Ulcinj

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ulcinj

Улцињ
Ulqin
grad
Општина Улцињ
Komuna e Ulqinit
pogled na Ulcinj
pogled na Ulcinj
Zastava Ulcinj
Zastava
Službeni grb Ulcinj
Grb
Ulcinj nalazi se u Montenegro
Ulcinj
Ulcinj
Lokacija u Crnoj Gori
Koordinate: 41°55′34″N 19°12′21″E / 41.92611°N 19.20583°E / 41.92611; 19.20583Koordinate: 41°55′34″N 19°12′21″E / 41.92611°N 19.20583°E / 41.92611; 19.20583
Država Crna Gora
Vlada
 • GradonačelnikLoro Nrekiq (DPS)
Površina
 • Općina255 km2
Najveća nadmorska visina71 m
Stanovništvo (2011)
 • Općina19.921
 • Općina (gustoća)78,12 /km2
 • Naselje10.707
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj85360
Pozivni broj+ 382 (030)
Registracija vozilaUL
Veb-sajtOpćina Ulcinj
Ulcinj, Namazgjahu džamija; najveća od šest ulcinjskih džamija

Ulcinj (ćir. Улцињ, albanski: Ulqin) je grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u Crnoj Gori.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se na krajnjem jugu crnogorskog primorja i krajnjem jugoistoku zemlje u blizini granice sa Albanijom. U njemu se nalazi i naveća plaža na crnogorskoj obali, 13 km duga ulcinjska Velika plaža kraj Ade Bojane.

Klima[uredi | uredi izvor]

Karakteriše ga mediteranska klima, sa žarkih ljetima i blagim zimama. Srednja godišnja temperatura iznosi oko 16,5 °C, sa januarom kao najhladnijim mjesecom (prosjek 8,6 °C), te julom kao najtoplijim (prosjek 26,3 °C).

Srednja godisnja vlažnost je oko 67%.

Karakteristični vjetrovi su bura (duva u jesen i zimu i jako je hladna), jugo (duva u jesen, zimu i proljeće i topao je) te maestral (koji duva najviše ljeti).

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine općina Ulcinj imala je 19.921 stanovnika, od čega u samom Ulcinju 10.707.

Općina Ulcinj[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1948 1953 1961 1971 1981 1991 2003 2011
12.861 14.080 16.213 18.955 21.576 24.217 20.290 19.921

Napomena: Nastala iz stare općine Ulcinj koja nije mijenjala granice.

Ulcinj (naseljeno mjesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1948 1953 1961 1971 1981 1991 2003 2011
4.385 4.919 5.705 7.459 9.140 11.144 10.828 10.707

Popis 2011.[uredi | uredi izvor]

Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.

Raniji popisi[uredi | uredi izvor]

Ulcinj
1991[3] 2003[4]

ukupno: 11,144

  Albanci 6,444 (57,82%)
  Crnogorci 2,547 (22,85%)
  Muslimani 760 (6,81%)
  Jugoslaveni 537 (4,81%)
  Srbi 339 (3,04%)
  Romi 132 (1,18%)
  Hrvati 37 (0,33%)
  Makedonci 17 (0,15%)
  Nijemci 8 (0,07%)
  Grci 5 (0,04%)
  Mađari 5 (0,04%)
  Slovenci 5 (0,04%)
  Bugari 4 (0,03%)
  Ukrajinci 4 (0,03%)
  Slovaci 3 (0,02%)
  Poljaci 2 (0,01%)
  Rusi 2 (0,01%)
  Česi 1 (0,00%)
  Jevreji 1 (0,00%)
  Rusini 1 (0,00%)
  ostali 30 (0,26%)
  neopredijeljeni 14 (0,12%)
  region. opr. 12 (0,10%)
  nepoznato 234 (2,09%)
<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;

ukupno: 10,828

  Albanci 6,658 (61,48%)
  Crnogorci 1,868 (17,25%)
  Srbi 1,168 (10,78%)
  Muslimani 436 (4,02%)
  Bošnjaci 262 (2,41%)
  Romi 115 (1,06%)
  Hrvati 48 (0,44%)
  Jugoslaveni 13 (0,12%)
  Mađari 12 (0,11%)
  Makedonci 8 (0,07%)
  Rusi 6 (0,05%)
  Slovenci 5 (0,04%)
  Nijemci 3 (0,02%)
  ostali 52 (0,48%)
  neopredijeljeni 134 (1,23%)
  region. opr. 9 (0,08%)
  nepoznato 31 (0,28%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
Vjera 1991[5]
Islamska 7.096 (63,67%)
Pravoslavna 2.759 (24,75%)
Katolička 779 (6,99%)
Judaistička 14 (0,12%)
Protestantska 11 (0,09%)
Ostale vjeroispovijesti 46 (0,41%)
Nije vjernik 134 (1,20%)
Nepoznato 305 (2,73%)
ukupno 11.144

Gradovi partneri[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Ulcinj, panorama

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176
  2. ^ a b c Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
  3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 5. 2020.
  4. ^ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
  5. ^ "Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 5. 2020.
  6. ^ a b c d e f Bratimljenje gradova Crne Gore
  7. ^ "Bezirkspartnerschaften der Stadt Wien". Arhivirano s originala, 23. 3. 2020. Pristupljeno 20. 7. 2016.
  8. ^ ""Bratimljenje" Lukavca i Ulcinja od posebne važnosti za privrednu saradnju". Arhivirano s originala, 18. 5. 2015. Pristupljeno 20. 7. 2016.
  9. ^ "POTPISAN SPORAZUM O SARADNJI OPŠTINA/OPĆINA ULCINJ I STARI GRAD SARAJEVO". Arhivirano s originala, 18. 5. 2015. Pristupljeno 20. 7. 2016.
  10. ^ "Deçani dhe Ulqini binjakëzohen – kk.rks-gov.net". Arhivirano s originala, 9. 3. 2016. Pristupljeno 20. 7. 2016.
  11. ^ Vizita: NESËR BINJAKËZIMI I ULQINIT DHE SERIKUT
  12. ^ "Ulcinj'li yeni kardeşler Serik'ten memnun kaldı". Arhivirano s originala, 18. 5. 2015. Pristupljeno 20. 7. 2016.
  13. ^ Ceremonia në Serik: NËNSHKRUHET PROTOKOLLI PËR BINJAKËZIM

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Ulcinj koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.