Ustav Džibutija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ustav Džibutija
Ratificiran1992 (amandmani iz 2010)
MjestoDjibouti
Autor(i)Ustavotvorna skupština

Ustav Džibutija je najviši zakonski akt države Džibuti.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ustav Džibutija ratificiran je 1992. godine a amandmani na isti usvojeni su 2010. godine.[1]

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Ustav Džibutija sastoji se od preambule i 13 poglavlja koji zajedno sadrže 97 člana.

  • Poglavlje I

Članak 1. ovog poglavlja propisuje islam kao državnu religiju. Džibuti je demokratska, suverena, jedinstvena i nedjeljiva republika. Ovim poglavljem definisane su još nek od glavnih odrednica države, propisan je pdjela vlasti na zakonodavnu izvršnu i sudsku vlast kao i službene jezike koji su arapski i francuski jezik.

  • Poglavlje II

U poglavlju II ustava se navode prava naroda Džibutija. Član 10 zabranjuje smrtnu kaznu, garantuje prava na život, slobodu i ličnu sigurnost i integritet i dr. pitanja iz ove oblasti.

  • Poglavlje III

Definira prava i obaveze izvršne vlasti. Predsjednik služi kao šef države[2] a bira se na petogodišnji mandat, mora biti isključivo državljanin Džibutija. osim toga definisana je istarosna dob Predsjenika prilikom polaganja zakletve pri čemu ne smije biti mlađi od 40 i stariji od 75 godina. Izbori se održavaju između 30 i 40 dana prije isteka mandata aktuelnog predsjednika. Predsjednik mora dobiti apsolutnu većinu regularnih glasova. Ako se takav rezultat ne postigne u prvom krugu glasanja, provodi se drugi krug glasanja između dva kandidata s osvojenim najvećim brojem glasova prvom krugu. Predsjednik Republike je glavni zapovjednik oružanih snaga Džibutija, donosi pomilovanja, može podnijeti bilo koji prijedlog zakona na referendum, izdavati hitne direktive i sl.

  • Poglavlje IV

Poglavlje IV definira detalje vezane za zakonodavnu vlast. Zakonodavno tijelo je jednodomna Nacionalna skupština. Zakonodavnu vlast vodi premijer koji je na čelu vlade. Zastupnici u skupštini se biraju na petogodišnji mandat i morajubiti stariji od 23 godine. Svaki punoljetni građanin Džibuta (osim određenih vladinih ličnosti) može se kandidirati za izbor u Nacionalnu skupštinu. Zastupnici uživaju zakonski imunitet.

  • Poglavlje V

Definira i uspostavlja odnos između zakonodavne i izvršne vlasti.

  • Poglavlje VI

Poglavlje 6. regulira međunarodne ugovore i sporazume, koje pregovara i potpisuje predsjednik a ratificira Nacionalna skupština.

  • Poglavlje VII

U ovom poglavlju definiraju se stvari vezane za sudsku vlast Džibutija. Suci imaju doživotnu službu. Definisane su vrste sudova u državi i njihove nadležnosti.

  • Poglavlje VIII

Poglavlje 8 uspostavlja Ustavno vijeće koje vrši nadzor nad sudovima. Vijeće se sastoji od šest sudaca, a svaki se ira na mandat od 8 godina koji se ne može obnavljati. Po dvoje sudija biraju predsjednik, predsjednik Nacionalne skupštine i Vrhovno vijeće magistrata. Vijeće također nadgleda izborne sporove. Ovo je vrhovna sudska instanca.

  • Poglavlje IX

Poglavlje 9. definira Visoki sud pravde.

  • Poglavlje X

Ovim poglavljem Ustava uspostavljaju se federalne jedinice Džibutija poznate kao teritorijalne kolektivnosti.

  • Poglavlje XI

Poglavlje 11 kreira funkciju Medijatora Republike.

  • Poglavlje XII

Poglavlje 12 predviđa postupak izmjene i dopune ustava.

  • Poglavlje XIII

u posljednjem poglavlju objavljuje se Ustav.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Djibouti's Constitution of 1992 with Amendments through 2010" (PDF) (jezik: English). Constitute. Pristupljeno 21. 5. 2020.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  2. ^ "Djibouti: Government >> globalEDGE: Your source for Global Business Knowledge". globaledge.msu.edu. Pristupljeno 21. 5. 2020.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]