Vanilija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Vanilla planifolia

Razne tropske američke loze (nalik na lozu, čokot) iz roda Vanilija iz porodice orhideja, posebno V. planifolia, uzgajana zbog svojih uskih dugačkih mahuna, iz kojih se dobija materija ukusa vanilije, izvorno iz Meksika.

Etimološki, riječ vanila nastaje iz španske riječi "vainilla", što znači "mala mahuna". Originalno, uzgajali su je srednjoamerički narodi, a španskom osvajaču Hernán Cortésu je pripisano da je upoznao Evropu, kako sa vanilom, tako i sa čokoladom, u 1520tim.

Pokušaji da se vanila uzgoji van Meksika i Centralne Amerike su bili neuspješni, zbog simbiotičke povezanosti čokota tlilxochitl, koji proizvodi vanilinu orhideju, sa lokalnim vrstama Melipona pčele; tako je bilo do 1837. kada je belgijski botaničar Charles François Antoine Morren otkrio ovu činjenicu, i započeo metodu vještačkog oprašivanja biljke.

Metoda je bila finacijski neuspješna, i kao takva, napuštena. U 1841., 12-godišnji francuski rob, Edmond Albius, koji je živio u Île Bourbon, otkrio je da se biljka može oprašivati ručno.

Trenutno postoje tri glavna kultivara vanile, na svjetskom nivou, i svi potiču od vrsta nađenih u Srednjoj Americi, uključujući dijelove današnjeg Meksika. Pojedine vrste rastu na Madagaskaru, Réunionu i drugim tropskim područjima Indijskog okeana. Glavnina vanile je vrste V. planifolia , koja je poznata kao "Madagascar-Bourbon" vanila, koja se proizvodi u malom području Madagaskara, i u Indoneziji.

Vanila je nakon šafrana, drugi najskuplji začin, zbog toga što zahtijeva puno rada, pri uzoju vanila sjemenki. I pored skupoće, veoma je cijenjena zbog svog okusa. Pisac Frederic Rosengarten, Jr. opisuje u svojoj "Knjizi začina", vanilu kao "čistu, mirisnu i nježnu", dok njenu složenu cvjetnu aromu opisuje kao "čudesni buke". Vanila se široko koristi u proizvodnji hrane, proizvodnji parfema i aromaterapiji. Mahuna ove biljke se nekada zove i zrno vanilije.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Ostalo[uredi | uredi izvor]

  • Ekstrakt arome, ukusa, vanilije, spremljen od sušenih mahuna ove biljke, ili proizveden sintetički.
  • U engleskom jeziku se za nešto kaže da je "vanila", ako je bez ukrasa, osnovno i obično. *Zastarjeli Španski: vainilla, deminutiv od vaina, korice mača (zbog oblika mahune).

Narodno vjerovanje[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Nuvola cake 5.svg Nedovršeni članak Vanilija koji govori o kulinarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.