Vareš
Vareš | |
|---|---|
Općina i naselje | |
| Općina Vareš | |
 Panorama Vareša | |
  Vareš | |
| Koordinate: 44°09′55.5″N 18°19′46.8″E / 44.165417°N 18.329667°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton |  Zeničko-dobojski |
| Općina | Vareš |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Zdravko Marošević[1] (HDZ) |
| Površina | |
| • Grad | 390,1[2] km2 |
| Nadmorska visina | 829 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 9.556[2] |
| • Općina (gustoća) | Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije "" /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 3.117[3] |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71 330 |
| Pozivni broj | (+387) 32[2] |
| Matični broj | 156701[4] |
| Matični broj općine | 11100 |
| Veb-sajt | Općina Vareš |
Vareš je naselje i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini.
Geografija
Vareš je bosanskohercegovačka općina s nadmorskom visinom od 829 metara koji se nalazi u kotlini rječice Stavnje, 45 km od Sarajeva. Na Stavnji, u centru grada je stari kameni most.
Geografski položaj
| Zavidovići Kakanj |
Zavidovići, Olovo | Olovo |
| Kakanj | 
|
Olovo |
| Visoko | Breza, Ilijaš | Ilijaš |
Historija
Golemo rudno bogatstvo se krije ispod površine vareških brda, pa postoje tragovi da se tu kopala željezna rudača i talilo željezo još u antičko vrijeme. Na rudištu zvanom Smreka nađene su rudarske svjetiljke i alat iz rimskoga doba. Vareško selo Dubošticu kralj Tvrko je smatrao riznicom svoga kraljevstva jer je bilo središte rudarstva toga kraja. Turska vlast je mnogo držala do vareškog kraja, jer su obrtnici radili vrlo dobro i nadaleko su bili poznati njihovi proizvodi. S dolaskom Austrije u Bosnu, Vareš doživljava preporod u privrednom pogledu. Austrija iskorištava rudu na industrijski način, gradi dvije visoke peći i od tada počinje ekonomski uspon Vareša.
Za turske uprave rudarstvom i kovačijom bave se isključivo katolici, Hrvati. U Vareš su se doselili i saski rudari, a o tome svjedoče i stari nazivi kao Saški potok. U okolini Vareša u mjestu Karići (Vareš) se nalazi najstarija džamija o kojoj postoje mnoge legende tj. o njenom graditelju Karić-dedi. U Varešu je i najstarija katolička crkva u Bosni Hercegovini, Sv. Mihovila Arkanđela, a građena je na temeljima one iz doba srednjovjekovne Bosne. Uz nju postoji nova, velebna župna crkva Sv. Mihovila, koja je početkom ovoga vijeka dobila svoj današnji izgled. Vareški župni ured posjeduje i danas jedne od najstarijih matica u Bosni i Hercegovine, prva potječe iz 1643. godine, a pisane su i bosančicom, latinskim i bosanskim jezikom.
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Vareš
| Sastav stanovništva – općina Vareš | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | ||||
| Osoba | 8 892 (100,0%) | 22 203 (100,0%) | 22 822 (100,0%) | 23 523 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 5 447 (61,26%) | 6 714 (30,24%)1 | 6 419 (28,13%)1 | 6 631 (28,19%)1 | |||
| Hrvati | 2 820 (31,71%) | 9 016 (40,61%) | 10 287 (45,07%) | 11 134 (47,33%) | |||
| Ostali | 436 (4,903%) | 758 (3,414%) | 74 (0,324%) | 108 (0,459%) | |||
| Srbi | 189 (2,126%) | 3 644 (16,41%) | 4 241 (18,58%) | 5 166 (21,96%) | |||
| Jugoslaveni | – | 2 071 (9,328%) | 1 650 (7,230%) | 307 (1,305%) | |||
| Crnogorci | – | – | 81 (0,355%) | 92 (0,391%) | |||
| Albanci | – | – | 31 (0,136%) | 46 (0,196%) | |||
| Makedonci | – | – | 22 (0,096%) | 13 (0,055%) | |||
| Slovenci | – | – | 17 (0,074%) | 26 (0,111%) | |||
Nacionalni sastav stanovništva - naselje Vareš
| Sastav stanovništva – naselje Vareš | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | ||||
| Osoba | 2 917 (100,0%) | 5 888 (100,0%) | 8 424 (100,0%) | 8 240 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 1 339 (45,90%) | 1 068 (18,14%)1 | 1 212 (14,39%)1 | 1 550 (18,81%)1 | |||
| Hrvati | 1 245 (42,68%) | 3 035 (51,55%) | 4 334 (51,45%) | 4 507 (54,70%) | |||
| Ostali | 262 (8,982%) | 299 (5,078%) | 45 (0,534%) | 69 (0,837%) | |||
| Srbi | 71 (2,434%) | 627 (10,65%) | 1 405 (16,68%) | 1 722 (20,90%) | |||
| Jugoslaveni | – | 859 (14,59%) | 1 299 (15,42%) | 251 (3,046%) | |||
| Crnogorci | – | – | 68 (0,807%) | 78 (0,947%) | |||
| Albanci | – | – | 28 (0,332%) | 32 (0,388%) | |||
| Makedonci | – | – | 19 (0,226%) | 8 (0,097%) | |||
| Slovenci | – | – | 14 (0,166%) | 23 (0,279%) | |||
Kultura
Nacionalni spomenici
Privreda
Pred zadnji rat Vareš je bio snažno industrijsko središte. Rudnik željezne rude zapošljavao je 1180 radnika, željezara 890, kamenolom 30, "Amfibolit" 20, "Metalprerada" 225, prerada drveta 630, šumarstvo 750, "Vranica" - građevno poduzeće, Bobovac 490, tvornica rezervnih dijelova 320, tvornica "Zrak" 130, tvornica konfencije "Vilko" 120, "Autotrans" 140, Rudnik olova, cinka i barita 120, trgovačko poduzeće "Snaga" 195, "Velepromet" 65, "Perun" 60 itd.
Poznate ličnosti
Reference
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Vareš". izbori.ba. Pristupljeno 22. 11. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b c d "Općina Vareš". nasbih.com. Pristupljeno 17. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b c "Naselje Vareš". nasbih.com. Pristupljeno 17. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 17. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 113/114/115)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Vanjske linkovi
 |
Commons ima datoteke na temu: Vareš |
