Veliko ropsko jezero

	Veliko ropsko jezero
	Tıdeè, Tinde’e, Tu Nedhé, Tucho
	Jezero
	Satelitski prikaz Velikog ropskog jezera i jezera Athabasca
Država	Kanada
Grad	Yellowknife, Hay River, Benchoko, Fort Resolution, Lutselk'e, Hay River Reserve, Ndilo
Dužina	469 km
Širina	203 km
Dubina	41 m
Zapremina	1,580,000,000,000 m3

Veliko ropsko jezero (engleski: Great Slave Lake; francuski: Grand lac des Esclaves) je drugo po veličini jezero Sjeverozapadnih teritorija Kanade (iza Velikog medvjeđeg jezera). Najdublje je jezero Sjeverne Amerike (dubina od 614 metara),^[1] peto u Americi, a deseto na svijetu po površini. Dugo je 469 km, a široko od 20 do 203 km. Prostire se na površini od 27.200 km², a s pripadajućim ostrvima čitava površina iznosi 28.568 km². Zapremina jezera kreće se od 1.070 km³ do 1.580 km³,^[2] pa čak i do 2.088 km³, što ga čini 10. ili 12. po veličini u svijetu.

Jezero dijeli ime sa domorodačkim narodom Slavey, pripadnicima porodice Dene, iako je naziv nastao iz egzonima koje su koristili njihovi susjedi Cree, a ne iz značenja vezanog za ropstvo u savremenom smislu.^[3]

Naselja koja se nalaze na jezeru uključuju (kružno od istoka): Łutselk'e, Fort Resolution, Hay River, Hay River Reserve, Behchokǫ̀, Yellowknife, Ndilǫ i Dettah. Jedina zajednica na istočnom kraku je Łutselk'e, hamlet od oko 350 ljudi, većinom pripadnika naroda Chipewyan (Dene). Na području jezera nalaze se i napušteni zimski kamp, pošta kompanije Hudson’s Bay, tvrđava Fort Reliance, kao i napušteni rudnik Pine Point i istoimeni grad na južnoj obali.

Porijeklo i geologija

Veliko ropsko jezero nastalo je kao rezultat geoloških promjena tokom povlačenja glečera u periodu holocena, koji je započeo krajem pleistocena, prije otprilike 11.400 godina, na području Sjeverozapadnih teritorija unutar Kanadskog štita. Na ostrvu Blanchet i na južnim i istočnim obalama jezera vidljivi su slojevi starih sedimentnih stijena koje su se taložile pod drevnim morima, dok tvrdi granitni pojasi otkrivaju drevni geološki reljef.

Veliki dio jezera i okolnih ravnica nekada je pripadao prostranom ledničkom jezeru McConnell, koje je povezivalo Veliko ropsko jezero s Velikim medvjeđim i jezerom Athabasca, oblikujući današnji krajolik s brojnim zalivima i ravnicama.

Historija

Domorodačko naseljavanje

Domorodački narodi naselili su područje oko Velikog ropskog jezera nakon povlačenja ledenjaka. Arheološki nalazi pokazuju kontinuitet naseljavanja dug više od 8.000 godina, uključujući kulture i tradicije Northern Plano, Shield Archaic, Arctic Small Tool i Taltheilei. Ovi nalazi ukazuju da je paleoindijska kultura i tradicija bila prisutna hiljadama godina, sa raznim oruđima i artefaktima koji svjedoče o životu i adaptacijama stanovnika u tom području.^[4]

Trgovina krznom

Veliko ropsko jezero pojavilo se na evropskim kartama sredinom 18. vijeka, u vrijeme širenja trgovine krznom iz zaliva Hudson prema sjeverozapadu. Francuski istraživači ga nazivaju Grand lac des Esclaves, što je kasnije prevedeno na engleski kao Great Slave Lake.^[5] Britanski trgovac krznom Samuel Hearne istraživao je jezero 1771. godine, dajući mu naziv Athapuscow.

Godine 178, Laurent Leroux, trgovac krznom, putuje prema sjeverozapadu Kanade i učestvuje u otvaranju toka rijeke Mackenzie za trgovinu krznom, postajući jedan od prvih evropskih istraživača obala jezera.

Američki graničari i pioniri

Godine 1897/98. američki graničar Charles "Buffalo" Jones otputovao je u Arktički krug, gdje je njegova grupa prezimila u kolibi izgrađenoj u blizini jezera. Njihovu priču o lovu na čopor vukova u blizini jezera potvrdili su 1907. godine Ernest Thompson Seton i Edward Alexander Preble, koji su pronašli ostatke životinja u napuštenoj kolibi.

Rudarska historija i osnivanje Yellowknifea

Na sjevernom rubu jezera, tokom 1930-ih, otkriveno je zlato, što je dovelo do formiranja grada Yellowknife, koji je ubrzo postao glavni grad Sjeverozapadnih teritorija.

Godine 1960. izgrađen je stalni put uz zapadnu obalu jezera, produžetak autoputa Mackenzie, danas poznat kao Autocesta Yellowknife ili Highway 3.

Moderni događaji i nesreće

Dana 24. januara 1978. sovjetski satelit Kosmos 954, koji je sadržavao nuklearni reaktor, pao je iz orbite i raspao se u blizini Velikog ropskog jezera. Komadi nuklearne jezgre pali su u toj oblasti, a gotovo sav nuklearni otpad uklonjen je tokom zajedničke kanadsko-američke Operacije Jutarnje svjetlo.^[6]

Prijedlozi za preimenovanje jezera

Krajem 2010-ih, mnogim mjestima u Sjeverozapadnim teritorijama vraćena su u prvobitna autohtona imena. Članovi organizacije Prvi narodi Dene Nahjo predložili su da se ime Velikog ropskog jezera promijeni jer se smatra neprimjerenim.

Dëneze Nakehk'o, edukator i osnivač organizacije, izjavio je:

"Veliko ropsko jezero zapravo je vrlo strašno ime, osim ako ste zagovornik ropstva. Ovo je prekrasno mjesto, veličanstveno je i ogromno, i trenutno ime na karti ne priliči ovom mjestu."

Predloženi alternativni nazivi su Tu Nedhé (Dene Soline) i Tucho (Dehcho Dene).^[7]^[8]

Geografija i priroda

Glavne karakteristike

Veliko ropsko jezero je dugo 469 km, široko između 20 i 203 km, sa površinom od oko 27.200 km², dok ukupna površina uključujući ostrva iznosi približno 28.568 km². Zapremina jezera varira između 1.070 km³ i 2.088 km³, što ga svrstava među najveća jezera svijeta. Najveća dubina iznosi 614 m, što ga čini najdubljim jezerom u Sjevernoj Americi.

Obale i reljef

Glavne pritoke su rijeke Hay, Slave (sa pritokom Peace), Lockhart i Taltson, dok iz jezera ističe rijeka Mackenzie. Zapadna obala je pretežno šumovita. Istočna obala i sjeverni krak otvoreniji su, sa niskom vegetacijom, ravnicama i grmljem. Južna i istočna obala dosežu rub Kanadskog štita.

Obala je vrlo nepravilna, sa brojnim zalivima i ostrvima. Istočni krak bogat je ostrvima i dio je predloženog Nacionalnog parka Thaidene Nene. Poluotok Pethei razdvaja istočni krak na zaliv McLeod na sjeveru i zaliv Christie na jugu, gdje je izmjerena najveća dubina jezera.

Led i močvare

Jezero je u prosjeku poluzaleđeno osam mjeseci godišnje. Na nekim ravnicama koje ga okružuju formirale su se močvare. Veliki dio jezera i okolnih ravnica nekada je bio dio ledničkog jezera McConnell, zajedno s Velikim medvjeđim i jezerom Athabasca.

Postoji i poznati ledeni put Dettah, dug 6,5 kilometara, koji zimi povezuje Yellowknife s domorodačkom zajednicom Dettah. Tokom ljeta, kada se jezero odledi, put od glavnog grada do domorodačkog naselja vodi preko Ingraham staze, duge 27 kilometara.

Ekologija i vodeni život

Zahvaljujući visokim nivoima hranjivih tvari koje donosi rijeka Slave, odsustvu zagađenja i invazivnih vrsta, jezero je bogato vodenom faunom, uključujući ribe i druge organizme.

Jezero je bogato sljedećim vrstama riba: ozimica, jezerska pastrmka, štuka, smuđ i manić, a jezerska bijela riba je najzastupljenija.

Klimatske promjene, posebno kraći period zaleđenosti, utiču na populaciju riba. U jezeru su prisutni i rakovi veslonošci, dok je ribolov od vitalnog značaja za lokalnu ekonomiju i ishranu stanovništva.^[9]

Kvalitet vode i zagađenje

Od 1999. godine postoji program praćenja potencijalnih zagađivača na rijeci Slave, jer su ranije studije pokazale da čak i netaknute vode Velikog ropskog jezera mogu biti osjetljive na zagađenje.

Zabrinutost postoji zbog industrijskih aktivnosti na rijekama Peace i Athabasca, rudarske industrije u regionu, te atmosferskog transporta zagađivača s udaljenih industrijskih područja. Otkriveni zagađivači uključuju POP, PCB, DDT, toksafene i PAH. Istraživači vjeruju da će se situacija poboljšati smanjenjem izvora zagađenja.

Očuvanje ekosistema je ključno za zdravlje vodenog svijeta, koji je važan kao hrana za lokalno stanovništvo, ali i za izvoz.

Vodene površine i pritoke

Rijeka Emile
Rijeka Snare
Rijeka Wecho
Rijeka Stagg
Rijeka Yellowknife
Rijeka Beaulieu
Rijeka Waldron
Rijeka Hoarfrost
Rijeka Lockhart
Rijeka Snowdrift
Rijeka La Loche
Rijeka Thubun
Rijeka Terhul
Rijeka Taltson
Rijeka Slave
Rieka Little Buffalo
Rijeka Buffalo
Rijeka Hay
Potok Mosquito
Rijeka Duport
Jezero Marian
North Arm (sjeverni rukavac?)
Zaljev Yellowknife
Zaljev Resolution
Zaljev Deep
Zaljev McLeod
Zaljev Christie
Uvala Sulphur
Uvala Presqu’ile
Rijeka Rocher
Kanal Frank

Turizam i rekreacija

Veliko ropsko jezero, iako smješteno na visokoj sjevernoj geografskoj širini (sjeverno od 60. paralele), omogućava vodene i nautičke aktivnosti, slično jezerima u umjerenim klimatskim zonama. Jezero je slobodno od leda u periodu od maja do septembra, što omogućava plovidbu, jedrenje, kajakarenje, ribolov i krstarenje. Zbog svog geografskog položaja blizu Arktičkog kruga, ljetni dani traju od 18 do 20 sati, što dodatno pogoduje aktivnostima na otvorenom. Prosječne temperature u julu iznose 16,8 °C.

Sportski i komercijalni ribolov je zastupljen. Veći dio ulova, posebno bijele ribe, izvozi se u SAD za prehrambenu industriju dimljene ribe. Ribolov je i ključan za lokalnu ekonomiju i prehranu zajednica Prvih naroda.

Ptičji ekosistem

Zbog geografskog položaja, Veliko ropsko jezero se nalazi na migracijskoj ruti brojnih ptica. Otoci, močvare i obale pružaju gnijezdilišta za razne vrste, a ovo područje služi i kao odmorište za ptice selice. Nakon odmora, ptice nastavljaju migracijski put dolinom rijeke Mackenzie prema obalama Arktičkog okeana.

Četiri ključna područja pružaju stanište sezonskoj populaciji ptica, zaštićenoj Konvencijom o pticama selicama:

Sjeverni krak: plitke, mutne vode, močvare i brojna ostrva pogodni su za čubaste patke, crvenogrle pilane, sjeverne šiljaste patke i divlje patke. Hiljade gusaka, labudova i pataka ovdje se hrane i odmaraju tokom proljetne migracije.
Zapadna ostrva Mirage: 97 ostrva koja služe gnijezdilištima za crvenogrle gnjurce, sjeverne falalope, parazitske pomornike i druge ptice gnijezdarice.
Istočni krak: bistre, duboke vode, stjenovita ostrva i litice pružaju gnijezdilišta galebovima, čigrama, patkama, ćelavim orlovima i drugim pticama grabljivicama.
Južne i zapadne obale: zalivi, močvare i nekoliko ostrva gdje se nalaze kalifornijski galebovi, srebrni galebovi, obični galebovi, galebovi jednokljuni i obične čigre. Ostrvo Egg je također stanište mnogih galebova.

Formiranje nacionalnog parka

Godine 1970, vlasti su odredile 7.407 kvadratnih kilometara istočnog dijela jezera kao moguće područje za nacionalni park. Nakon toga, 2005. godine, Parkovi Kanade preispitali su granice prijedloga nacionalnog parka iz 1970. godine, proširujući ga na površinu od 33.525 kilometara kvadratnih.

U oktobru 2006, prijedlog za nacionalni park u istočnom kraku Velikog ropskog jezera uključen je u protokol o razumijevanju između poglavice Prvih naroda i kanadskog ministra za zaštitu okoliša, kako bi se provela studija izvodljivosti. Planirano je da konzultacije i pregovori sa uključenim zajednicama traju najmanje četiri godine.

Dana 21. novembra 2007. godine, Vlada Kanade potvrdila je rješenje o privremenoj zaštiti više od 26.350 kvadratnih kilometara zemljišta u okolini istočnog dijela Velikog ropskog jezera, uključujući područje rijeke Ramparts i njene močvare. Realizacija ovog projekta imala je za cilj zaštitu dijela subarktičkih visoravni Sjeverozapadnih teritorija unutar kanadskog sistema nacionalnih parkova.

U popularnoj kulturi

Televizija i emisije

Televizijski kanal Animal Planet je od 2014. do 2016. emitovao dokumentarnu seriju Ice Lake Rebels, koja prikazuje svakodnevni život ljudi i ribara na području Velikog ropskog jezera.

Također, šesta i sedma sezona emisije o preživljavanju pod imenom Alone snimane su uz obalu istočnog kraka jezera, oko 400 kilometara južno od Arktičkog kruga.

Književnost

Spominje se u romanu Journey (1989), autora Jamesa A. Michenera, gdje se opisuje prelazak pionira preko jezera 1897. godine.

Također pogledajte

Reference

↑ Hebert, Paul (2007). "Encyclopedia of Earth". Great Slave Lake, Northwest Territories. Environmental Information Coalition, National Council for Science and the Environment. Original arhiviran 12. januara 2012. Pristupljeno 21. 1. 2026.
↑ Schertzer, William M.; Rouse, Wayne R.; Blanken, Peter D.; Walker, Anne E. (August 2003). "Over-Lake Meteorology and Estimated Bulk Heat Exchange of Great Slave Lake in 1998 and 1999" (PDF). Journal of Hydrometeorology. 4 (4). American Meteorological Society: 650. Bibcode: 2003JHyMe...4..649S. doi:10.1175/1525-7541(2003)004<0649:OMAEBH>2.0.CO;2. S2CID 24895512. Original arhiviran 13. oktobra 2012. Pristupljeno 21. 1. 2026. The surface area of Great Slave Lake is 27,200 km2 with a total volume of 1,070 km3 (van der Leeden et al. 1990)
↑ Alexander Mackenzie. Voyages from Montreal, on the River St. Lawrence, through the continent of North America, to the Frozen and Pacific Oceans; in the years 1789 and 1793. With a preliminary account of the rise, progress, and present state of the Fur Trade of that country. London: Printed for T. Cadell, Jun, and W. Davis, Stand; Cobbett and Morgan, Pall-Mall; and W. Creech, at Edinburgh, by R. Noble, Old Bailey, 1801. pg. 3, footnote.
↑ Pritzker, Barry (2000). A Native American encyclopedia : history, culture, and peoples. Oxford University Press. S. 512. ISBN 9780195138979.
↑ W.C. Noble (1981) "Prehistory of the Great Slave Lake and Great Bear Lake Region," In: Handbook of the North American Indians - Subarctic, Volume Six. Smithsonian Institution.
↑ Quentin Bristow. "Operation Morning Light". Natural Resources Canada. Original arhiviran 16. jula 2011. Pristupljeno 21. 1. 2026.
↑ Cohen, Sidney (Septembar–Oktobar 2020). "Big Lake". Up Here. Vol. 36, Br. 5. Pristupljeno 21. 1. 2026.
↑ Mandeville, Curtis (21. juni 2016). "Goodbye Great Slave Lake? Movement to decolonize N.W.T. maps is growing". CBC News. Pristupljeno 21. 1. 2026.
↑ "Great Slave Lake". thecanadianencyclopedia.ca (jezik: engleski). Pristupljeno 21. 1. 2026.

Dodatni izvori

Canada. (1981). Sailing directions, Great Slave Lake and Mackenzie River. Ottawa: Dept. of Fisheries and Oceans. ISBN 0-660-11022-9
Gibson, J. J., Prowse, T. D., & Peters, D. L. (2006). "Partitioning impacts of climate and regulation on water level variability in Great Slave Lake." Journal of Hydrology. 329 (1), 196.
Hicks, F., Chen, X., & Andres, D. (1995). "Effects of ice on the hydraulics of Mackenzie River at the outlet of Great Slave Lake, N.W.T.: A case study." Canadian Journal of Civil Engineering. Revue Canadienne De G̐ưenie Civil. 22 (1), 43.
Kasten, H. (2004). The captain's course secrets of Great Slave Lake. Edmonton: H. Kasten. ISBN 0-9736641-0-X
Jenness, R. (1963). Great Slave Lake fishing industry. Ottawa: Northern Co-ordination and Research Centre. Dept. of Northern Affairs and National Resources.
Keleher, J. J. (1972). Supplementary information regarding exploitation of Great Slave Lake salmonid community. Winnipeg: Fisheries Research Board, Freshwater Institute.
Mason, J. A. (1946). Notes on the Indians of the Great Slave Lake area. New Haven: Yale University Department of Anthropology, Yale University Press.
Sirois, J., Fournier, M. A., & Kay, M. F. (1995). The colonial waterbirds of Great Slave Lake, Northwest Territories an annotated atlas. Ottawa, Ont: Canadian Wildlife Service. ISBN 0-662-23884-2

[1] Hebert, Paul (2007). "Encyclopedia of Earth". Great Slave Lake, Northwest Territories. Environmental Information Coalition, National Council for Science and the Environment. Original arhiviran 12. januara 2012. Pristupljeno 21. 1. 2026.

[2] Schertzer, William M.; Rouse, Wayne R.; Blanken, Peter D.; Walker, Anne E. (August 2003). "Over-Lake Meteorology and Estimated Bulk Heat Exchange of Great Slave Lake in 1998 and 1999" (PDF). Journal of Hydrometeorology. 4 (4). American Meteorological Society: 650. Bibcode: 2003JHyMe...4..649S. doi:10.1175/1525-7541(2003)004<0649:OMAEBH>2.0.CO;2. S2CID 24895512. Original arhiviran 13. oktobra 2012. Pristupljeno 21. 1. 2026. The surface area of Great Slave Lake is 27,200 km2 with a total volume of 1,070 km3 (van der Leeden et al. 1990)

[3] Alexander Mackenzie. Voyages from Montreal, on the River St. Lawrence, through the continent of North America, to the Frozen and Pacific Oceans; in the years 1789 and 1793. With a preliminary account of the rise, progress, and present state of the Fur Trade of that country. London: Printed for T. Cadell, Jun, and W. Davis, Stand; Cobbett and Morgan, Pall-Mall; and W. Creech, at Edinburgh, by R. Noble, Old Bailey, 1801. pg. 3, footnote.

[4] Pritzker, Barry (2000). A Native American encyclopedia : history, culture, and peoples. Oxford University Press. S. 512. ISBN 9780195138979.

[5] W.C. Noble (1981) "Prehistory of the Great Slave Lake and Great Bear Lake Region," In: Handbook of the North American Indians - Subarctic, Volume Six. Smithsonian Institution.

[6] Quentin Bristow. "Operation Morning Light". Natural Resources Canada. Original arhiviran 16. jula 2011. Pristupljeno 21. 1. 2026.

[7] Cohen, Sidney (Septembar–Oktobar 2020). "Big Lake". Up Here. Vol. 36, Br. 5. Pristupljeno 21. 1. 2026.

[8] Mandeville, Curtis (21. juni 2016). "Goodbye Great Slave Lake? Movement to decolonize N.W.T. maps is growing". CBC News. Pristupljeno 21. 1. 2026.

[9] "Great Slave Lake". thecanadianencyclopedia.ca (jezik: engleski). Pristupljeno 21. 1. 2026.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]