Vera Obrenović Delibašić

Vera Obrenović Delibašić (1906–1992) prva je bosanskohercegovačka romansijerka. Osnovnu školu završila je u selu pored Bosanskog Šamca kada je i počela pisati prve pjesme. Gimnaziju je maturirala u Kostajnici, a učiteljsku i muzičku školu u Sarajevu. Nakon gimnazijske mature i preseljenja u Sarajevo, objavila je prvu zbirku pjesama Nemiri mladosti 1927. U Sarajevu je završila Višu pedagošku školu u kojoj je radila kao nastavnica muzičke kulture i umjetnosti do 1932. kada dobija otkaz i zabranu rada u javnim ustanovama zbog proleterskih i komunističkih stavova koje je međuratna monarhijska jugoslavenska vlast strogo sankcionirala. U Sarajevskoj filharmoniji svirala je prvu violinu. Bila je članica bosanskohercegovačkog udruženja književnika međuratne Jugoslavije Grupa Sarajevskih književnika (1928–1941). Radove je objavljivala u časopisima Pregled, Srpski književni glasnik, Gajret, Bosanska vila, Oslobođenje, Žena danas i drugima.

Tokom rata bila je učesnica Narodnooslobodilačke borbe (NOB), a nakon rata članica glavnog odbora Antifašističkog fronta žena (AFŽ) u Sarajevu i suosnivačica Udruženja književnika BiH 1945. Uređivala je časopis za kulturu i društvena pitanja Vidik u izdanju Oslobođenja i nekoliko brojeva AFŽ-ovog glasila Nova žena.

Kao članica Umjetničke čete Užičkog partizanskog odreda "Dimitrije Tucović" izravno je pratila i učestvovala u narodnooslobodilačkim događajima i oblikovala prvi socrealistički romaneskni narativ iz ženske književne perspektive. Roman Kroz Ničiju zemlju objavljen je u dva nastavka (1948. i 1950) i glavna je okosnica književnoga stvaralaštva ove autorice kojim je ujedno postala i prva bosanskohercegovačka romansijerka.

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu nalazi se zbirka dokumentarnih i književnih materijala o njenom životu i književnom radu. Zbirku je formirala Razija Handžić, osnivačica i prva direktorica Muzeja.

U okviru svog rada i djelovanja, Muzej nastoji kreirati i čuvati znanje o radu i značaju "književnice Revolucije" Vere Obrenović Delibašić. U povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena 8. marta 2015, prvi je puta organizirana izložba o njezinoj književnosti i javnom angažmanu Ničija zemlja: Vera Obrenović Delibašić: rekonstrukcija nepostojećeg kanona bosanskohercegovačke književnosti u autorstvu Zlatana Delića, kustosa-istraživača i Šejle Šehabović, direktorice ovog muzeja. Premda je Vera Obrenović Delibašić bila angažirana književnica i kulturna djelatnica, aktivna učesnica modernizacijskih i emancipacijskih preobražaja međuratne i socijalističke Jugoslavije godine, politike odbacivanja artikulirane su naknadno usljed čega postaje preskočena iz zvaničnih pregleda historije književnosti (post)jugoslavenske kulturne i jezične zajednice. U takvim je okolnostima književnicama zanemareno ne samo prisustvo u književnoj produkciji, nego i samo učešće u Revoluciji, gdje žene, premda aktivne učesnice sloma monarhističkog i uspostave socijalističkog jugoslavenskoga društva, nisu dobijale zaslužena mjesta. Shodno tome, izložba i opširno istraživanje predstavljaju naučnu intervenciju prevrednovanja njene književnosti i javnog angažmana, kako bi se književni i društveni značaj Vere Obrenović Delibašić po prvi puta unutar jasno definiranog književnoteorijskog okvira sveobuhvatno razmotrio.^{[potreban citat]}^[1]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Objavljena djela:

Nemiri mladosti (1927)
Pesme (1930)
Pesme (1941)
Pjesme (1946)
Kroz Ničiju zemlju (1948)
Kroz Ničiju zemlju 2 (1950)
Po njivama pabirčimo (1952)
Sa rodne grude (1952)
Zore nad mahalama (1955)
Od kolijevke do Sutjeske (1961)
Višnja iz Ničije zemlje (1971)

Osim poezije, romana, pripovijetki i književnost za djecu, pisala je drame i scenarije za filmove koje nije objavljivala.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Delić, Zlatan i Šehabović, Šejla. 2015. Ničija zemlja: Vera Obrenović Delibašić (katalog izložbe). Sarajevo: Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.
Delić. Zlatan. 2016. "Emancipativne politike kanonizacije književnosti: strategije, taktike i prakse otpora ženskog književnog stvaralaštva u BiH", u: Čale Feldman, Lada. / Dremel, Anita. / Jambrešić Kirin, Renata. / Grdešić, Maša. / Dujić, Lidija. (ur.). Crveni ocean: prakse, taktike i strategije rodnog otpora. Zagreb: Centar za ženske studije i Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Amila Hrustić Batovanja, Masha Durkalić, Hatidža Gušić. 2019. Žene BiH: ilustrovana knjiga o izuzetnim ženama, ISBN 978-9926-456-97-9

^ Delić, Zlatan. Bosnisch-herzegowinische Schriftstellerinnen im Zwischenkriegsjugoslawien. Widerstand, Literatur und öffentliches Engagement. Halle-Wittenberg, Deutschland: Martin Luther Universität. Napomena: Delićeva doktorska disertacija o bosanskohercegovačkim književnicama međuratne Jugoslavije u finalnoj je fazi pisanja. Objavljivanje knjige na jugoslavenskim jezicima planirano je za 2023. godinu. Osim Vere Obrenović Delibašić, autor istražuje književost i javni angažman Razije Handžić, Laure Papo Bohorete, Milene Mrazović Preindlsberger i Nafije Sarajlić.

[1] Delić, Zlatan. Bosnisch-herzegowinische Schriftstellerinnen im Zwischenkriegsjugoslawien. Widerstand, Literatur und öffentliches Engagement. Halle-Wittenberg, Deutschland: Martin Luther Universität. Napomena: Delićeva doktorska disertacija o bosanskohercegovačkim književnicama međuratne Jugoslavije u finalnoj je fazi pisanja. Objavljivanje knjige na jugoslavenskim jezicima planirano je za 2023. godinu. Osim Vere Obrenović Delibašić, autor istražuje književost i javni angažman Razije Handžić, Laure Papo Bohorete, Milene Mrazović Preindlsberger i Nafije Sarajlić.

[1]