Vaganska pećina
| Vaganska pećina | |
|---|---|
| Dužina | 420 m svih kanala |
| Nadmorska visina | 920 m |
| Vaganska pečina | |
|---|---|
  | |
| Najbliži grad | Šipovo,  Bosna i Hercegovina |
| Koordinate | 44°20′00″N 17°24′00″E / 44.33333°N 17.40000°E |
| Površina | 12 ha |
| Osnovano | 07.05.2013. godine |
| Upravnik | Općine Šipovo |
Vaganska pećina je u neposrednoj blizini naselja Vagan, općina Šipovo, Bosna i Hercegovina.[1] Smještena je na sjevernim padinama planine Vitorog, na 920 m n. v. Od Šipova udaljena je 15 km, a od magistralnog puta Šipovo – Kupres svega 300 metara.
Morfologija[uredi | uredi izvor]
Pećina je formirana u gornjokrednim krečnjacima, a predstavlja fosilni kanal nekadašnjeg podzemnog toka kojim su se vode sa Kupreškog polja (Mrtvica) drenirale prema vrelu rijeke Janj. Vaganska pećina sastoji se od sedam dvorana i kanala, nazvanih imenima iz istorije i tradicije šipovačkog kraja: Čobanska dvorana, Lisičiji kanal, Galerija Simele Šolaje, Janjski kanal, Svečana dvorana, Dvorana divova, Ponorski kanal i Dvorana Rade Marijanca. Dužina glavnog kanala je oko 200 metara i na njegovom kraju se nalazi velika količina odronjenog materijala i pećinskog nakita. Ukupna dužina svih kanala je 420 metara. Širina glavnnog kanala je od 8 – 10 m, a visina od 1 do 15 m.
Pećina je izuzeno bogata pećinskim nakitom, posebno velikim saljevima na zidovima i brojnim stalaktitima na stropu pećine. Brojni su i pećinski stubovi od kojih mnogi imaju značajne dimenzije. Velike površine pećine pokrivene su i stalagmitskim pločama i stalagmitima. Posebno se po bogatstvu pećinskog nakita izdvaja središnja dvorana, duga 58 metara. Boje pećinskog nakita kreću se od bijele do crvene (radi otopljenih oksida željeza), do sive i crne (radi mangana), koje preovladavaju.[2] Stanište je nekoliko vrsta slijepih miševa: Barbastella barbastellus, Myotis bechsteinii, Myotis emarginatus и Rhinolpphus ferrumequinum.
Zaštićeno područje[uredi | uredi izvor]
Stavljena je pod zaštitu u kategoriji spomenik prirode, u skladu sa aktuelnom zakonskom regulativom. Već je imala status zaštite od 1970 god. od tadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine.
Vaganska pećina je proglašena zaštićenim područjem slijedećih karakteristika:[3][4][5]
- datum proglašenja: 13.03.2013. godine[6]
- IUCN kategorija zaštićenog područja: III - spomenik prirode[7]
- stepeni zaštite na cjelokupnoj teritoriji su: II
- površina: 13,4 ha
- upravljač: Općine Bileća i Gacko
- mjesto: Bileća, Gacko[8]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Spisak prirodnih dobara Republike Srpske". Arhivirano s originala, 8. 10. 2021. Pristupljeno 7. 12. 2021.
- ^ "Jasminko Mulaomerović, Ivo Lučić, dr. Jasmina Osmanković -KRŠ I PEĆINE BOSNE I HERCEGOVINE" (PDF). Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 2008. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ^ "Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini". mislioprirodi.ba. Pristupljeno 9. 10. 2021.
- ^ "Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini". bih-chm-cbd.ba/. Pristupljeno 9. 10. 2021.
- ^ "Registar zaštićenih prirodnih područja". Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa - nasljedje.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ^ "Odluka o zaštiti spomenika prirode "Vaganska pećina"" (PDF). Službeni glasnik Republike Srpske, broj 21, 13.03.2013. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ^ "Zaštićena područja u BiH". WDPA- www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ^ "Zaštićena područja u BiH - Vaganska pećina". cin.ba. Pristupljeno 9. 2. 2021.
