Varoška džamija u Travniku
| Varoška džamija | |
|---|---|
 | |
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Travnik |
| Geografske koordinate | 44°13′50″N 17°42′03″E / 44.230561°N 17.700805°E |
| Religija | Islam |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine[1] |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitekt(i) | Miloš Milošević |
| Arhitektonski stil | Pseudomaurski stil |
| Osnivač | Hadži-Hasanaga prvi put. Ziba-hanuma Kopčić drugi put |
| Dovršeno | Prve decenije XVI stoljeća. 1906 drugi put |
| Specifikacije | |
| Dužina | 12,25 m |
| Širina | 8,40 m |
| Visina (maks) | 11,20 m |
| Kupole | 1 |
| Munare | 1 |
| Materijali | cigla |
Varoška džamija u Travniku ili Hadži-Hasanagina džamija, je jedna od najstarijih džamija izgrađenih u užoj jezgri grada Travnika, Bosna i Hercegovina, a pretpostavlja se da je nastala odmah nakon džamije u tvrđavi Stari grad
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donijela je 25. januara 2021. godine odluku da se džamija proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović (predsjedavajući). Nacionalni spomenik sastoji se od objekta džamije i harema.
Historija[uredi | uredi izvor]
Varoška džamija je podignuta prvih decenija XVI stoljeća. Bila je izgrađena od sedre sa strmim krovom prekrivenim šindrom i sa drvenom munarom. U velikim požarom koji je izbio 1903. godine stradala je i Varoška džamija od koje su tada ostali samo zidovi. Obnovu džamije već 1906. godine pokrenula je Travničanka Ziba-hanuma Kopčić, koja je po projektu arhitekte Miloša Miloševića izgradila novi objekat u pseudomaurskom stilu.
Na prelazu između XIX u XX stoljeće uz historicizam u arhitekturi Bosne i Hercegovine se primjenjuju eklektični obrasci sa omiljenim pseudomaurskim elementima koji nemaju uporište u zatečenoj tradiciji, već u orijentalnom naslijeđu. Takav primjer predstavlja i Varoška džamija. Nakon obnove dobila je višebojnu fasadu koja asocira na gradnju alternacijom kamena i opeke karakterističnu za islamsku arhitekturu Magriba. Džamija je dobila i neobičnu kupolu u obliku lukovice po uzoru na građevine mogulske arhitekture u Indiji.
Akademski slikar Đoko Mazalić je napisao:
- Travničke džamije pokazuju mimo sva mjesta u Bosni i Hercegovini veliku raznolikost u svojoj spoljašnjoj fakturi…Mada se izgradnja travničkih džamija bazira na kvadratnom tlocrtu, kako je to obično, one se ipak u cjelini razlikuju kao arhitektonska djela svaka nekom svojom osebujnošću, što se u prvom redu ima pripisati razvijenom ukusu osnivača i neimara. Tako ćemo ovde vidjeti fasade raščlanjene lukovima (Zulići) ili okićene prozorima veličine i forme prilagođene veličini zidne plohe sa primjesom orijentalnog stila u drugostepenoj plastici (Varoška džamija)[1]
U katastru nekretnina samostalnih vakufa travničkog sreza ova džamija se naziva Hadži-Hasanagina, vjerovatno po prvom graditelju. Varoška džamija je sredinom 20. stoljeća bila preuređena u izložbeni prostor Zavičajnog muzeja Travnik. Nakon rata 90-ih godina prošlog stoljeća u džamiji je bila uspostavljena učionica u kojoj su održavani seminari i obavljana mektebska pouka. Tom prilikom je mahfil produžen do iznad mihraba čime je gornji prostor ispod kupole bio zatvoren. Od 2010. godine više se nisu vodile nikakve aktivnosti u džamiji niti je korištena kao molitveni prostor.
Krajem 2017. godine okončana je prva faza građevinskih radova na temeljnoj sanaciji i uređenju Varoške džamije i njenog harema. U drugoj fazi izgrađena je abdesthane u haremu džamije. U okviru restauracije Varoške džamije, izvršena su i preventivna arheološka istraživanja na prostoru harema džamije.[3]
Opis[uredi | uredi izvor]
Po svome arhitektonskom izvođenju, pripada tipu džamije sa kupolom i vitkom kamenom munarom. Džamija je dimenzija 8,40 x 12,25 m. Sastoji se od ulaznog zatvorenog pretprostora i glavnog prostora za molitvu. Svijetla visina zidova iznosi 6,45 m, dok je ukupna svijetla visina do vrha kupole 10,50 m. Mahfil je 5,05 m dubine (računajući i dio mahfila iznad ulaznog pretprostora) sa dva bočna istaka od 0,40 m. Ulazni pretprostor je dubine 2,60m.
Džamija je zidana ciglom, a zidovi su cijelom visinom debljine 65 cm. Ukupna visina džamije do vrha kupole je 11,20m. Džamija ima nešto izduženu kupolu oblika lukovice, a na ivicama ravnog krova pretprostora nalaze se ukrasi (atika) specifični za arapske džamije sjeverne Afrike. Na fasadi su aplicirane reljefne dekoracije po uzoru na islamsku arhitekturu.[1]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Madžida Bećirbegović, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Sarajevo-Publishing, Sarajevo, 1999.
- Enver Sujoldžić, Džamije Travnika, Zavičajni muzej Travnik u saradnji sa ŠIP dd Borac Travnik, 1998.
- Martin Udovičić. Travnik u vriieme vezira (1699–1851), Zavičajni muzej Travnik, 1973.
- Martin Udovičić. Travnik u Austro-Ugarske (1878–1918), Zavičajni muzej Travnik, 1981.
- Hamdija Kreševljaković i D. M. Korkut, Travnik u prošlosti 1464–1878, Zavičajni muzej Travnik, 1961.
- Fatima Maslić, Starine i muzeji Travnika, Turistički savez Travnik, 1990
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b c "Varoška džamija u Travniku" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 8. 2021.[mrtav link]
- ^ "Varoška džamija u Travniku". Službeni glasnik BiH, broj 10/21. Pristupljeno 9. 8. 2021.
- ^ POČELA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U HAREMU VAROŠKE DŽAMIJE - muzejtravnik.ba/ - 23-06.2017
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Varoška džamija u Travniku |
