Idi na sadržaj

Veliki vojvoda bosanski

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Veliki vojvoda bosanski bila je dvorska titula u Bosanskom Kraljevstvu, koju je kralj dodijeljivao najvišim vojnim zapovjednicima, obično najuticajnim i najsposobnijim među bosanskim plemstvom.[1][2][3][4]

Historija

[uredi | uredi izvor]

U odnosu na ostatak zapadne i srednje Evrope i drugih slavenskih zemalja gdje su titule Velikog vojvode i Velikog kneza bilo značajno povezane, gdje su obje te titule bile većeg ranga od vojvode, a niže od kralja, u srednjovjekovnoj Bosni titula Velikog vojvode više je odgovarala bizantijskoj vojnoj tituli megas doux, što najpribližnije označavalo vrhovnog vojnog komandanta.[5]

Kao i u ostatku južnoslavenskih država i u Bosni je postojala titula knez ili veliki knez što je u slučaju Bosne više u odgovaralo velikom feudalnom posjedniku, s odgovarajućim uticajem na stanku (Veliki bosanski rusag ili sva Bosna) gdje se okupljalo bosansko plemstvo, bez obzira na rang i status.

Titula "Velikog vojvode" je bila specifično bosanska titula, mada su i vojvode u ostalim zemljama u blizini igrale važnu ulogu u komandovanju vojskom.[6] Titulu "Velikog vojvode bosanskog" je dodijeljivao kralj/kraljica svojim najvišim vojnim zapovjednicima.[7]

Nosioci titule

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Miller, William (2014). Essays on the Latin Orient (jezik: engleski). Cambridge University Press. str. 481. ISBN 9781107455535. Pristupljeno 16. 2. 2019.
  2. ^ Preveden, Francis Ralph (1962). A history of the Croatian people from their arrival on the shores of the Adriatic to the present day: with some account of the Gothic, Roman, Greek, Illyrian, and prehistoric periods of the ancient Illyricum and Pannonia (jezik: engleski). Philosophical Library. str. 98, 99, 100. Pristupljeno 16. 2. 2019.
  3. ^ Zlatar, Zdenko (2007). The Poetics of Slavdom: The Mythopoeic Foundations of Yugoslavia (jezik: engleski). Peter Lang. str. 544. ISBN 9780820481357. Pristupljeno 16. 2. 2019.
  4. ^ Cvetković, Branislav (19. 12. 2014). "The Header to the Ten Commandments in the Hval Codex: a Contribution to the Semantics of Medieval Illumination". Ars Adriatica (jezik: hrvatski i engleski). hrcak.srce.hr. str. 155–172. Pristupljeno 16. 2. 2019.
  5. ^ Filipović, Emir O. (2010). "Viteske svecanosti u Budimu 1412. godine i ucesce bosanskih predstavnika (Festivities held in Buda in 1412 and the participation of Bosnian magnates)" (.pdf/.html). Spomenica Akademika Marka Šunjića (1927-1998), Filozofski Fakultet U Sarajevu (jezik: Bosnian i English). Filozofski fakultet u Sarajevu. Pristupljeno 10. 1. 2016.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  6. ^ Kurtović, Esad (2009). Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača (PDF) (jezik: Bosnian) (Historijske monografije; knj. 4 izd.). Institut za istoriju Sarajevo. ISBN 978-9958-649-01-1. Arhivirano s originala (.pdf), 5. 3. 2016. Pristupljeno 10. 1. 2016.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  7. ^ Malcolm, Noel (2002). Bosnia: A Short History. Pan Books, Pan Macmillan of Macmillan Publishers Ltd. ISBN 978-0814755617.