostima povlačenje JNA iz grada bilo je i vojno i politički osjetljivo pitanje, jer se odvijalo u trenutku kada su lokalne strukture vlasti i odbrane već faktički preuzimale kontrolu nad gradom.[1]
Događaji od 15. maja 1992.
[uredi | uredi izvor]Prema svjedočenju korištenom pred MKSJ-om, rat je u Tuzli započeo 15. maja 1992, kada je kolona JNA stigla iz pravca Dubrava i prolazila kroz grad, nakon čega je na Brčanskoj Malti došlo do incidenta. U istom svjedočenju taj događaj je označen kao početak otvorenog rata u Tuzli.[2]
U drugom predmetu pred MKSJ-om događaj je opisan iz srpske perspektive kao napad na kolonu JNA koja se povlačila iz kasarne Husinska buna prema Srbiji, pri čemu su, prema toj interpretaciji, pripadnici JNA bili žrtve unaprijed pripremljene zasjede. Budući da se ta formulacija pojavljuje u sudskom transkriptu kroz pitanja i iskaze, a ne kao konačan sudski zaključak, ona pokazuje da je i pred međunarodnim sudom postojao spor oko karaktera samog događaja.[3]
Neposredna posljedica sukoba bila je konačno uklanjanje JNA iz Tuzle. Nedugo nakon toga i kasarna Husinska buna prešla je pod kontrolu bosanske strane, približno oko 16. maja 1992, čime je Tuzla postala jedno od rijetkih većih urbanih središta iz kojih je JNA uklonjena već u ranoj fazi rata.[1]
Posljedice
[uredi | uredi izvor]Događaji na Brčanskoj Malti imali su velik operativni i politički značaj za sjeveroistočnu Bosnu. Uklanjanjem JNA iz Tuzle lokalne bosanske vlasti učvrstile su kontrolu nad gradom, a Tuzla je potom postala glavno uporište odbrane na prostoru koji će kasnije držati 2. korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine.[1]
Istovremeno je sam događaj vrlo rano postao predmet suprotstavljenih narativa. U bosanskohercegovačkom javnom prostoru najčešće je tumačen kao dio borbe za odbranu Tuzle i sprječavanje neprijateljskog izvlačenja, dok je u srpskom političkom i medijskom prostoru opisivan kao zločin nad vojnicima u povlačenju. Takva podijeljena tumačenja ostala su prisutna i u kasnijim decenijama.[2][3]
U historiografskom smislu predstavlja primjer događaja iz rane faze rata u kojem se prepliću vojni, politički i pravni aspekti. Balkan Battlegrounds događaj smješta u širi proces raspada jugoslavenskih oružanih struktura i konsolidacije kontrole republičkih vlasti nad Tuzlom, dok sudski izvori pokazuju da je pravna kvalifikacija pojedinačnih radnji počinjenih tokom sukoba ostala predmet parcijalnih i ograničenih postupaka.[1][4]
Sudski postupci
[uredi | uredi izvor]Pred Sudom Bosne i Hercegovine vođen je predmet protiv Izeta Smajića, u kojem se u optužnici navodilo da je 15. maja 1992. na raskrsnici Brčanska Malta prišao ranjenom vojniku JNA i pucao u njega, nanijevši mu teške tjelesne povrede. Sud BiH je 2009. potvrdio optužnicu, ali je potom postupak u odnosu na optuženog prenio na mjesno nadležni Kantonalni sud u Tuzli.[4][5][6]
U građi MKSJ-a događaji u Tuzli pojavljuju se u više predmeta, uglavnom kroz svjedočenja i procesne rasprave, međutim, u dostupnoj građi MKSJ-a događaj nije dobio samostalnu konačnu presudu koja bi zatvorila sva pravna i činjenična pitanja vezana za njegov karakter i odgovornost svih učesnika.[2][3]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 3 4 5 6 Central Intelligence Agency (2002). Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. I. str. 165.
- 1 2 3 4 "Prosecutor v. Naser Orić, transcript, 28 November 2005". International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. Pristupljeno 16. 3. 2026.
- 1 2 3 4 "Prosecutor v. Slobodan Milošević, transcript, 12 February 2004". International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. Pristupljeno 16. 3. 2026.
- 1 2 3 "X-KR-09/710 Smajić Izet". Sud Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 16. 3. 2026.
- ↑ "Potvrđena optužnica u predmetu Izet Smajić". Sud Bosne i Hercegovine. 7. 5. 2009. Pristupljeno 16. 3. 2026.
- ↑ "Izet Smajić se izjasnio da nije kriv". Sud Bosne i Hercegovine. 28. 5. 2009. Pristupljeno 16. 3. 2026.