Vašvarski mir

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vašvarski mir
{{{slika_alt}}}
Turski primjerak sporazuma
VrstaMirovni sporazum
Potpisan1. august 1664. (1664-08-01)
Strane

Vašvarski mir bio je sporazum između Habsburške Monarhije i Osmanlijskog Carstva koji je uslijedio nakon Monošterske bitke. 1. augusta 1664. i završio Austro-turski rat (1663-64).[1][2] Sporazum se održao oko 20 godina, sve do 1683. godine, tokom koje su sukobi na granicama eskalirali u rat punih razmjera.

U trenutku potpisivanja, vojska Habsburgovaca bila je u boljem položaju od osmanlijske. Umjesto održavanja inicijative i zamaha, počeli su pregovori i borbe su prestale. U stvari, Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva želio je da se potpiše mir kako bi se mogao bolje pripremiti protiv Francuske.[3] Međutim, frakcije unutar monarhije insistirale su na daljim operacijama, posebno Hrvati i Mađari, uglavnom zato što je veći dio njihove teritorije bio u rukama Osmanlija, te su željeli iskoristiti priliku da povrate svoju zemlju. Plemićke hrvatske obitelji, Zrinski i Frankopani, smatrale su taj sporazum kao ustupak Osmanlijama, jer su po njemu zapravo morali ustupiti teritorije koje su upravo oslobođene od Osmanlija. Neke od teritorija su im pripadale prije okupacije. Sporazum je izazvao unutrašnje sukobe i nestabilnost u monarhiji, koji će na kraju kulminirati pobunom dvije hrvatske plemićke porodice i mađarskih plemića predvođenih Franjom I. Rákóczy. protiv kralja Ugarske (također cara njemačkih država u monarhiji).

Sporazumom je priznata osmanlijska kontrola Transilvanije i Nové Zámky, kao i da oba carstva koja plaćaju finansijski danak (prezentovan kao "poklon") drugom.[4] To je bio jedini put da se francuski kralj, tradicionalni saveznik Osmanlija još od Franje I, borio protiv njih. To je bio jedan od glavnih faktora u odluci Habsburgovaca, jer su mnogo vrednija imanja u Svetom Rimskom Carstvu i Italiji bila ugrožena od Francuske. Ustupci su bili vrlo mali za Austrijance, jer se njihov car sada mogao okrenuti zapadnim poslovima. Habsburgovci su također dobili neka ekonomska prava u Osmanlijskom Carstvu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ The Habsburg Monarchy, 1618-1815, Charles W. Ingrao, 2nd ed, Cambridge University Press 2000, str. 67
  2. ^ Arno Strohmeyer, Norbert Spannenberger (Hrsg.): Frieden und Konfliktmanagement in interkulturellen Räumen. Das Osmanische Reich und die Habsburgermonarchie in der Frühen Neuzeit (= Forschungen zur Geschichte und Kultur des östlichen Mitteleuropa. 45). Franz Steiner, Stuttgart 2013, ISBN 978-3-515-10434-0
  3. ^ Die Habsburger, Eine Europäische Familiengeschichte, Brigitte Vacha, Sonderausgabe 1996, str. 245
  4. ^ The Enemy at the Gate: Habsburgs, Ottomans, and the Battle for Europe, Andrew Wheatcroft, Random House, 2009