Idi na sadržaj

Ugrovača

Ugrovača
Ugrovača u Širokom Brijegu
Karta
Tok Ugrovače
Drugo imeBrina
Države Bosna i Hercegovina
LokacijaŠiroki Brijeg, Zapadnohercegovački kanton
Gradovi kroz koje protičeŠiroki Brijeg
PlovnostNije plovna
Izvorpovremeni vodotok iz voda Rakitskog polja
UšćeLištica u Širokom Brijegu
43°23′00″N 17°35′45″E / 43.38333°N 17.59583°E / 43.38333; 17.59583
Ulijeva se uLišticu
ProgresijaLišticaJasenicaNeretvaJadransko more
SlivJadranski sliv
Riječni sistemNeretva
Pritokebujični potoci Rakitskog i Kočerinskog polja

Ugrovača je povremena rijeka u zapadnoj Hercegovini, na području Širokog Brijega, i pritoka Lištice. Pripada sistemu kraških voda koje gravitiraju prema Mostarskom blatu, odnosno Neretvi.[1]

Ugrovača nastaje kao značajan povremeni vodotok za vrijeme većih padavina, kada površinske vode Rakitskog polja dreniraju vodotoci Točak, Jelica i Zmijinac.[1] Zatim prolazi duboko urezanim kanjonom Brina, gdje prima usputne bujice, a u naselju Trn i vode Kočerinskog polja.[1] Na putu prema Mostarskom blatu, u središtu Širokog Brijega spaja se s Lišticom.[1] Ugrovača se ulijeva u Lišticu u Širokom Brijegu, čime postaje dio šireg sistema Lištice i Jasenice.[2]

Kanjon Brina

[uredi | uredi izvor]

Kanjon Brina jedna je od najprepoznatljivijih prirodnih cjelina vezanih za Ugrovaču. U opisu mjesne zajednice Crne Lokve navodi se da na tom području postoji povremena riječica Ugrovača, kao i dva mala jezerca u kanjonu Brine, Zelenikovac i Sinjac.[3] Zbog bujičnog karaktera, vodostaj Ugrovače zavisi od padavina, pa se njen tok snažno mijenja između sušnih i kišnih razdoblja. Velike količine vode djelimično gube se poniranjem, ali i nastavljaju prema ušću u Ugrovaču.[4]

Korištenje i zaštita

[uredi | uredi izvor]

Ugrovača je u historiji Širokog Brijega imala infrastrukturni i privredni značaj. Franjevci su 1868, prema planu fra Mattea Lorenzzonija, podigli kameni most na Ugrovači, a početkom 20. stoljeća izgrađen je kanal od vrela Lištice preko Oklaja i Trna do korita periodične Ugrovače.[5] U savremenim lokalnim dokumentima spominje se mogućnost korištenja hidroenergetskog potencijala Lištice i Ugrovače, ali je zbog kraškog i bujičnog režima vodotoka svako takvo korištenje povezano s pitanjima vodnog režima, poplava i zaštite okoliša.[6]

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 3 4 "Zemljopisni položaj i klima". Grad Široki Brijeg. Pristupljeno 16. 5. 2026.
  2. "Lištica River". Novi.ba. Pristupljeno 16. 5. 2026.
  3. "Mjesna zajednica Crne Lokve". Grad Široki Brijeg. Pristupljeno 16. 5. 2026.
  4. "Matica, Šumet, Kočerinsko-privaljsko polje, Ugrovača..." Grad Široki Brijeg. 3. 2. 2021. Pristupljeno 16. 5. 2026.
  5. "Povijest grada". Grad Široki Brijeg. Pristupljeno 16. 5. 2026.
  6. "Registar prirodnih i turističkih resursa općine/grada Širokog Brijega". Grad Široki Brijeg. Pristupljeno 16. 5. 2026.