Univerzitetski grad

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Univerzitetski grad
IUCN kategorija VI
(zaštićeno područje s održivim korištenjem prirodnih resursa)
Karta prikazuje lokaciju Univerzitetski grad
Karta prikazuje lokaciju Univerzitetski grad
Najbliži gradBanja Luka
Koordinate44°46′28″N 17°10′48″E / 44.77444°N 17.18000°E / 44.77444; 17.18000
Površina27 ha
Osnovano1995. god
Upravljačko tijeloInstitut za genetičke resurse

Univerzitetski grad je parkovski prostor i zaštićeno područje u Banjoj Luci, Bosni i Hercegovini.[1]

Zaštićeno područje[uredi | uredi izvor]

Zaštićeno područje sa održivim korištenjem prirodnih resursa – kategorija VI proglašeno je 2016. god.[2] Predstavlja najznačajniji parkovski prostor u Banjoj Luci. Nalazi se na području Mjesne zajednice Borik. Kao najznačajnija vrijednost izdvaja se drvored 99 stabala platana, dužine 270 metara. Kao spomenici prirode unutar zaštićenog područja izdvojeni su: četiri žuta bora, dva poljska jasena, grupa stabala močvarnog taksodijuma, papirasta breza, japanska sofora, hrast lužnjak, himalajski borovac, nutkanski pačempres i stablo trešnje. Istraživanjem je zabilježeno 55 vrsta ptica. Unutar zaštićenog područja postoje i dva objekta koji posjeduju kulturno-historijske vrijednosti. To su zgrada Rektorata i zgrada "Tereza", obje iz austrougarskog perioda.

Dozvoljeno[uredi | uredi izvor]

U zaštićenom području dozvoljeno je: sadnja stabala, grmlja i cvjetnih kultura, obnova travnjaka (prema projektu hortikulturnog uređenja), sanacija stabala, njega i zaštita stabala, grmlja, cvjetnih kultura i travnjaka od bolesti i štetočina, uklanjanje objekata i sadržaja koji su u neskladu sa okolinom, izgradnja i rekonstrukcija objekata i sadržaja koji su u skladu sa ciljevima zaštite

Zabranjeno[uredi | uredi izvor]

Zabranjeno je: oštećivanje cvjetnjaka i travnjaka, promjena namjene površina (osim za potrebe uređenja parkovskog dijela Kompleksa), uklanjanje i sadnja dendroflore (osim na osnovu projekta hortikulturnog uređenja i uslova Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa), ugrožavanje i ozljeđivanje ptica, izgradnja objekata koji nisu planirani sprovedbenim dokumentima prostornog uređenja, bacanje i deponovanje smeća, bacanje čvrstog otpada u Vrbas, oštećivanje, ugrožavanje i uništavanje parkovskog mobilijara i drugih strukturnih dijelova (ograde, kapije, stubovi, rasvjeta i drugo), izvođenje zemljanih i građevinskih radova (osim u funkciji zaštite i sprovođenja projekta sa ciljem obnove i unapređenja parkovskog dijela Kompleksa)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Centar za istraživačko novinarstvo - cin.ba, pristupljeno 10.10.2021.
  2. ^ "Spisak prirodnih dobara Republike Srpske - td.wikimedia.rs.ba". Arhivirano s originala, 8. 10. 2021. Pristupljeno 10. 10. 2021.