Umihana Čuvidina
Umihana Čuvidina | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 1794. |
| Smrt | 1870 (75–76 godina) |
| Nacionalnost | Bošnjakinja |
| Zanimanje | pjesnik |
Značajna djela | "Čamdži Mujo i lijepa Uma", "Sarajlije iđu na vojsku protiv Srbije", "Žal za Čamdži Mujom" |
Umihana Čuvidina je prva poznata bošnjačka pjesnikinja i jedna od prvih pjesnikinja na bosanskom jeziku[1] čija su djela sačuvana do danas. Rođena je u Sarajevu, na Hridu, oko 1794. Rodna kuća joj je bila na uglu Mujezinova sokaka. Čuvide, njena porodica, bavili su se aščijskim, a kasnije bostandžijskim obrtom. Službeni podaci o njoj ne postoje jer nije ispunjavala nijedan od četiri obavezna uslova da bude upisana.
Živjela je u vrijeme punog procvata narodne lirske poezije u Bosni i Hercegovini, koja je u to vrijeme bila pod osmanlijskom upravom. Nastavila je tradiciju dugog uspješnog pjevanja, lirskog i epskog, a iznikla je u sredini u kojoj je narodna pjesma bila cijenjena i njegovana. Okrenuta vlastitom doživljaju i izražavanju svijeta, u leksici, metrici i melodici narodne pjesme i stihovi Umihane Čuvidine nose oznake izvornog stvaranja.
Bila je zaručena s Mujom Čamdži-bajraktarom, Sarajlijom, koji je 1813, za vrijeme prvog srpskog ustanka, poginuo kod Loznice u vojsci Alipaše Derendelije. Od velike žalosti Umihana se nije htjela nikada udavati, pa je počela pjevati pjesme o svom junački poginulom zaručniku. Jedina njena, izgleda u izvornom obliku, sačuvana pjesma je epos od 79 stihova napisanih arebicom u osmercu i desetercu pod naslovom "Sarajlije iđu na vojsku protiv Srbije", što je pjesnikinja spjevala prije nego joj je poginuo zaručnik. Navodi se da postoje dvije verzije ove pjesme, jedna koja je sačuvana u Mostaru, a druga u Travniku. Prvu pjesmu zabilježio je Kamilo Blagajić iz Travnika, a nastala je između 1827. i 1850. godine. Pjesmu iz Mostara je, prema kazivanju svoje majke Nazife, zabilježio Mehmed Dželaluddin u svojoj klasičnoj zbirci. Pjesma je napisana čistim narodnim jezikom, sa izuzecima gdje se opisuje janjičarska odjeća, gdje su upotrijebljeni turcizmi. Po unutrašnjim i stilskim kvalitetama, pjesma se umnogo ne razlikuje od narodne epsko-lirske pjesme, te predstavlja interesantan pokušaj poetskog stvaranja po ugledu na istu. Umihana Čuvidina je potekla i odrasla u sredini u kojoj su narodne pjesme bile iznimno cijenjene, pa se zbog toga smatra da njena djela predstavljaju nastavak tradicije uspješnog lirskog i epskog pjevanja. Njene pjesme nose oznake izvornog stvaranja, a “Čamdži Mujo i lijepa Uma” je prva pjesma kojom je ona, inspirisana lirskom narodnom pjesmom, opjevala i ispričala vlastitu tragediju. U istoj pjesmi je opjevan i historijski događaj u kojem gine njen zaručnik. Njene pjesme su bile izuzetno popularne u starom Sarajevu, te su se usmeno prenosile po gradu i smatrane su narodnim pjesmama. Umihana Čuvidina je prva i jedina poznata bosanskohercegovačka pjesnikinja, ujedno i muslimanka koja pripada piscima alhamijado književnosti. To je književnost na bosanskom jeziku pisana arebicom. Pisali su je uglavnom bošnjaci, te u nju unosili vlastito duhovno nasljeđe i neke elemente domoljublja. Od dolaska Osmanlija počinje se upotrebljavati arebica pa se i književna djela pišu tim pismom. Veliki dio alhamijado književnosti posvećen je ljubavnoj lirici, a samo tri autora pisali su pretežno ljubavnu liriku. Ova pjesnikinja je jedna od najutjecajnijih pisaca ljubavne lirike pisane arebicom.[2][3][4]
Njena književnost bila je inspirirana narodnom poezijom, ali rijetko je posezala za turcizmima; naime, stvarala je lijepim i dovoljno izgrađenim narodnim jezikom.[5] Umihana Čuvidina je umrla u Sarajevu oko 1870, a navodi se da je njen mezar "pod gajem na Hridu".
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- http://knjizevnikutak.blogger.ba/arhiva/2005/01/04 Arhivirano 4. 2. 2012. na Wayback Machine
- http://www.osuc.edu.ba/UMIHANA.htm sa fotografijom Umihane Čuvidine
- http://www.idoconline.info; OSLOBOĐENJE, br.22.171, str.20, 28/09/2008 Otrgnuto od zaborava: Umihana Čuvidina Pjesnikinja čija je djela narod prihvatio Arhivirano 30. 7. 2013. na Wayback Machine
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ sité de Strasbourg, Université de Strasbourg. Institut de turcologie, Association pour le développement des études turques, Centre national de la recherche scientifique (France); Turcica; Éditions Klincksieck, 1984.
- ↑ Nametak, Abdurahman (1981). Hrestomatija bosanske alhamijado književnosti. Sarajevo: Svjetlost. str. 76–79.
- ↑ Amina (7. 11. 2020). "Umihana Čuvidina". Bosanska Sumejja. Pristupljeno 2. 2. 2026.
- ↑ "Tarih donosi priču o Umihani Čuvidina". web.archive.org. Arhivirano s originala, 10. 1. 2014. Pristupljeno 15. 10. 2024.
- ↑ Klopic, Edina (7. 5. 2020). "Umihana Čuvidina - prva bošnjačka pjesnikinja - Sevdalinka". Sevdalinka. Pristupljeno 2. 2. 2026.