Uskršnja hronika

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Uskršnja hronika (Chronicon paschale, ali poznata je i kao: Chronicon Constantinopolitanum, Chronicon Alexandrinum, Fasti Siculi) predstavlja prikaz događaja od postanka svijeta do 629. godine. Djelo je nastalo kao rezultat polemike koja se vodila oko kalendara, tj. tačnog datuma Uskrsa (Vaskrsa). U djelu su spojene kalendarske rasprave sa raznim hroničarskim zabilješkama. Sastavljač djela nije poznat, a najvjerovatnije je da pripada svećenstvu. Radi se o kompilaciji u kojoj su predmet prepisivanja brojna djela starih autora.

Ova hronika je bila popularna u Bizantu kao i ona Jovana Malale. Za historiju Bizanta uglavnom prepisuje druge poznate autore, najviše Malalu, a jedino korisno mjesto predstavlja autorovo savremeno doba koje je opisivao, tj. početak 7. vijeka.

Uskršnja hronika opisuje čuvenu neuspjelu avarsko-slavensku opsadu Carigrada 626. koja je prelomna za raspadanje avarsko-slavenskog plemenskog saveza. Hronika navodi da je avarski kagan rasporedio vojsku, među kojom i Slavene, prema bedemima Carigrada. Navodi da je napad trajao neprekidno pola dana, da je udarao pješadijom od neoklopljenih Slavena, pa oklopljenom pješadijom iz drugog bojnog reda. Dalje je kagan pokušavao sa ogromnim ratnim spravama obloženim kožama. Slaveni su napadali i s morske strane u svojim moniksilima. Opsada nije uspjela, a Hronika navodi da su Slaveni bili nezadovoljni nekim potezima avarskog kagana.