Upravni akt

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Upravni akt se u literaturi najčešće definiše kao pravni akt uprave kojim se na autoritativan način rješava konkretan slučaj. Njime organi uprave odlučuju o pravima obvezama i pravnim interesima određenog lica u upravnoj stvari primjenjujući upravni propis. Upravni akti spadaju pod pojedinačne odnosno konkretne pravne akte organa uprave.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Osnovne karatkteristike upravnog akta su

  1. upravna stvar
  2. autoritativnost
  3. pravno dejstvo
  4. konkretnost
  5. donosioc
  6. jednostranost

Obilježja[uredi | uredi izvor]

Da bi neki akt bio upravni akt mora sadržavati sljedeća obilježja

  1. da je konkretan
  2. da je pravni akt
  3. da je autoritativan
  4. da sadržava dispoziciju

Vrste[uredi | uredi izvor]

Postoji nekoliko vrsta upravnog akta. Njihovo razvrstavanje u teoriji se vrši prema nekoliko različitih kriterija, ali je u literaturi najzastupljenija podjela upravnih akata na sljedeće:

Prestanak važenja upravnog akta[uredi | uredi izvor]

Upravni akt prestaje važiti kada se izvši ovlaštenje i dužnost koji su sadržani u aktu, nastupanjem raskidnog ugovora ili raskidnog roka, smrću adresata ako se radi o strogo ličnim ovlaštenjima, ako ga nadležni organ stavi van snage, ako se zakonom zabrani vršenje određenje djelatnosti pa se istovremeno ukidaju i sva rješenja koja su bila donesena u vršenju te djelatnosti, akoje akt donesen povodom neke stvari sa propašću iste akt prestaje da važi.