Uskršnji zeko

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Uskršnji zeko (koji se još naziva i uskršnji zec ili kunić) je folklorna figura i simbol Uskrsa, prikazan kao zec koji donosi uskršnja jaja. Nosi porijeklo od njemačkih luterani. "Uskršnji zec" je u početku igrao ulogu sudije koji ocjenjuje da li su djeca bila dobra ili neposlušna na početku sezone Uskrsa. Uskršnji zec se ponekad prikazuje s odjećom. U legendi, ovo stvorenje nosi obojena jaja u svojoj košarici, slatkiše, a ponekad i igračke dječjim domovima i kao takvo pokazuje sličnost Djedu Mrazu ili Christkindu, jer oboje donose djeci poklone u noći prije praznika.. Običaj se prvi put[1]     spominje u knjizi Georga Francka von Franckenaua De ovis paschalibus ('O uskršnjim jajima') 1682. godine, a odnosi se na njemačku tradiciju donošenja uskršnjih jaja za djecu.

Simboli[uredi | uredi izvor]

Kunići i zečevi[uredi | uredi izvor]

Uskršnji zeko na naduvavanje ispred gradske vijećnice u San Francisku

Zec je bio popularan motiv u srednjovekovnoj crkvenoj umetnosti. U stara vremena se smatralo da je zec hermafrodit (po Pliniju, Plutarhu, Filostratusu i Aelijanu ).[2][3][4] Ideja da se zec može razmnožavati bez gubitka djevičanstva dovela je do povezanosti s Djevicom Marijom, tako da se zečevi ponekad pojavljuju u osvijetljenim rukopisima i sjevernoeuropskim slikama Djevice i Krista Djeteta. Možda je također povezan sa Svetim Trojstvom u motivu tri zeca.[5]

Jaja[uredi | uredi izvor]

Jaja su se još od antike koristila kao simbol plodnosti.[6] Jaja su u kršćanstvu postala simbol povezivanja s ponovnim rođenjem već u 1. stoljeću nove ere, preko ikonografija jajeta feniksa, te su postala povezana s Uskrsom, posebno u srednjovjekovnoj Europi, kada je njihovo jedenje bilo zabranjeno tijekom posta. U to vrijeme uobičajena praksa u Engleskoj bila je da djeca u subotu prije početka korizme idu od vrata do vrata moleći za jaja. Ljudi su djeci davali jaja kao posebnu poslasticu prije posta.[7]

Kao specijalno jelo, jaja su vjerovatno bila ukrašavana u sklopu uskršnjih proslava. Kasnije su njemački protestanti zadržali običaj jedenja obojenih jaja za Uskrs, iako nisu nastavili tradiciju posta.[8] Jaja kuhana s nekim cvijetovima mijenjaju svoju boju, donoseći proljeće u kuće, a neki su s vremenom dodali običaj ukrašavanja jaja.[9] Mnogi kršćani istočne pravoslavne crkve do danas obično oboje svoja uskršnja jaja crvenom bojom,[10] u boju krvi, u znak priznavanja krvi žrtvovanog Krista (i obnove života u proljeće). Neki koriste i zelenu boju, u čast novog lišća koje se pojavljuje nakon duge zime. Ukrajinska umjetnost ukrašavanja jaja za Uskrs, poznata kao <i id="mwVQ">pysanky</i>, datira u stara, <i id="mwVQ">pretkršćanska</i> vremena. Slične varijante ovog oblika umjetnosti primjećene su među ostalim kulturama istočne i srednje Europe.[11]

Ideja zeca koji dijeli jaja stigla je u SAD u 18. vijeku. Protestantski njemački doseljenici u holandskom području Pensilvanije svojoj djeci su govorili o " Osterhaseu " (koji se ponekad piše " Oschter Haws "[12] ). Prema legendi, jedina dobra djeca dobijaju obojena jaja kao poklon u gnijezdima koje su napravila u kapama i šeširima prije Uskrsa.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Easter Bunny – What Does He Have To Do With Easter?, occultcenter.com
  2. ^ Chapman, Chris (2004). "What does the Symbol Mean?". Three Hares Project. Pristupljeno 20. 4. 2014.
  3. ^ Marta Powell Harley (1985). "Rosalind, the hare, and the hyena in Shakespeare's As You Like It". Shakespeare Quarterly. Shakespeare Quarterly. 36 (3): 335–337. doi:10.2307/2869713. JSTOR 2869713.
  4. ^ "Sir Thomas Browne (1646; 6th ed., 1672) Pseudodoxia Epidemica III:xvii (pp. 162–166)".
  5. ^ "Three Hares as representation of the Trinity". Threehares.blogspot.com. 25. 2. 2006. Pristupljeno 29. 6. 2010.
  6. ^ Heller, Steven (april 2014). "Seeing Rabbits". Academic Search Complete (Vol. 68 Issue 2).
  7. ^ D'Costa, Krystal. "Beyond Ishtar: The Tradition of Eggs at Easter". Scientific American (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 28. 3. 2018. Pristupljeno 28. 3. 2018.
  8. ^ Shrove Tuesday Pancakes! by Bridget Haggerty – Irish Culture & Customs, World Cultures European, paragraph 5 line 2 refers to the Catholic custom of abstaining from eggs during Lent. Accessed 3/1/08
  9. ^ Snodgrass, Lucie L. (mart 2005). "DYED IN Tradition". Academic Search Complete (Issue 329). Vegetarian Times.
  10. ^ How To Dye Red Eggs with Onion Skins for Greek Easter by Nancy Gaifyllia from Your Guide to Greek Food on About.Com Accessed April 9, 2008
  11. ^ Hallett, Vicky (31. 3. 2003). "Egg-cellent art". Academic Search Complete (Vol. 134 Issue 10). U.S. News & World Report.
  12. ^ "Gruß vom Osterhasen: Oschter Haws Song". Germanworldonline.com. 23. 4. 2011. Pristupljeno 31. 3. 2013.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]