Vaskularne biljke Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovaj spisak vaskularnih biljaka Bosne i Hercegovine, skupa sa unesenim vrstama (70-ak) i bosanskohercegovačkim endemima (53 taksona), nepotpuni je pregled predstavnika reda Lycopodiales, papratnjača i spermatofitnih biljnih vrsta (četinara i cvjetnica) koje se navode u raspoloživoj literaturi na bosanskom hrvatskom, srpskom i srpskohrvatskom jeziku. Nisu uključene kulturne i povremeno unošene.[1][2][3][4][5][6][7][8][9][10][11][12][13][14][15][16][17][18][19][20][21][22][23][24][25][26]

Napomene:

  • Zbog višekratnih promjena u biološkoj klasifikaciji i/ili taksonomskih rangova i naziva obuhvaćenih taksona, neki od njih se u priloženom spisku pojavljuju i po dva puta. To se posebno odnosi na one nazive binomne nomenklature koji su i danas u širokoj upotrebi.
  • Najčešće je promijenjeno ime roda i porodice, a ponekad i pripadajućih vrsta.
  • Ponavljanje slika infraspecijskih taksona i u navodu vrste, prikazano je samo u sličajevima kada data podvrsta ili varijetet najprikladnije predstavljaju pripadajuću vrstu.
  • U periodu uspostavljanja ovog spiska (april 2020.) bilo je obuhvaćeno preko 3.220 taksona, pretežno (blzu 3.000) vrsta i daleko manje (oko 250) podvrsta, što je vjerovatno najobuhvatniji pokušaj ove vrste u modernoj Bosni i Hercegovini.

Lycopodiales[uredi | uredi izvor]

Vrsta Porodica Slika
Catalpa bignonioides Walter Bignoniaceae
Uvedena vrsta
Diphasiastrum complanatum (L.) Holub Lycopodiaceae
Diphasiastrum complanatum (L.) Holub ssp. complanatum Lycopodiaceae
Huperzia selago (L.) Schrank et Mart. Lycopodiaceae
Lycopodiella inundata (L.) Holub Lycopodiaceae
Lycopodium annotinum L. Lycopodiaceae
Lycopodium clavatum L. Lycopodiaceae
Selaginella denticulata (L.) Spring Selaginellaceae
Selaginella helvetica (L.) Spring Selaginellaceae
Selaginella selaginoides (L.) Schrank et Mart. Selaginellaceae

Polypodiophyta – Papratnjače[uredi | uredi izvor]

Gymospermae – Golosjemenjače[uredi | uredi izvor]

Cvjetnice[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Günther Ritter Beck von Mannagetta (1887). "Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina,Theil III". Annalen des K. K. Naturhistorischen Hofmuseums. Wien. 2: 1–47.
  2. ^ https://www.yumpu.com/de/document/read/5654157/flora-von-sudbosnien-und-der-angrenzenden-hercegovina[mrtav link]
  3. ^ Günther Ritter Beck von Mannagetta (1888). "Alpine Vegetation der südbosnischen und hercegovinischen Hochgebirge". Verbandl. d. k. k. zool. -botan. Gesellschaft. Wien.
  4. ^ Bogoslav Šulek (1879). Jugoslavenski imenik bilja. Zagreb: Troškom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, tiskom Dioničke tiskare.
  5. ^ Karel Vandas (1890). Neue Beiträge zur Kenntniss der Flora Bosniens und der Hercegovina. Prag: Sitzungsber. d. k. böhm. Gesellsch. d. Wissenscli.
  6. ^ Karel Vandas (1892). Dalsi pfispevky ku poznam' kveteny Bosenske a Hercegovske. Prag.
  7. ^ Svante Murbeck (1891). Beiträge zur Kenntnis der Flora von Südbosnien und der Hercegovina. 27. Lund: Lunds Universitets Årsskrift. str. 1–192.
  8. ^ Günther Ritter Beck von Mannagetta (1903): Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka. Gymnospermae i Monocotyledones. GZM, Sarajevo, 1: 70.
  9. ^ Günther Ritter Beck von Mannagetta (1904). "Flora von Bosnien, der Herzegowina und des Sandžaks Novipazar". 9. Wien: 1–124. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  10. ^ Borivoj Vračar, Josip Bakić, Dušan Čolić, Vojteh Lintner, Miodrag Micković, Radomir Rajšić, Dragoš Stevanović, Milenko Uvalin (1977). Ishrana u prirodi – 2. dopunjeno i izmenjeno izdanje. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar i Narodna knjiga.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  11. ^ Radovan Domac (1984). Mala flora Hrvatske i susjednih područja – 3. izdanje. Zagreb: Školska knjiga.
  12. ^ Ljubomir Mišić, Radomir Lakušić (1990). Livadske biljke. Sarajevo: Svjetlost.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  13. ^ Sadik Sadiković (2002). Narodno zdravlje. Sarajevo: IP “Svjetlost“. ISBN 9958-10-447-4.
  14. ^ Jovan Tucakov (2010). Lečenje biljem – Fitoterapija. Beograd: Zapis. ISBN 978-86-6071-004-0.
  15. ^ Čedomil Šilić (1983). Atlas drveća i grmlja – 2. izdanje. Sarajevo: “Svjetlost“ – OOUR Zavod za izdavanje udžbenika i nastavna sredstva.
  16. ^ Čedomil Šilić (1988). Šumske zeljaste biljke – 3. izdanje. Sarajevo: “Svjetlost“ – OOUR Zavod za izdavanje udžbenika i nastavna sredstva. ISBN 86-01-00638-8.
  17. ^ Radomir Lakušić (1988). Planinske biljke – 2. izdanje. Sarajevo: “Svjetlost“ – OOUR Zavod za izdavanje udžbenika i nastavna sredstva. ISBN 86-01-00641-8.
  18. ^ Dubravka Šoljan, Sabaheta Abadžić, Edina Muratović (2003). Privlačne biljke (jednog sarajevskog izletišta/botanički vodič). Sarajevo: Turistička zajednica Općine Centar.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  19. ^ Lijerka Kutleša, Edina Muratović, Dubravka Šoljan (2003). Biosistematika kormofita, praktikum i radna bilježnica. Sarajevo: Prirodno-matematički fakultet UNSA.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  20. ^ Dubravka Šoljan, Edina Muratović, Sabaheta Abadžić (2009). Biljke planina Bosne i Hercegovine. Sarajevo: TKD Šahinpašić i Fondeko. ISBN 978-953-282-027-0.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  21. ^ Taib Šarić (1989). Atlas korova, 3. izd. Sarajevo: “Svjetlost“.
  22. ^ Čedomil Šilić (1990). Endemične biljke – 3. izdanje. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 86-01-02557-9.
  23. ^ Čedomil Šilić (2005). Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine. Čitluk: Matica hrvatska Čitluk, Franjevačka kuća Masna Luka.
  24. ^ Šoljan D., Muratović E., Abadžić S. (2014). Orhideje planina oko Sarajeva. Sarajevo: Dobra knjiga. ISBN 978-9958-27-210-3.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  25. ^ Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2013): Crvena lista flore FBiH [1] Pristupljeno 20 februara 2020.
  26. ^ Црвенa листa заштићених врста флоре и фауне Пепублике Српске: 1. Листа васкуларне флоре[ http://www.nasljedje.org/docs/crvenalista/Lista_vaskularne_flore.pdf] Републички завод за заштиту културно-историјског и природног наcљеђа Републике Српске|Pristupljeno 21. marta 2020.

Vanjski linovi[uredi | uredi izvor]