Vaganska pećina
| Vaganska pećina | |
|---|---|
  | |
| Lokacija |
Šipovo,  Bosna i Hercegovina |
| Dužina | 420 m svih kanala |
| Nadmorska visina | 920 m |
Vaganska pećina je u neposrednoj blizini naselja Vagan, općina Šipovo, Bosna i Hercegovina.
Smještena je na sjevernim padinama planine Vitorog, na 920 m n. v. Od Šipova udaljena je 15 km, a od magistralnog puta Šipovo – Kupres svega 300 metara.
Stavljena je pod zaštitu u kategoriji spomenik prirode, u skladu sa aktuelnom zakonskom regulativom. Površina zaštićene zone iznosi 12 hektara. Već je imala status zaštite od 1970 god. od tadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine.
Morfologija[uredi | uredi izvor]
Pećina je formirana u gornjokrednim krečnjacima, a predstavlja fosilni kanal nekadašnjeg podzemnog toka kojim su se vode sa Kupreškog polja (Mrtvica) drenirale prema vrelu rijeke Janj. Vaganska pećina sastoji se od sedam dvorana i kanala, nazvanih imenima iz istorije i tradicije šipovačkog kraja: Čobanska dvorana, Lisičiji kanal, Galerija Simele Šolaje, Janjski kanal, Svečana dvorana, Dvorana divova, Ponorski kanal i Dvorana Rade Marijanca. Dužina glavnog kanala je oko 200 metara i na njegovom kraju se nalazi velika količina odronjenog materijala i pećinskog nakita. Ukupna dužina svih kanala je 420 metara. Širina glavnnog kanala je od 8 – 10 m, a visina od 1 do 15 m.
Pećina je izuzeno bogata pećinskim nakitom, posebno velikim saljevima na zidovima i brojnim stalaktitima na stropu pećine. Brojni su i pećinski stubovi od kojih mnogi imaju značajne dimenzije. Velike površine pećine pokrivene su i stalagmitskim pločama i stalagmitima. Posebno se po bogatstvu pećinskog nakita izdvaja središnja dvorana, duga 58 metara. Boje pećinskog nakita kreću se od bijele do crvene (radi otopljenih oksida željeza), do sive i crne (radi mangana), koje preovladavaju. [1] Stanište je nekoliko vrsta slijepih miševa: Barbastella barbastellus, Myotis bechsteinii, Myotis emarginatus и Rhinolpphus ferrumequinum.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Jasminko Mulaomerović, Ivo Lučić, dr. Jasmina Osmanković -KRŠ I PEĆINE BOSNE I HERCEGOVINE" (PDF). Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 2008. Pristupljeno 9. 2. 2016.
