Ustikolina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ustikolina
(naselje)
Rijeka Drina u Ustikolini
Rijeka Drina u Ustikolini
Ustikolina nalazi se u Bosna i Hercegovina
Ustikolina
Ustikolina
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°35′01″N 18°47′24″E / 43.5836°N 18.79°E / 43.5836; 18.79Koordinate: 43°35′01″N 18°47′24″E / 43.5836°N 18.79°E / 43.5836; 18.79
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonFlag of Bosnian Podrinje.svg Bosansko-podrinjski
OpćinaFoča
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto882
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 38
Matični broj115312[1]
Matični broj općine11444

Ustikolina je naseljeno mjesto u općini Foča, Bosna i Hercegovina.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ustikolina je naseljena još od antičkog perioda što svjedoče pronađeni rimski novčići od bronze i bakra koji datiraju iz perioda između drugog i četvrtog vijeka. Pored toga pronađene su rimske tegule-opeke i rimske keramike. Na Cvilinu arheolozi su pronašli ostatke rimskih vila sa podnim mozaicima, bronzano posuđe i nadgrobne ploče sa rimskim natpisima.[2] Svoje ime je dobila po rijeci Kolina, pa naziv Ustikolina znači "Ušće Koline". Ustikolina se u historijskim izvorima prvi put spominje u Ljetopisu Popa Dukljanina gdje je zabilježeno da je srpski car Časlav 895-896. godine porazio Mađare na Cvilinskom polju kod Ustikoline. U okolini Ustikoline nalazi se nekropola stećaka što govori da je i u srednjem vijeku ovo područje bilo naseljeno.[3]

Osmanlije su osvojili Ustikolinu poslije 1441. godine kada se u izvorima posljednji put spominje kao posjed bosanske velikaške porodice Pavlovića. U okolini Ustikoline sačuvalo se nekoliko nekropola muslimanskih “šehidskih nišana” iz 15. vijeka. Neki od ovih nišana sadrže elemenate srednjovjekovnih stećaka po svojim dimenzijama i formi. Nišani na nekropoli na Jošanici kod Cvilina sadrže uklesane lukove, strijele, polumjesece, sablje, nakovanje, čekiće, štapove, sjekire, zastave, polulopte i sl.[4]

Putopisac Evlija Čelebija ostavio je kratak opis Ustikoline tokom njegovog putovanja ovim krajevima 1664. godine: "To je vojvodstvo paše hercegovačkog sandžaka i kadiluk s rangom kadiluka od osamnaest akči. Pripojen je Foči, ali to je malenkost koja je podarena fočanskom muftiji kao arpaluk. Tu nema ni predstavnika Portinih spahija (kethuda yeri) ni drugih predstavnika ni organa vlasti (hakim). Kasaba ima 175 kamenim pločama pokrivenih kuća, koje se nalaze uz obalu rijeke. Ovdje ima jedna džamija, mesdžid, tekija, javno kupatilo (hamam), svratište (han), deset dućana i bezbroj bašča (bag). Ranije je ovdje na rijeci Drini postojao drveni most." Danas je jedino sačuvana džamija. Ovo je jedini spomen Ustikoline u vrijeme vladavine Osmanlija.[5]

Oktobra 1939. godine otvorena je željeznička stanica na novoj pruzi Ustiprača-Foča.[6]

Ustikolina 1939. godine

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Ustikolina
2013.[7]1991.1981.[8]1971.[9]
Osoba882 (100,0%)1 418 (100,0%)1 128 (100,0%)1 002 (100,0%)
Bošnjaci760 (86,17%)894 (63,05%)1694 (61,52%)1604 (60,28%)1
Srbi99 (11,22%)470 (33,15%)401 (35,55%)372 (37,13%)
Muslimani10 (1,134%)
Bosanci5 (0,567%)
Ostali3 (0,340%)47 (3,315%)5 (0,443%)4 (0,399%)
Nisu se izjasnili2 (0,227%)
Crnogorci1 (0,113%)19 (1,684%)14 (1,397%)
Romi1 (0,113%)8 (0,709%)
Bosanci i Hercegovci1 (0,113%)
Jugoslaveni7 (0,494%)6 (0,599%)
Makedonci1 (0,089%)2 (0,200%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 15. 10. 2015.
  2. ^ "Ustikolina i Cvilin- od rimskog novca, do bitke kneza Časlava sa Mađarima i prelaska Turaka preko Drine | Радио Фоча | Радио Фоча" (jezik: engleski). Pristupljeno 23. 6. 2022.
  3. ^ M.Mujezinović. E.Dimitrijević, Džamija na Ustikolini, Naše starine II, 1954, str. 137
  4. ^ Isto, str. 137
  5. ^ Čelebija, Evlija, (2012), Putopisi, str. 131, prijevod Hazim Šabanović, Bosanska riječ, Dječija knjiga
  6. ^ "Službeni vojni list", Beograd 1939
  7. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 10. 2015.
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 10. 2015.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]