Veliki slabinski mišić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu


Veliki slabinski mišić
Psoas major muscle11.png
Položaj velikog slabinskog mišića (crveno)
Anterior Hip Muscles 2.PNG
M. psoas major sa susjednim mišićima
Detalji
LatinskiMusculus psoas major
PorijekloPoprečni nastavci T12L4 i bočne površine diskova između njih
InsertionU mali trohanter femura
Slabinska grana ilioslabinske arterije
Slabinski pleksus preko prednje grane nerava iz kičmenih pršljenova L1-L3
ActionsFleksija u kukovom zglobu
AntagonistGluteus maximus
Identifikatori
Gray'sp.467
TAA04.7.02.004
FMA18060
Anatomska terminologija

Veliki slabinski mišić (lat. musculus psoas major) je dugačak fuziformni mišić koji se nalazi u bočnom slabinskom području između kičmenog stuba i ruba male karlice. Spaja iliačni mišić da bi formirao musculus iliopsoas. Kod životinja je ovaj mišić ekvivalentan reza.

Njegovo ime potiče od grčkog ψόας – psóās = slabine (genitiv jednine u obliku ψόα, psóa: „slabine“).

Struktura[uredi | uredi izvor]

Psoas major je podijeljen na površinski i duboki dio. Duboki dio potiče iz poprečnih nastavaka slabinskih pršljenova I-V. Površinski dio polazi od bočnih površina posljednjeg grudnog pršljena, slabinskih pršljenova I-IV i susjednih međupršljenskih diskova. Slabinski pleksus je između dva sloja.[1]

Ilijačni mišić i psoas major čine iliopsoas, koji je okružen ilijačnom fascijom. Iliopsoas prolazi preko iliostidne eminencije kroz mišićnu lakunu do umetanja na malii trohanter butne kosti. Iliopektineusna bursa odvaja tetivu mišića iliopsoas od spoljne površine kapsule zgloba kuka na nivou iliostidne eminencije.[2] Ilijačna subtendinozna bursa nalazi se između malog trohantera i pričvršćenja iliopsoasa.[1]

Inervacija[uredi | uredi izvor]

Inervacija velikog psoasa odvija se kroz prednji ram nerava od L1 do L3.[3]

Varijacija[uredi | uredi izvor]

U manje od 50 % ljudi,[1] veliki psoas major je praćen malim slabinskim mišićem (musculus psoas minor). Jedno istraživanje koje je koristilo podatke o obdukciji, pokazalo je da je veliki mišić psoas znatno deblji kod muškaraca afričkog porijekla nego kod „bijelaca“, te da je pojava malog psoasa također populacijski varijantna, jer je prisutna kod većine „bijelih“ ispitanika i odsutna u većini „crnih“ osoba .[4]

Kod miševa je to uglavnom brzokontrahirajući, mišići tipa II,[5] dok u čovjeka kombinira sporo - i brzotrzajuća vlakna.[6]

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Veliki slabinski mišić spaja gornji i donji dio tijela, aksijalno na razini slijepog crijeva, od unutarnje do vanjske i stražnje do prednje strane.[7] Kao dio iliopsoasa, doprinosi fleksiji u zglobu kuka. Na slabinskom dijelu kičme, jednostrana kontrakcija savija trup bočno, dok bilateralna kontrakcija podiže trup iz [[ležeći položaj|ležećih položaja.[8] Pored toga, vezanje za mali trohanter, smješten na postero-medijalnoj površini butne kosti, uzrokuje bočnu rotaciju i slabu adukciju kuka.

Grupe mišića zvanih fleksori kuka, čija je akcija prvenstveno podizanje gornjeg dijela noge prema tijelu, kada je ono fiksirano ili povlačenje tijela prema nozi kada je noga fiksirana.

Naprimjer, kada se rade tzv. trbušnjaci koji odvode trup od tla (uključujući donji dio leđa) prema prednjem dijelu noge, fleksori kuka (uključujući iliopsoas) saviti će kičmu na karlicu.

Zahvaljujući frontalnom pričvršćenju za pršljenove, rotacija kičme isteže veliki psoas.

Klinički značaj[uredi | uredi izvor]

Zatezanje velikog slabinskog mišića može stvoriti grčeve ili bolove u donjem dijelu leđa, komprimiranjem slabinskih diskova.[9] Hipertonični i upaljeni psoasi mogu dovesti do iritacije i zaglavljivanja ilioingvinskog i iliohipogastričnog nerva, što rezultira osjećajem vrućine ili vode koja teče prednjim dijelom bedra.

Slabinski mišići mogu se palpirati aktivnim savijanjem kuka. Pozitivan test kontrakture psoasa i bol palpacijom koju prijavi pacijent ukazuju na klinički značaj. Kada se palpira duboko, treba paziti na trbušne organe, posebno na debelo crijevo.

Pojava isturenog trbuha može vizuelno ukazivati na hipertonični psoas, koji povlači kičmu prema naprijed istiskujući trbušni sadržaj prema vani.[10]

Slabinski mišići leže postero-lateralno od slabinskih simpatičkih ganglija, a vrh igle često će prolaziti kroz veliki psoas tokom slabinskog simpatičkog bloka.

Genitofemoralni živac nastaje u srednjem presjeku velikog slabinskog mišića, spajanjem grana prednjeg rama korijena nerava L1 i L2. Nerv se zatim slaže unutar donjeg dijela mišića i konačno "probija" mišić i distalno izlazi na njegovu prednju površinu. Nerv zatim prelazi retroperitoneum, spuštajući se preko prednje površine psoasa.[11]

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Ovaj članak sadrži tekst u javnom vlasništvu sa stranice 467  20. izdanja Grayeve anatomije (1918)

  1. ^ a b c Platzer (2004), page 234
  2. ^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 261–266. ISBN 978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  3. ^ Gray's anatomy : the anatomical basis of clinical practice. Standring, Susan (41st izd.). [Philadelphia]. 2016. str. 1324.e2. ISBN 9780702052309. OCLC 920806541.CS1 održavanje: others (link)
  4. ^ Hanson, P.; Magnusson, S. P.; Sorensen, H.; Simonsen, E. B. (1999). "Anatomical differences in the psoas muscles in young black and white men". Journal of Anatomy. 194 (Pt 2): 303–307. doi:10.1046/j.1469-7580.1999.19420303.x. PMC 1467925. PMID 10337963.
  5. ^ Nunes, MT; Bianco, AC; Migala, A; Agostini, B; Hasselbach, W (1985). "Thyroxine induced transformation in sarcoplasmic reticulum of rabbit soleus and psoas muscles". Zeitschrift für Naturforschung C. 40 (9–10): 726–34. doi:10.1515/znc-1985-9-1025. PMID 2934902.
  6. ^ Arbanas, Juraj; Starcevic Klasan, Gordana; Nikolic, Marina; Jerkovic, Romana; Miljanovic, Ivo; Malnar, Daniela (2009). "Fibre type composition of the human psoas major muscle with regard to the level of its origin". Journal of Anatomy. 215 (6): 636–41. doi:10.1111/j.1469-7580.2009.01155.x. PMC 2796786. PMID 19930517.
  7. ^ Earls, J., Myers, T (2010). Fascial Release for Structural Balance. Chchester, England: Lotus Publishing. str. 130. ISBN 9781905367184.
  8. ^ Thieme Atlas of Anatomy (2006), p 422
  9. ^ Akuthota, et all(2008). p 40
  10. ^ Corbo, & Splittberger (2007). Your Body, Your Responsibility. Arizona: Wheatmark Inc, Amazon. str. 88.
  11. ^ Gupton, Marco; Varacallo, Matthew (2020). "Anatomy, Abdomen and Pelvis, Genitofemoral Nerve". StatPearls. StatPearls Publishing. Pristupljeno 20 October 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]