Usneni žlijeb

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Filtrum
(Philtrum)
Sobo 1906 324.png
Filtrum koji je vidljiv u centru
Dog philtrum.png
Pasji filtrum
Detalji
Prekurzor Medijalno nosno isturenje
Identifikatori
Dorlands
/Elsevier
12635445
TA A05.1.01.007
FMA 59819
Anatomska terminologija

Usneni žlijeb ili filtrum (grč. φίλτρον - filtron = filter, cjedilo) ili medijalni rascjep je vertikalna brazda u sredini području gornje usne, koja je zajednička mnogim sisarima. Kod ljudi se proteže iz nosne pregrade do ruba gornje usne (proheilona). Zajedno sa žljezdanim rinarijem i kao razrezanim nozdrvama, smatra se da predstavlja primitivno obilježje sisara u cjelini.

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Filtrum

Kod većine sisara, filtrum je uski žlijeb koji može biti vlažan od usta do rinarija ili nosnog jastučića preko aktivnosti kapilara, a da bi nos bio mokar. Mokro nosno jastuče je u stanju da primi mirisne čestice bolje nego na suhj podloz, tako da znatno poboljšava funkciju mirisnog sistema.

Za ljude i većinu primata filtrum opstaje samo kao suvišna medijalna depresija između nosa i gornje usne.[1] Ljudski filtrum graniči sa grebenom, koji je poznat kao podnosna depresija, ali nema očiglednu funkciju. To je možda zato što se većina viših primata više oslanja na vid nego na miris, pa tako više ne treba vlažni nosni jastučić ili filtrum da zadrži nosni jastučić u mokrom stanju.[2]

Strepsirrhinski primati, kao što su lemuri, i dalje su zadržali filtrum i rinarij, za razliku od repatih i bezrepih majmuna.[3]

Varijacija[uredi | uredi izvor]

Studija dječaka s dijagnozom poremećaja autističnog spekta utvrdilila je da je nego prosječni filtrum jednog od klastera fizičke abnormalnosti povezane s autizmom.[4]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Philip Hershkovitz,Living New World monkeys (Platyrrhini): with an introduction to Primates, University of Chicago Press, 1977, Vol. I, p. 16
  2. ^ Hadžiselimović R. (1986). Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6. 
  3. ^ Ankel-Simons, F. (2007). Primate Anatomy (3rd iz.). Academic Press. str. 394. ISBN 978-0-12-372576-9. 
  4. ^ Aldridge, Kristina; George, Ian D; Cole, Kimberly K; Austin, Jordan R; Takahashi, T Nicole; Duan, Ye; Miles, Judith H (2011). "Facial phenotypes in subgroups of prepubertal boys with autism spectrum disorders are correlated with clinical phenotypes". Molecular Autism 2 (1): 15. PMC 3212884. PMID 21999758. doi:10.1186/2040-2392-2-15. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]