Veliko Očijevo
Veliko Očijevo | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
  Veliko Očijevo | |
| Koordinate: 44°29′00″N 16°13′00″E / 44.483333°N 16.216667°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski |
| Grad | Bihać |
| Površina | |
| • Naseljeno mjesto | 36,93 km2 |
| Nadmorska visina | 463 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 19 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 0,51 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 151807[1] |
| Matični broj grada | 10049 |
Veliko Očijevo je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Bosna i Hercegovina.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Veliko Očijevo se nalazi iznad desne obale Unca koji je južna granica njegovog područja. Tamo gdje dolina Unca ima malo proširenje (Lùke), procjenjuje se da okolinski uvjeti i priroda imaju nizijska (župska) obilježja. Sve ostale pozicije su položaji brdsko-visinske, neke i planinske. Prema zapadu je Malo Očijevo, prema sjeveru i istoku su kose Osječenice. Selo je jako krševito s vrlo plitkim slojem plodne zemlje iznad matične podloge.[2][3][4]
Prirodni i geografski položaj mjesta je orijentiran ka drvarskom području.
Historija
[uredi | uredi izvor]HIstorija Velikog Očijeva se ne razlikuje od one Malog Očijeva. Kao jedinstveno područje, pominju se u dokumentima kaptola u Kninu iz 14. i 15. vijeka, koji je morao u nekoliko navrata intervenirati u sukobima oko prava na Očijevo između porodice Mišljenović i ostalih porodica iz plemena Kolunić.[5]
U novijoj prošlosti je poznatije po tome što je u ovom selu rođen Narodni heroj Jugoslavije Ranko Šipka. Ovdje je poginuo Narodni heroj Jugoslavije Marko Orešković.
Privreda
[uredi | uredi izvor]Stanovništvo Očijevskog kraja je odvajkada opredjeljeno za razvoj poljoprivrede i stočarstva.
Mještani ovog sela kod Drvara su nakon dugog čekanja, riješili snabdijevanje električnom energijom i pitkom vodom. Veliko Očijevo je prvo mjesto u Bosni i Hercegovini koje sve potrebe za električnom energijom i toplom vodom zadovoljava transformuranjem solarne energije.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Veliko Očijevo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[6] | 1991.[7] | 1981.[8] | 1971.[9] | ||||
| Osoba | 19 (100,0%) | 72 (100,0%) | 107 (100,0%) | 154 (100,0%) | |||
| Srbi | 19 (100,0%) | 70 (97,22%) | 106 (99,07%) | 152 (98,70%) | |||
| Jugoslaveni | – | 1 (1,389%) | 1 (0,935%) | – | |||
| Ostali | – | 1 (1,389%) | – | 2 (1,299%) | |||
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 29. 8. 2015.
- ↑ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Drvar (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
- ↑ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
- ↑ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
- ↑ Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić -Klaić, 1928, 1-12
- ↑ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 1. 2016.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 8. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 8. 2015.
