Tvrđava u Bosanskoj Krupi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Koordinate: 44°53′06.3″N 16°09′18.8″E / 44.885083°N 16.155222°E / 44.885083; 16.155222

Benedikt Kuripešić - Bakrorez krupske tvrđave
Pogled na "Stari grad" sa "Drvenog mosta"

Tvrđava u Bosanskoj Krupi nastala je u periodu srednjeg vijeka na području općine Bosanska Krupa, Bosna i Hercegovina. Tvrđava je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u sredini današnje Bosanske Krupe, na brežuljku uz desnu obalu Une.[2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Prvi pisani tragovi o župi na području Bosanske Krupe datiraju još od 1072. god. Središte župe je tvrđava, izgrađena u XIII. stoljeću, koja je tokom srednjeg vijeka naizmjenično u vlasništvu hrvatske vlastele (Babonići, Ivaniš Korvin, Ivan Karlović, Zrinjski) i ugarskog kralja.

Surin-paša Bosanski sa 2000 konjanika i 5000 vojnika pokušavao je 1522. i 1523. god. da osvoji ovaj grad puna četiri mjeseca i to je označeno prvim pokušajem Osmanlija da osvoje krupsku tvrđavu. Predvođeni pašom Mustafom Sokolovićem, 23. Juna 1565. god. Osmanlije osvojili su grad i tvrđavu, kada je poginuo i branitelj Matija Bakić. Nakon toga Krupski grad počinje se širiti na lijevu i desnu obalu rijeke Une.

U tvrđavu smještena je jaka posada, dobro snabdjevena oružjem i municijom, koja je 1577. brojila 300 konjanika i 400 pješaka. Pored dizdara sjedio je u Krupi i kapetan od 1565. I dizdari i kapetani Krupe bili su do druge polovine XVIII vijeka iz porodice Badanjkovići ili Badnjevići. Kako se vidi iz triju turskih isprava od 1566. prvih godina poslije zauzeća Krupe, a vjerovatno i kasnije, posada toga grada, kao i ona u Kamengradu, primala je platu od prihoda mukate fojničkih i kreševskih rudnika i sarajevske voskarnice.

Osmalijama je Krupa bila važno uporište za dalja osvajanja prema sjeveru i zapadu, a za to im je bilo važno da osvoje Bihać i okolne utvrde u Krajini. Od zauzeća Krupe pa do Karlovačkog mira 1699. godine vodile su se česte borbe između austrijskih i osmanskih trupa. Austrijanci su opsjedali Krupu 1581. i 1692. godine. Posljednji veći napad austrijskih trupa uslijedio je 1716. godine u vezi sa bojem pod Banjom Lukom. Krupa nije pala, ali je njena okolina popaljena.

Prema popisu izvršenom 1833. godine tvrđava u Krupi (u kadiluku Kamengrad), bila je dobro opskrbljena. Među ostalim tu je bilo 14 topova raznih kalibara, 3300 oka baruta, tj. 66 sanduka, 60 oka olova u polugi, 4 oke misirskog fitilja, puno alata krampova, lopata i sjekira.

Opis[uredi | uredi izvor]

Tvrđava u Krupi sastoji se od Donjeg i Gornjeg grada. Prvo imala je oblik gotičkog grada sa jakom branič kulom, dvorištem zaštićenim sa dvije kule i oborom na južnoj i istočnoj strani. U periodu XVI.-XVII. vijeka izmijenjen je gabarit Gornjeg grada (35x20 metara). Ploča o popravci iz 1785. bila je iznad gradskih vrata još 1884. i njen sadržaj očuvao se u djelomičnom prijevodu u Kalendaru Bošnjaku 1888.

Dana 11 mjeseca zul-ka'de, godine 1198. (1.8.1783.) za vlade cara Abdul Hamid Hana i za vezirstva Silihdar Abdalah-paše u Bosni, vještinom Nuri-bega obnovi se krupska tvrđava kao ružica.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ćiro Truhelka, Naši najljepši gradovi, Sarajevo, 1904.
  • Raodlav Lopašić, Bihać i Bihaćka krajina (II izdanje), Zagreb, 1943.
  • Hamdija Kreševljaković, "Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom upravom", Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom II, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1952., 119-184.
  • Hamdija Kreševljaković, "Stari bosanski gradovi", Naše starine I, Sarajevo, 1953., 7-45.
  • Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Sarajevo, 1957., str. 11
  • "Pregled konzervatorsko-restauratorskih radova u proteklih dvadeset pet godina", Naše starine XIII, Sarajevo, 1972., 30-36.
  • Ivo Bojanovski, "Krupa na Uni, Krupa-srednjovjekovno i tursko utvrđenje", Arheološki pregled 16, Beograd, 1974., 129-132.
  • Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk, postanak i upravna podjela (II. Izdanje), Svjetlost, Sarajevo, 1982.
  • Enisa Jusić, "Informacija o stanju arheološke istraženosti srednjovjekovnih gradova na području Pounja", Zbornik Arheološkog društva Bosne i Hercegovine 1, "Arheološka problematika zapadne Bosne", Sarajevo, 1983., 239-242.
  • Hamdija Kreševljaković, "Kapetanije u Bosni i Hercegovini", Izabrana djela I, Sarajevo, 1991.
  • Milan Kruhek, Krajiške utvrde i obrana hrvatskog kraljevstva tijekom 16. vijeka, Zagreb, 1995.
  • Dubravko Lovrenović, Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Zagreb-Sarajevo, 2006.
  • Husref Redžić, 2009 - Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Tvrđava u Bosanskoj Krupi". kons.gov.ba. Pristupljeno 10. 5. 2017. 
  2. ^ "Bosanska Krupa". visitmycountry.net. Pristupljeno 10. 5. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]