Urbani dizajn

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Urbani dizajn predstavlja process dizajniranja i oblikovanja gradova, sela i drugih naseljenih mjesta. Dok je arhitektura prvenstveno usredotočena ka pojedinačnim objektima, urbani dizajn bavi se grupama objekata, ulica i javnih prostora, cijelim kvartovima ili područjima, ili čitavim gradovima, sa ciljem stvaranja funkcionalnih, privlačnih i samoodrživih urbanih područja.

Urbani dizajn je interdisciplinarna djelatnost koja objedinjuje sve djelatnosti koje se bave prostorom i okolišem, poput urbanog planiranja, pejzažne arhitekture, arhitekture, građevine, saobraćaja, komunalnih djelatnosti i sl.

Bavljenje urbanim dizajnom iziskuje dobro poznavanje širokog spectra oblasti počevši od geografije do društvenih nauka, a posebno je važno razumijevanje tržišta nekrentnina, urbane ekonomije, političke ekonomije i različitih socio-društvenih teorija. Urbani dizajn teži povezivanju ljudi i mjesta, pokretljivosti i urbane forme, stvaranju balansa između prirodnog i stvorenog. Urbani dizajn treba da pomiri mnoge zahtjeve u oblikovanju prostora, poput odnosa prema okolišu, društvene jednakosti i ekonomske isplatljivosti, što treba da rezultira prostorom jasne estetike i identiteta. Urbani dizajn istovremeno proizilazi i premašuje prostornu i saobraćajnu regulativu, arhitektonsko oblikovanje, razvojnu ekonomiju, inženjerstvo i krajolik. Povezivajući ove i druge relevantne djelatnosti, urbanim dizajnom stvaraju se vizije razvoja prostora, a potom i raspoređuju resursi i vještine potrebne da se ta vizija ostvari.

Teorije urbanog dizajna prvenstveno se bave oblikovanjem i upravljanjem javnim prostorima, i načinom na koji se ovi prostori doživljavaju i koriste. Javni prostori obuhvataju sve one prostore koji se slobodno koriste na dnevnoj bazi od strane stanovništva, kao što su ulice, trgovi, parkovi i javna infrastruktura. Neki dijelovi prostora u privatnom vlasništvu također čine dio javnog prostora, kao što su fasade zgrada ili vrtovi, te budući da doprinose doživljaju javnog prostora također se razmatraju u različitim teorijama urbanog dizajna.

Djelatnosti urbanog dizajna i urbanog planiranja su usko povezane, no ipak se razlikuju prvenstveno u pristupu i naglasku urbanog dizajna na proaktivni dizajn, dok se urbano planiranje više bavi regulacijom privatne i javne izgradnje putem uspostavljenih planerskih metoda i programa, te drugih zakonskih okvira.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]