Vesela (Bugojno)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vesela
(naselje)
Vesela nalazi se u Bosna i Hercegovina
Vesela
Vesela
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°02′03″N 17°25′29″E / 44.0342°N 17.4247°E / 44.0342; 17.4247Koordinate: 44°02′03″N 17°25′29″E / 44.0342°N 17.4247°E / 44.0342; 17.4247
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonFlag of Central Bosnia.svg Srednjobosanski
OpćinaBugojno
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto1.264
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 30
Matični broj108804[1]
Matični broj općine10197

Vesela je naseljeno mjesto u općini Bugojno, Bosna i Hercegovina.

Srednjovjekovno utvrđenje Vesela Straža nalazi se na stjenovitom brijegu Kik (nadmorske visine 844 m), dominantnog brda koje sa jugozapada okružuje dio Skopskog polja iznad Bugojna. Sa druge strane je prijevoj Koprivnica. Do tvrđave je prokrčen šumski put. Proglašena je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]

Dio historičara smatra da je Vesela Straža bila centar srednjovjekovne župe Uskoplje. Kao grad, spominje se prvi put 1414. godine u povelji kraljice Barbare. U njemu je 1450. godine boravio kralj Tomaš.[2]

Prilikom pljačke dubrovačke karavane 1456. godine spominje se i Vesela Straža. Ugarski kralj Matijaš Korvin darovao je tvrđavu 1463. godine knezu Vladislavu Hercegoviću. Osmanlije su je zauzeli 1478. godine. Godine 1483. Veselu Stražu Skender-paša ustupa sinu, ili posinku, Mustaj-begu. U osmanskim izvorima selo Vesela, u podnožju starog grada, navodi se isključivo pod imenom Vesela Straža. U njemu je tokom 16. vijeka popisano 100 do 111 kuća koje su plaćale porez. Tvrđava se više ne pominje.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Vesela
2013.[3]1991.1981.[4]1971.[5]
Osoba1 264 (100,0%)1 587 (100,0%)1 453 (100,0%)1 381 (100,0%)
Bošnjaci1 153 (91,22%)1 1 197 (75,43%)1 1 071 (73,71%)1 912 (66,04%)
Hrvati74 (5,854%)263 (16,57%)268 (18,44%)363 (26,29%)
Muslimani10 (0,791%)
Bosanci10 (0,791%)
Bosanci i Hercegovci10 (0,791%)
Nisu se izjasnili3 (0,237%)
Ostali3 (0,237%)15 (0,945%)3 (0,206%)7 (0,507%)
Albanci1 (0,079%)
Srbi100 (6,301%)91 (6,263%)92 (6,662%)
Jugoslaveni12 (0,756%)20 (1,376%)7 (0,507%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 13. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ a b "Stari grad Vesela Straža". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 13. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 13. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]