US Open

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
US Open
Logo US Opena.svg
Službeni web-sajt
Osnovan 1881.
Lokacija New York City, New York, SAD
Stadion Nacionalni teniski centar "Billie Jean King"
Podloga
  • trava (1881–1974)
  • zemlja (1975–1977)
  • tvrda (1978–danas)
Nagrada 38.251.760 $ (2014)
Muška konkurencija
Žrijeb 128S / 128K / 64D
Trenutni prvaci
Najviše
pojedinačnih
titula
Najviše titula
u parovima
Ženska konkurencija
Žrijeb 128S / 128K / 64D
Trenutne prvakinje
Najviše
pojedinačnih
titula
Molla Bjurstedt Mallory (8)
Najviše titula
u parovima
Margaret Osborne duPont (13)
Mješoviti parovi
Žrijeb 32
Trenutni prvaci
Najviše titula
(muškarci)
Najviše titula
(žene)
Grand Slam
Posljednji turnir
US Open 2015.

US Open ili Otvoreno prvenstvo SAD-a u tenisu (eng. United States Open Tennis Championships) teniski je turnir na tvrdoj podlozi. Moderna je verzija jednog od najstarijih teniskih prvenstava na svijetu, Državnog prvenstva SAD-a (eng. U.S. National Championship), za čiju se titulu teniseri takmiče još od 1881. Od 1987, US Open je hronološki četvrti i posljednji veliki teniski turnir i s Australian Openom, French Openom i Wimbledonom sačinjava Grand Slam.

US Open se svake godine održava od posljednjeg ponedjeljka u augustu i traje dvije sedmice. Glavni turnir sastoji se od pet prvenstava: muškog i ženskog singla, muških i ženskih parova i mješovitih parova s dodatnim turnirima za juniore, seniore i igrače u invalidskim kolicima. Od 1978, turnir se održava na akrilnoj tvrdoj podlozi u nacionalnom teniskom centru "Billie Jean King" u Flushing Meadowsu (Corona Park, Queens, New York City). Vlasnik i organizator turnira je neprofitna organizacija Američki teniski savez (eng. United States Tennis Association ili skraćeno USCTA). Zaradom od prodaje ulaznica promovira se razvoj tenisa u SAD-u.

Za razliku od drugih turnira Grand Slama, US Open je jedini na kojem se svaki neriješeni set završava u odlučujućoj igri (tj. "tiebreak"). Ako je rezultat 6–6 u posljednjem setu (trećem za žene, petom za muškarce) na Australian Openu, French Openu ili Wimbledonu, igra se nastavlja sve dok jedan od tenisera ne postigne vodstvo od dvije igre. Odlučujuće igre uvijek se koriste u pretposljednjem setu.

Historija[uredi | uredi izvor]

Teniski teren u Newport Casinu

Newport Casino[uredi | uredi izvor]

Turnir je prvi put održan u augustu 1881. na travnatim terenima u Newport Casinu (Newport) na Rhode Islandu i prve godine mogli su nastupiti samo oni klubovi koji su bili članovi USNLTA-e (eng. United States National Lawn Tennis Association).[1] Prvi turnir osvojio je Richard Sears koji je kasnije osvojio sedam titula za redom.[2] U razdoblju od 1884. do 1911, sistem turnira bio je takav da se branilac titule iz prethodne godine automatski kvalificirao u finale sljedeće godine. Godine 1915. nacionalno prvenstvo preseljeno je iz Newporta (Rhode Island) u teniski klub "West Side" u Forest Hillsu (New York); već 1911, grupa tenisera predvođena Karlom Behrom iz New Yorka, pokušala je turnir premjestiti u New York.[3]

Teniski klub "West Side"[uredi | uredi izvor]

Početkom 1915, oko 100 tenisera ponovo je pokrenulo pitanje preseljenja mjesta održavanja turnira potpisavši peticiju za selidbu. Smatrali su da se većina teniskih kluba, igrača i gledaoca nalaze u New Yorku i njegovom okolnom području i da bi bilo korisno za razvoj sporta da se prvenstvo održava upravo u tom gradu.[4] S ovim se nije složila grupa igrača u kojoj se nalazilo osam bivših pobjednika turnira u singlovima.[5][6] Na godišnjem sastanku USNLTA-e 5. februara 1915, održano je glasanje o pokrenutom preseljenju i rezultatom od 128:119 odlučeno je da će se turnir premjestiti u New York.[7][8][9]

U razdoblju od 1921 do 1923, turnir se održava u kriketnom klubu "Germantown" u Philadelphiji.[10] Turnir se 1924. vratio u Forest Hills.[11]

Iako su ga do tad već neslužbeno smatrali jednim od najvažnijih teniskih turnira, ILTF ga je službeno priznao jednim od najvažnijih teniskih turnira 1924.

U prvih nekoliko godina Državnog prvenstva SAD-a, isključivo su se takmičili muškarci, a naziv turnira službeno je glasio "US National Singles Championships for Men" (bos. Američki nacionalni turnir u singlovima za muškarce). Šest godina nakon održavanja muškog turnira, održano je prvo žensko takmičenje u singlovima u kriketnom klubu "Philadelphia" 1887. Osvojila ga je 17-godišnjakinja Ellen Hansell, rodom iz Philadelphije. Dvije godine kasnije, održano je prvo žensko takmičenje u parovima i u mješovitim parovima (nije održano 1899). Ženski turnir koristio je isti sistem provjere odluka kao i muški u razdoblju od 1888. do 1918 (jedini izuzetak bilo je prvenstvo 1917). U razdoblju od 1890. do 1906, održavani su regionalni turniri na istoku i zapadu države kako bi se odredilo koji će parovi nastupiti u plejofu čiji će pobjednici na kraju igrati u finalu parova protiv branioca titule.[11]

Otvorena era turnira započela je 1968. kad je svih pet takmičenja spojenu u US Open, koji se u to vrijeme održava u teniskom klubu "West Side" u Forest Hillsu. Te godine na turniru se takmičilo 96 tenisera i 63 teniserke za nagradni fond od 100.000 dolara.

Godine 1970, US Open postao je prvi Grand Slam turnir koji je počeo koristiti pravilo odlučujuće igre (tj. tiebreaka) za situaciju kad u setu dođe do rezultata od 6–6 i danas je jedini veći turnir koji koristi ovo pravilo za odlučujući set; ostali turniri u Grand Slamu koriste pravilo u kojem se nastavlja s igrom sve dok jedan od tenisera ne postigne vodstvo od dvije igre. U razdoblju od 1970. do 1974, US Open koristio je sistem prema kojem se igralo do devet bodova i prvi teniser koji osvoji te bodove, dobija set; ovaj sistem je zamijenjen sistemom od 12 bodova Međunarodne teniske federacije.[2]

Godine 1973. US Open postao je prvi Grand Slam turnir koji je pobjedniku i pobjednici u pojedinačnoj konkurenciji omogućio osvajanje identične količine novca; tadašnji pobjednici John Newcombe i Margaret Court osvojili su po 25.000 dolara.[2] US Open uveo je još jednu inovaciju 1975. kad su postavljeni reflektori na stadionu kako bi se po prvi put u historiji omogućila igra po noći.

Nacionalni teniski centar "Billie Jean King"[uredi | uredi izvor]

Godine 1978. turnir se preselio iz teniskog kluba "West Side" u Forest Hillsu (Queens) u znatno veći Nacionalni teniski centar "Billie Jean King" u Flushing Meadowsu (Queens), a postupak preseljenja također je uključivao promjenu podloge sa zemlje, na kojoj se igralo posljednje tri godine u Forest Hillsu, na tvrdu podlogu. Jimmy Connors je jedini teniser koji je osvojio US Open na sve tri podloge (trava, zemlja i tvrda podloga), a Chris Evert je jedina teniserka koja je turnir osvojila na dvije podloge (zemlja i tvrda podloga).[2]

US Open je jedini Grand Slam turnir koji se održava svake godine bez ikakve pauze od početka svog postojanja.[12]

U razdoblju od 1984. do 2015, US Open odstupao je od tradicionalne prakse rasporeda drugih teniskih turnira s pojmom koji se naziva "Super Saturday"; ovim se obilježava to da se završnica za žene održavala u subotu, između dva muška polufinala. Muška se završnica održavala sljedećeg dana. Iako je ovo odstupanje dizajnirano da pridobije što veću televizijsku gledanost, postalo je razdorno jer su teniseri imali samo jedan dan odmora između završnice i polufinala.[13][14] Završnica pet uzastopnih muških turnira od 2007. do 2012. odgađana je za ponedjeljak zbog loših vremenskih uslova. Američki savez tenisera odlučio je zakazati mušku završnicu turnira 2013. i 2014. u ponedjeljak, ali je Savez profesionalnih tenisera loše reagirao na ovaj postupak jer su smatrali da još više odstupa od strukture drugih Grand Slamova.[15][13]

Počev od 2015, završnice muških turnira vraćene su tradicionalan raspored tako da se održavaju nedjeljom. Međutim, zbog loših vremenskih uslova, oba seta polufinala te godine morala su se održati u petak.[16][14]

Provjere odluka linijskih sudija[uredi | uredi izvor]

Godine 2006. US Open uveo je mogućnost instantne reprize odluka koristeći računarski sistem Hawk-Eye, čiji je sponzor bio Chase. Prema mnogim stručnjacima, sistem je uveden zbog kontroverznog meča između Serene Williams i Jennifer Capriati, tokom kojeg su mnoge upitne sudijske odluke donesene na štetu Williams.[17] Svaki igrač ima na raspolaganju tri provjere u jednom setu uz jednu dodatnu u odlučujućoj igri (tie-breaku). Igrač zadržava pravo na daljnje provjere ako se ispostavi da je provjera bila opravdana. Ako se ispostavi suprotno, igrač gubi jednu provjeru. Instantna repriza prvobitno je bila omogućena samo na dva glavna stadiona ("Ashe" i "Armstrong"), ali je 2009. postala dostupna i na stadionu "Grandstand".

Nakon što igrač zatraži provjeru, pokreće se 3D računarska simulacija koja se zasniva na nekoliko videokamera, koje loptu snimaju u ogromnom broju slika po sekundi; simulacija se istovremeno prikazuje igračima, sudijama, televizijskoj i publici na stadionu kako bi se odluka službeno preispitala. Tokom US Opena 2011. 29,78% provjera od strane tenisera i 30,2% provjera od strane teniserki ispostavilo se ispravnima.[18]

Godine 2007. JP Morgan Chase obnovio je sponzorstvo s US Openom. Sponzorstvo je Chaseu omogućilo da sistem instantne reprize nazove "Chase Review" i da se taj naziv prikazuje na stadionu i televiziji.[19]

Podloga i tereni[uredi | uredi izvor]

Stadion "Arthur Ashe"

US Open se igra na brzoj podlozi "DecoTurf" koja omogućava manje trenje i manji odskok loptice za razliku od drugih podloga (pogotovo podloge "Rebound Ace" na kojoj se nekada igrao Australian Open). Upravo iz ovog razloga, mnogi igrači koji prakticiraju igru servisa i voleja bili su poprilično uspješni na US Openu.

Glavni teren turnira je stadion "Arthur Ashe" koji može primiti 22.547 gledaoca, a koji je otvoren 1997. Ime je dobio po Arthuru Asheu, Afroameričkom teniseru koji je osvojio US Open u otvorenoj eri 1968. Sljedeći stadion po veličini je "Louis Armstrong", otvoren 1978, značajno renoviranom u odnosu na prijašnji "Singer Bowl" koji je sagrađen za Svjetski sajam u New Yorku 1964. Bio je glavni stadion turnira u razdoblju od 1978. do 1996. U jednom trenutku mogao je primiti 18.000 gledaoca, ali je kapacitet smanjen na 10.200 nakon što su uklonjene gornje tribine poslije otvaranja stadiona "Arthur Ashe".[20] Treći stadion po veličini je "Grandstand" koji može primiti 6.000 gledaoca; napravljen je kad je pravougaoni "Singer Bowl" pretvoren u četvrtasti stadion "Louis Armstrong".

Godine 2011. otvoren je 17. po redu teren s velikim televizijskim ekranima i elektroničkom linijom koja igračima omogućava provjere odluka sudija. Dobio je nadimak "The Pit" (bos. Jama) jer se nalazi na zemlji. Prvobitno je mogao primiti 2.500 gledaoca, ali nakon što je završen 2012. može primiti 3.000 gledaoca. Nalazi se na jugoistočnom dijelu kompleksa.[21] Tereni 4, 7 i 11 imaju kapacitet preko hiljadu mjȇstā.

Godine 2015. na sve terene US Opena postavljena je plava podloga da bi se putem televizije lakše mogla pratiti loptica; vanjski tereni ostali su zelene boje.[22]

Tokom US Opena 2006. kompleks je preimenovan u "USTA Billie Jean King National Tennis Center" (Nacionalni teniski centar "Billie Jean King") u čast bivše teniserske Billie Jean King koja je turnir osvojila četiri puta.

Posjećenost turnira[uredi | uredi izvor]

2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004.
713.642 713.026 710.803 658.664 712.976 721.059 720.227 715.587 640.000 659.538 631.870

Izvori: US Open,[23] Gradski univerzitet u New Yorku (City University of New York ili skrećno CUNY)[24]

Nagradni fond[uredi | uredi izvor]

Nagradni fond za US Open 2013. iznosio je 34.252.000 dolara, što je za 10 miliona dolara više od turnira koji je održan 2012.[25] Nagradni fond se raspoređuje na sljedeći način:[26]

Takmičenje P F PF ČF 4K 3K 2K 1K K3 K2 K1 Ukupno
Pojedinačno 128 takmičara $1.900.000 $950.000 $475.000 $237.500 $120.000 $65.000 $37.000 $23.000 $8.638 $5.775 $3.000 $9.406.000
Parovi* 64 takmičara $420.000 $210.000 $105.000 $50.000 $26.000 $16.000 $11.000 $3.712.000
Mješoviti parovi* 32 takmičara $150.000 $70.000 $30.000 $15.000 $10.000 $5.000 $500.000

* po paru

US Open ugovorno se obavezao da će do 2017. nagradni fond povećati na 50 miliona dolara. Kao rezultat toga, ukupni nagradni fond za 2013. povećan je na 33,6 miliona dolara, što je rekordna promjena od 8,1 miliona dolara u odnosu na 2012. Prvaci serije Emirates Airline US Open 2013. također će imati priliku dodati još 2,6 miliona dolara u nagradni fond time ga povećavajući na više od 36 miliona dolara.[27] Nagradni fond 2014. bio je 38,3 miliona dolara.[28] Nagradni fond 2015. bio je 42,3 miliona dolara.[29]

Bodovanje[uredi | uredi izvor]

Bodovanje za tenisere (ATP) i teniserke (WTA) variralo je tokom godina, ali se bodovi trenutno dodjeljuju prema sljedećoj tabeli:

Takmičenje P F PF ČF 1K 1K 1K 1K
Pojedinačno Teniseri 2.000 1.200 720 360 180 90 45 10
Teniserke[30] 2.000 1.300 780 430 240 130 70 10
Parovi Teniseri 2.000 1.200 720 360 180 90 0
Teniserke 2.000 1.300 780 430 240 130 10

Pobjednici[uredi | uredi izvor]

Prijašnji pobjednici[uredi | uredi izvor]

Trenutni pobjednici[uredi | uredi izvor]

Takmičenje Pobjednik Finalist Rezultat
Muškarci pojedinačno Srbija Novak Đoković Švicarska Roger Federer 6–4, 5–7, 6–4, 6–4
Žene pojedinačno Italija Flavia Pennetta Italija Roberta Vinci 7–6(7–4), 6–2
Muški parovi Francuska Pierre-Hugues Herbert
Francuska Nicolas Mahut
Velika Britanija Jamie Murray
Australija John Peers
6–4, 6–4
Ženski parovi Švicarska Martina Hingis
Indija Sania Mirza
Australija Casey Dellacqua
Kazahstan Jaroslava Švedova
6–3, 6–3
Mješoviti parovi Švicarska Martina Hingis
Indija Leander Paes
Sjedinjene Američke Države Bethanie Mattek-Sands
Sjedinjene Američke Države Sam Querrey
6–4, 3–6, [10–7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "National Lawn-Tennis Tournament" (PDF). The New York Times. 14. 7. 1881. Pristupljeno 15. 7. 2012. 
  2. ^ a b c d Collins, Bud (2010). The Bud Collins History of Tennis (2 iz.). New York: New Chapter Press. str. 10, 452, 454. ISBN 978-0942257700. 
  3. ^ "Tennis Tournament at Newport Again" (PDF). The New York Times. 4. 2. 1911. Pristupljeno 4. 2. 2016. 
  4. ^ "Newport May Lose Tennis Tourney" (PDF). The New York Times. 17. 1. 1915. Pristupljeno 16. 7. 2012. 
  5. ^ "Want Newport for Tennis Tourney" (PDF). The New York Times. 18. 1. 1915. Pristupljeno 16. 7. 2012. 
  6. ^ "A Tennis "Solar Plexus`"" (PDF). The New York Times. 23. 1. 1915. Pristupljeno 16. 7. 2012. 
  7. ^ "Tourney Goes to New York". Boston Evening Transcript. 6. 2. 1915. Pristupljeno 16. 7. 2012. 
  8. ^ "'All-Comers' Tourney to be Restricted" (PDF). The New York Times. 7. 2. 1915. Pristupljeno 16. 7. 2012. 
  9. ^ "Newport Loses Tennis Tourney" (PDF). The New York Times. 6. 2. 1915. Pristupljeno 21. 7. 2012. 
  10. ^ "Germantown Cricket Club History". Germantown Cricket Club. Pristupljeno 15. 12. 2013. 
  11. ^ a b Shannon, Bill (1981). United States Tennis Association Official Encyclopedia of Tennis (Centennial edition). NY: Harper & Row. str. 237–249. ISBN 0-06-014896-9. 
  12. ^ "Grand Slams – US Open". ITF. Pristupljeno 4. 2. 2016. 
  13. ^ a b "ATP blasts US Open over Monday final". ESPN.co.uk. Pristupljeno 4. 2. 2016. 
  14. ^ a b "Traditional US Open scheduling favors Federer". ESPN.com. Pristupljeno 4. 2. 2016. 
  15. ^ "US Open schedules Monday finish". ESPN.co.uk. Pristupljeno 4. 2. 2016. 
  16. ^ "U.S. Open schedule: How to watch semifinal matches". Sports Illustrated. Pristupljeno 4. 2. 2016. 
  17. ^ "Williams Receives Apology After Error". The New York Times. 9. 9. 2004. Pristupljeno 4. 2. 2016. 
  18. ^ "Player Challenges". US Open official website. Pristupljeno 4. 2. 2016. 
  19. ^ "Chase signs mega renewal with Open". sportsbusinessjournal.com. Pristupljeno 4. 2. 2016. 
  20. ^ "Ashe & Armstrong Stadiums". USTA. 25. 5. 2008. Pristupljeno 4. 2. 2016. 
  21. ^ "New show court draws a crowd, quietly". USATODAY.COM. Pristupljeno 4. 2. 2016. 
  22. ^ "The US Open 2010 - Grand Slam Tennis - Official Site by IBM". usopen.org. Arhivirano s originala, 23. 5. 2012. Pristupljeno 4. 2. 2016. 
  23. ^ "US Open History – Year-by-Year". Američki teniski savez (ili USTA). 
  24. ^ "U.S. Open Tennis - Total Attendance (By Year)". www.baruch.cuny.edu. Gradski univerzitet u New Yorku. 
  25. ^ "US Open Prize Money Increases Announced". ATP Tour. 12. 7. 2012. Pristupljeno 23. 8. 2012. 
  26. ^ "US Open Prize Money". USTA. Pristupljeno 23. 8. 2012. 
  27. ^ "US Open makes long-term commitment to the game". US Open. Pristupljeno 25. 6. 2013. 
  28. ^ "Prize Money - History - Event Guide - 2014 US Open Official Site - A USTA Event". usopen.org. Pristupljeno 4. 2. 2016. 
  29. ^ dpa. "dpa news - Top Stories". dpa-international.com. Pristupljeno 4. 2. 2016. 
  30. ^ "All About Rankings - WTA Tennis English". Women's Tennis Association. Pristupljeno 4. 2. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]