Vežnjača

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vežnjača (konjunktiva)
Gray883.png
Gornja polovina sagitalnog dijela kroz prednju očnu jabučicu. (Oznaka za 'Konjunktivu' vidljiva u lijevom centru)
Gray869.png
Vodoravni presjek očne jabučice. (Konjunktiva označena gore lijevo)
Detalji
Latinski Tunica konjunktiva
Sistem Čulo vidaOko
Suzna arterija, prednje cilijarne arterije
Identifikatori
Gray's p.1026
TA A15.2.07.047
FMA 59011
Anatomska terminologija
Slika ljudskog oka, sa krvnim sudovima jabučicine konjunktive
Hiperemija površinskih krvnih sudova jabučicine konjunktive

Vežnjača, očna spojnica, poznatija kao konjunktiva, je tkivo koje podstavlja unutrašnjost kapka i pokriva bionjaču (bijela površina oka). Sastavljena je od nekratiniziranog, slojevitog pločastog epitela sa peharastim ćelijama i višeslojnim stubastim epitelom. Konjunktiva je visoko vaskulizirana, s mnogim mikrosudovima, lahko dostupnim za slikovne studije.

Struktura[uredi | uredi izvor]

Konjunktiva se obično dijeli na tri dijela:

Dio Područje djelovanja
Palpebralna ili tarzalna konjunktiva Poravnava kapke
Bulbusna ili očna konjunktiva Pokriva očnu jabučicu, preko prednjeg dijela bionjače: Ova regija konjunktive čvrsto je vezana za podložnu Tenonovu kapsulu bionjače i kreće se pokretima očne jabučice. Prosječna debljina jabučicine konjunktivne membrane je 33 mikrona.[1]
Forniksna konjunktiva Čini spoj između jabucine i palpebralne konjunktive: labav je i fleksibilan, omogućavajući slobodno kretanje kapaka i očne jabučice.[2]

Snabdevanje krvlju[uredi | uredi izvor]

Krv do jabučične konjunktive prvenstveno dolazi iz oftalmne arterije. Snabdijevanje krvlju palpebralne konjunktive (kapka) je iz vanjske karotidne arterije. Međutim, cirkulacija jabučicine i palpebralne konjunktive povezane su, pa se i dva konjunktivna suda u različitoj mjeri opskrbljuju i oftalmnom i vanjskom karotidnom arterijom.[3]

Inervacija[uredi | uredi izvor]

Senzorna inervacija konjunktive podijeljena je u četiri dijela:[3]

Područje Živac
Gornje
Donje Podorbitni živac
Bočno Suzni živac (uz doprinos zigomatikofacijalnog živca)
Okolobionjačno Dugi cilijarni živci

Mikroanatomija[uredi | uredi izvor]

Vežnjača se sastoji od nekratiniziranog, slojevitog pločastog i slojevitog stubastog epitela, s prošaranim peharastim ćelijama.[4]

Epitelni sloj sadrži krvne sudove, vlaknasto tkivo i limfne kanale.[4] Pomoćne suzne žlijezde u konjunktivi neprestano proizvode vodeni dio suza.[4] Dodatne ćelije u epitelu konjunktive uključuju melanocite, T– i B-ćelijski limfociti.[4]

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Vežnjaća pomaže podmazivanju oka stvaranjem sluzi i suza, iako manjeg volumena suza od suzne žlijezde.[5] Također doprinosi imunskom nadzoru i pomaže u sprečavanju ulaska mikroba u oko.

Klinički značaj[uredi | uredi izvor]

Poremećaji vežnjače i rožnjače česti su izvori poteškoća sa očima, posebno zato što je površina oka izložena raznim vanjskim uticajima i posebno je podložna traumama, infekcijama, hemijskim iritacijama, alergijskim reakcijama i suhoći.

  • Na mikrovaskularnu hemodinamiku konjunktive utiče dijabetska retinopatija (DR), stoga može biti korisno za dijagnozu i praćenje DR i diskriminirajuće faze DR.
  • Dijabetes tipa II povezan je s hipoksijom konjunktive povećanim prosječnim promjerom krvnih žila i gubitkom kapilara.[6][7][8][9]

Jabučična konjunktivna mikrovaskulatura[uredi | uredi izvor]

Morfologija suda[uredi | uredi izvor]

Jabučični dio vežnjače mikrovaskulature sadrži arteriole, metaarteriole, venule, kapilare i komunikacijske sudove. Morfologija krvnih žila uveliko varira između ispitanika, pa čak i među regijama pojedinačnih očiju. Kod nekih ispitanika može se vidjeti da arteriole i venule paralelno teku jedna s drugom. Uparene arteriole su uglavnom manje od odgovarajućih venula. Izvješteno je da prosječna bulbarna konjunktivna posuda iznosi 15,1 mikrona, što odražava veliki broj malih kapilara, čiji je promjer obično <10 mikrona.[16]

Dinamika kisika u krvi[uredi | uredi izvor]

Mikrovaskulatura jabučicinog dijela konjunktive je u neposrednoj blizini ambijentnog zraka, pa difuzija kisika snažno utiče na njihovo zasićenje krvi kisikom. Zbog difuzije kisika, hipoksične ove konjunktivne žile brzo će se ponovo oksigenirati (za manje od 10 sekundi), kada su izložene ambijentnom zraku (tj. kada je kapak otvoren). Zatvaranje kapka zaustavlja ovu difuziju kiseonika postavljanjem barijere između bulvarnih konjunktivnih mikroveza i ambijentalnog zraka.[17]

Metodi snimanja krvnih sudova[uredi | uredi izvor]

Mikroveze vežnjače uz očnu jabućicu obično se slikaju velikim uvećanjem prorezne lampe sa zelenim filtrima.[18][19][20]

Sa ovakvim sistemima za snimanje pod velikim povećanjem moguće je vidjeti grupe pojedinačnih crvenih krvnih zrnaca kako teku in vivo.[18] Kamere fundusa mogu se koristiti i za snimanje mikrovaskulature konjunktive uz jabučicu, širokog vidnog polja malog uvećanja. Za mjerenje protoka krvi u konjunktivi korištene su izmjenjene kamere fundusa [21][22][23][24] i za merenje zasićenje krvi kisikom. Za razlikovanje konjunktiva jabučice i epibionjčnog sloja koristi se mikrocirkulacijska fluoresceinska angiografija, za proučavanje krvotoka ovog diela konjunktive.[25][26]

Vazodilatacija[uredi | uredi izvor]

Poznato je da se mikrovaskulatura konjunktive uz očnu jabučicu proširuje, kao odgovor na nekoliko podražaja i vanjskih stanja, uključujući alergene (npr. polen),[27] temperaturu,[28]doba dana,trošenje kontaktnih leća i akutna blaga hipoksija. Vazodilatacija jabučicine konjunktive takođe korelira promjene u emocijskom stanju.[29]

Dijabetes tipa 2 povezan je s povećanjem prosječnog promjera jabučičnog konjunktivnog suda i gubitkom kapilara. Anemija srpastih ćelija povezana je s promijenjenim prosječnim promjerom sudova.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Efron, Nathan; Al-Dossari, Munira; Pritchard, Nicola (2009-05-01). "In vivo confocal microscopy of the bulbar conjunctiva". Clinical & Experimental Ophthalmology. 37 (4): 335–344. doi:10.1111/j.1442-9071.2009.02065.x. ISSN 1442-9071. PMID 19594558.
  2. ^ Eye, humans Encyclopædia Britannica
  3. ^ a b PAVLOU AT; WOLFF HG (1959-07-01). "THe bulbar conjunctival vessels in occlusion of the internal carotid artery". Archives of Internal Medicine. 104 (1): 53–60. doi:10.1001/archinte.1959.00270070055007. ISSN 0888-2479.
  4. ^ a b c d Goldman, Lee (2012). Goldman's Cecil Medicine (24th izd.). Philadelphia: Elsevier Saunders. str. 2426. ISBN 978-1437727883.
  5. ^ London Place Eye Center (2003). Conjunctivitis Archived 2004-08-08 na Wayback Machine. Retrieved July 25, 2004.
  6. ^ Isenberg, S. J.; McRee, W. E.; Jedrzynski, M. S. (1986-10-01). "Conjunctival hypoxia in diabetes mellitus". Investigative Ophthalmology & Visual Science. 27 (10): 1512–1515. ISSN 0146-0404. PMID 3759367.
  7. ^ a b Fenton, B. M.; Zweifach, B. W.; Worthen, D. M. (1979-09-01). "Quantitative morphometry of conjunctival microcirculation in diabetes mellitus". Microvascular Research. 18 (2): 153–166. doi:10.1016/0026-2862(79)90025-6. ISSN 0026-2862. PMID 491983.
  8. ^ a b Ditzel, Jørn (1967-01-12). "The in Vivo Reactions of the Small Blood Vessels to Diabetes Mellitus". Acta Medica Scandinavica (jezik: engleski). 182 (S476): 123–134. doi:10.1111/j.0954-6820.1967.tb12691.x. ISSN 0954-6820.
  9. ^ a b Cheung, A. T.; Ramanujam, S.; Greer, D. A.; Kumagai, L. F.; Aoki, T. T. (2001-10-01). "Microvascular abnormalities in the bulbar conjunctiva of patients with type 2 diabetes mellitus". Endocrine Practice. 7 (5): 358–363. doi:10.4158/EP.7.5.358. ISSN 1530-891X. PMID 11585371.
  10. ^ Isenberg, S. J.; McRee, W. E.; Jedrzynski, M. S. (1986-10-01). "Conjunctival hypoxia in diabetes mellitus". Investigative Ophthalmology & Visual Science. 27 (10): 1512–1515. ISSN 0146-0404. PMID 3759367.
  11. ^ Harper, Robert N.; Moore, Michael A.; Marr, Melissa C.; Watts, L. Earl; Hutchins, Phillip M. (1978-11-01). "Arteriolar rarefaction in the conjunctiva of human essential hypertensives". Microvascular Research. 16 (3): 369–372. doi:10.1016/0026-2862(78)90070-5.
  12. ^ Lee, R. E. (1955-08-01). "Anatomical and physiological aspects of the capillary bed in the bulbar conjunctiva of man in health and disease". Angiology. 6 (4): 369–382. doi:10.1177/000331975500600408. ISSN 0003-3197. PMID 13275744.
  13. ^ "Conjunctivochalasis - Medical Definition". Medilexicon.com. Arhivirano s originala, 2016-03-03. Pristupljeno 2012-11-13.
  14. ^ WL Hughes Conjunctivochalasis. American Journal of Ophthalmology 1942
  15. ^ Biswas, J.; Varde, M. (2009). "Ocular surface tumors". Oman Journal of Ophthalmology. 2 (1): 1–2. doi:10.4103/0974-620X.48414. PMC 3018098. PMID 21234216.
  16. ^ Shahidi, M.; Wanek, J.; Gaynes, B.; Wu, T. (2010-03-01). "Quantitative Assessment of Conjunctival Microvascular Circulation of the Human Eye". Microvascular Research. 79 (2): 109–113. doi:10.1016/j.mvr.2009.12.003. ISSN 0026-2862. PMC 3253734. PMID 20053367.
  17. ^ MacKenzie, L. E.; Choudhary, T. R.; McNaught, A. I.; Harvey, A. R. (2016-06-15). "In vivo oximetry of human bulbar conjunctival and episcleral microvasculature using snapshot multispectral imaging" (PDF). Experimental Eye Research. 149: 48–58. doi:10.1016/j.exer.2016.06.008. ISSN 1096-0007. PMID 27317046.
  18. ^ a b van Zijderveld, Rogier; Ince, Can; Schlingemann, Reinier O. (2014-05-01). "Orthogonal polarization spectral imaging of conjunctival microcirculation". Graefe's Archive for Clinical and Experimental Ophthalmology = Albrecht von Graefes Archiv für Klinische und Experimentelle Ophthalmologie. 252 (5): 773–779. doi:10.1007/s00417-014-2603-9. ISSN 1435-702X. PMID 24627137.
  19. ^ Maziyar M Khansari. "Automated fine structure image analysis method for discrimination of diabetic retinopathy stage using conjunctival microvasculature images". Biomedical Optics Express. 7.
  20. ^ m Khansari, Maziyar; Wanek, Justin; e Felder, Anthony; Camardo, Nicole; Shahidi, Mahnaz (2015). "Automated assessment of hemodynamics in the conjunctival microvasculature network". IEEE Transactions on Medical Imaging. 35 (2): 605–11. doi:10.1109/TMI.2015.2486619. PMC 4821773. PMID 26452274.
  21. ^ Jiang, Hong; Ye, Yufeng; DeBuc, Delia Cabrera; Lam, Byron L; Rundek, Tatjana; Tao, Aizhu; Shao, Yilei; Wang, Jianhua (2013-01-01). "Human conjunctival microvasculature assessed with a retinal function imager (RFI)". Microvascular Research. 85: 134–137. doi:10.1016/j.mvr.2012.10.003. ISSN 0026-2862. PMC 3534915. PMID 23084966.
  22. ^ Meyer, P. A. (1988-01-01). "Patterns of blood flow in episcleral vessels studied by low-dose fluorescein videoangiography". Eye (London, England). 2 (5): 533–546. doi:10.1038/eye.1988.104. ISSN 0950-222X. PMID 3256492.
  23. ^ Ormerod, L. D.; Fariza, E.; Webb, R. H. (1995-01-01). "Dynamics of external ocular blood flow studied by scanning angiographic microscopy". Eye (London, England). 9 (5): 605–614. doi:10.1038/eye.1995.148. ISSN 0950-222X. PMID 8543081.
  24. ^ Meyer, P. A.; Watson, P. G. (1987-01-01). "Low dose fluorescein angiography of the conjunctiva and episclera". British Journal of Ophthalmology (jezik: engleski). 71 (1): 2–10. doi:10.1136/bjo.71.1.2. ISSN 1468-2079. PMC 1041073. PMID 3814565.
  25. ^ Meighan, S. Spence (1956-09-01). "Blood Vessels of the Bulbar Conjunctiva". The British Journal of Ophthalmology. 40 (9): 513–526. doi:10.1136/bjo.40.9.513. ISSN 0007-1161. PMC 1324675. PMID 13364178.
  26. ^ Shahidi, M.; Wanek, J.; Gaynes, B.; Wu, T. (2010-03-01). "Quantitative Assessment of Conjunctival Microvascular Circulation of the Human Eye". Microvascular Research. 79 (2): 109–113. doi:10.1016/j.mvr.2009.12.003. ISSN 0026-2862. PMC 3253734. PMID 20053367.
  27. ^ Hvoarak, Friedrich; Berger, Uwe; Menapace, Reinhard; Schuster, Norbert (1996). "Quantification of conjunctival vascular reaction by digital imaging". Journal of Allergy and Clinical Immunology. 98 (3): 495–500. doi:10.1016/S0091-6749(96)70081-7. PMID 8828525 – preko Elsevier Science Direct.
  28. ^ Duench, Stephanie; Simpson, Trefford; Jones, Lyndon W.; Flanagan, John G.; Fonn, Desmond (2007-06-01). "Assessment of variation in bulbar conjunctival redness, temperature, and blood flow". Optometry and Vision Science. 84 (6): 511–516. doi:10.1097/OPX.0b013e318073c304. ISSN 1040-5488. PMID 17568321.
  29. ^ Provine, Robert R.; Nave-Blodgett, Jessica; Cabrera, Marcello O. (2013). "The Emotional Eye : Crvena sklera kao jedinstveni ljudski znak osjećaja". Etologija (jezik: hrvatski). 119 (11): 993–998. doi:10.1111 /eth.12144. ISSN 1439-0310.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]