Võhandu (rijeka)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Võhandu
Võhandu Viira müüri juures.jpg
Карта бассейна Нарвы.svg
Mapa basena rijeke Narve i Čudsko-pskovskog jezera
Izvorno imeVõhandu jõgi
DržaveEstonija
Dužina162 km
Izvorjezero Vagula
UšćeToplo jezero
Sliv{{{sliv}}}

Võhandu (estonski: Võhandu jõgi) najduža je rijeka u Estoniji. Dužina njenog toka je 162 km, a površina slivnog područja oko 1.420 km². Ukupan pad riječnog korita je 102 metra, dok je prosječan pad oko 0,63 metra po kilometru toka.[1]

Svoj tok započinje kod ostrva malenog jezera Vagula u selu Saverna, na jugoistoku zemlje. Teče u smeru sjeveroistoka, protječe kroz jezero Jiksi i uljeva se u Toplo jezero (Lemijarv) nedaleko od sela Vipsu. Pripada basenu Čudsko-pskovskog jezera, odnosno Finskog zaljeva Baltičkog mora. U jezero Vagula, koje se smatra izvorom Võhandua, uljeva se malena rijeka Pihajigi koja se u pojedinim izvorima smatra zasebnim vodotokom, a u drugim izvorima kao dio Võhandua.

Njena dolina s visokim pješčanim obalama je 1963. proglašena za zaštićeno prirodno dobro.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Võhandu jõgi - Eesti Entsüklopeedia". entsyklopeedia.ee. Pristupljeno 22. 3. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]