Idi na sadržaj

Vasa previa

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vasa praevia
Drugi naziviVasa previa
Vasa previa
SpecijalnostAkušerstvo
SimptomiFetusni krvni sudovi ukrštaju ili prolaze blizu unutrašnjeg otvora maternice.
KomplikacijeMoguća smrt fetusa
Uobičajeno pojavljivanjeIn utero
TrajanjeDo porođaja
VrsteTip1, tip 2 i tip 3
UzrociKrvni sudovi iz fetoplacentne cirkulacije leže nezaštićeni na fetusnim membranama preko ili blizu (unutar 2 cm) unutrašnjeg cerviksnog otvora,
Dijagnostička metodaUltrazvukom kada se pronađu eholucentne linearne ili kružne strukture koje prekrivaju grlić maternice ili su u njegovoj neposrednoj blizini
Diferencijalna dijagnozaPlacenta praevia
PrevencijaElektivni carski rez u 35.–36. sedmici trudnoće, genetičko savjetovanje
LiječenjeNema
LijekN/a
SmrtnostMoguća

Vasa praevia ili vasa previa je akušerska komplikacija kod koje se fetusni krvni sudovi ukrštaju ili prolaze blizu unutrašnjeg otvora maternice. Budući da ovi sudovi nisu zaštićeni pupčanom vrpcom ili tkivom posteljice, ruptura fetusnih ovojnica tokom porođaja uzrokuje i njihovo pucanje, što brzo dovodi do smrti fetusa. Termin je izveden iz latinskog; riječ vasa znači krvni sudovi, a „praevia“ dolazi od riječi „pre“ što znači „prije“ i „via“ što znači „put“. Drugim riječima, krvni sudovi se nalaze prije fetusa u porođajnom kanalu i na tom putu.[1]

Kod vasa praevie, krvni sudovi iz fetoplacentne cirkulacije leže nezaštićeni na fetusnim membranama preko ili blizu (unutar 2 cm) unutrašnjeg cerviksnog otvora, bilo od velamentoznog umetanja pupčane vrpce ili povezivanja pomoćnog (sukcenturijatnog) režnja posteljice s njenim glavnim diskom. Promatranje pacijentica koje su imale placenta praevia u drugom tromjesečju trudnoće i kasnije vasa praeviju sugerira da vasa praevia može nastati iz placente praevije koja se povlači tako što placenta raste prema dijelovima maternice koji su bolje opskrbljeni krvlju, tkivo u donjem dijelu maternice i preko cerviksa, a zatim atrofira i ostavlja izložene fetusne krvne sudove.[2]

Postoje tri tipa vasa praevia. Kod tipa 1 postoji velamentozna insercija sa krvnim sudovima koji prelaze grlić maternice. Kod tipa 2, posteljica je dvorežnjevasta ili ima sukcenturijatni režanj, sa nezaštićenim krvnim sudovima između režnjeva. Kod tipa 3, dio posteljice koji prekriva grlić maternice je atrofirao, ostavljajući krvne sudove na rubu izloženim.[2]

Kod vasa praevia, fetusni krvni sudovi nisu zaštićeni placentom ili pupčanim tkivom; kada se puknu puknućem fetusne membrane, rezultirajuće krvarenje iz fetoplacentne cirkulacije uzrokuje brzo iskrvarenje fetusa i smrt fetusa.

Faktori rizika

[uredi | uredi izvor]

Faktori rizika za vasa praeviju uključuju velamentozno umetanje pupčane vrpce, placenta praevia u drugom tromjesečju trudnoće, pomoćne režnjeve placente (sukcenturiatna (ili dvoroga placenta), višestruku trudnoću i potpomognutu reprodukciju, posebno in vitro oplodnju; procjenjuje se da se 26% slučajeva javlja u trudnoćama postignutim uz medicinsku pomoć.[2] Razlozi za povezanost između IVF-a i vasa praevie nisu jasni, ali su postulirani poremećena orijentacija blastocistea pri implantaciji, nestanak embriona i povećana učestalost morfoloških varijacija placente u IVF trudnoćama.

Dijagnoza

[uredi | uredi izvor]

Tokom porođaja, vasa praevia se manifestira kao klasična trijada: ruptura membrane, bezbolno vaginsko krvarenje i bradikardija ili smrt fetusa.

Prije pojave ultrazvuka, ova dijagnoza se najčešće postavljala nakon mrtvorođenčeta ili neonatusne smrti kod koje je majka imala rupturu membrana, krvarenje i iskrvarenje djeteta. U tim slučajevima, pregled posteljice i membrana nakon porođaja pokazao je dokaze o velamentoznoj inserciji pupčane vrpce s rupturom krvnih sudova. Međutim, s gotovo univerzalnom upotrebom ultrazvuka u trudnoći u razvijenom svijetu, mnogi slučajevi se sada otkrivaju prije porođaja, što daje priliku za siguran porođaj djeteta carskim rezom prije rupture membrane. Vasa praevia se dijagnosticira ultrazvukom kada se pronađu eholucentne linearne ili kružne strukture koje prekrivaju grlić maternice ili su u njegovoj neposrednoj blizini. Transvaginski ultrazvuk je preferirana metoda. Doppler ultrazvuk u boji, snazi i pulsirajući doppler treba koristiti za potvrdu da su strukture fetusni krvni sudovi. Krvni sudovi će pokazati fetalni arterijski ili venski talasni oblik.[3][4]

Detekcija fetusnog hemoglobina u vaginskom krvarenju je također dijagnostička. Test denaturacije alkalija otkriva njegovo prisustvo, jer je fetusni hemoglobin otporan na denaturaciju u prisustvu 1% NaOH. Testovi poput Ogita testa, Apt testa ili Londersloot testa mogu se koristiti za detekciju fetusne u vaginskoj krvi. Ovi testovi se više ne koriste široko u SAD-u, ali se ponekad koriste drugdje.

Liječenje

[uredi | uredi izvor]

Preporučuje se da žene sa vasa praevia porođaju elektivnim carskim rezom prije puknuća vodenjaka.[2] Budući da je vrijeme puknuća vodenjaka teško predvidjeti, preporučuje se elektivni carski rez u 35.–36. sedmici trudnoće. Ova gestacijska dob daje razumnu ravnotežu između rizika od smrti i rizika od prijevremenog porođaja. Nekoliko stručnjaka preporučilo je prijem u bolnicu oko 32 sedmice, kako bi se pacijentici osigurala blizina operacijske sale za hitan porođaj u slučaju puknuća vodenjaka. Budući da su ove pacijentice u riziku od prijevremenog porođaja, preporučuje se davanje steroida kako bi se potaknulo sazrijevanje pluća fetusa. Kada dođe do krvarenja, pacijentica započne porođaj ili dođe do puknuća vodenjaka, obično je indiciran hitni carski rez.[5][6]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Yasmine Derbala, MD; Frantisek Grochal, MD; Philippe Jeanty, MD (2007). "Vasa previa". Journal of Prenatal Medicine. 1 (1): 2–13. PMID 22470817.Full text Arhivirano 15. 4. 2014. na Wayback Machine
  2. 1 2 3 4 Oyelese Y, Javinani A, Shamshirsaz AA (2023). "Vasa previa". Obstet Gynecol. 142 (3): 503–18. doi:10.1097/AOG.0000000000005287. PMC 10424826 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 37590981 Provjerite vrijednost parametra |pmid= (pomoć).
  3. Lijoi A, Brady J (2003). "Vasa previa diagnosis and management". J Am Board Fam Pract. 16 (6): 543–8. doi:10.3122/jabfm.16.6.543. PMID 14963081.
  4. Lee W, Lee V, Kirk J, Sloan C, Smith R, Comstock C (2000). "Vasa previa: prenatal diagnosis, natural evolution, and clinical outcome". Obstet Gynecol. 95 (4): 572–6. doi:10.1016/S0029-7844(99)00600-6. PMID 10725492. S2CID 19815088.
  5. Bhide A, Thilaganathan B (2004). "Recent advances in the management of placenta previa". Curr Opin Obstet Gynecol. 16 (6): 447–51. doi:10.1097/00001703-200412000-00002. PMID 15534438. S2CID 24710500.
  6. Oyelese Y, Smulian J (2006). "Placenta previa, placenta accreta, and vasa previa". Obstet Gynecol. 107 (4): 927–41. doi:10.1097/01.AOG.0000207559.15715.98. PMID 16582134. S2CID 22774083.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Šablon:Patologija trudnoće, porođaja i babina