Victoria, krunska princeza od Švedske

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Victoria
Victoria 2018.
SupružnikDaniel Westling
DjecaEstelle, vojvotkinja od Östergötlanda
DinastijaBernadotte
OtacCarl XVI Gustaf, kralj Švedske
MajkaSilvia Sommerlath
Rođenje14. juli 1977.

Victoria, krunska princeza od Švedske, vojvotkinja od Västergötlanda (rođena 14. jula 1977) je švedska prijestolonasljednica. Danas je jedina prijestolonasljednica na svijetu i prva žena u historiji koja drži tu poziciju. Nosi oslovljavanje Njena Kraljevska Visost. Ako naslijedi tron kao što se očekuje, bit će četvrta žena na švedskom vladarskom tronu (nakon Margarete, Kristine i Ulrike Eleonore).

Rane godine[uredi | uredi izvor]

Princeza Victoria je najstarije od troje djece kralja Carla XVI Gustafa i kraljice Silvije. Njeno puno ime je Victoria Ingrid Alice Désirée. Prvo ime dobila je po prapranani, Viktoriji Badenskoj, koja je bila švedska kraljica kao supruga kralja Gustafa V. Drugo ime je dobila u spomen njene pratetke, Ingrid Švedske, danske kraljice po braku. Treće ime je dobila po nani sa majčine strane, a četvrto po svom pretku, Désirée Clary, supruzi kralja Karla XIV Ivana i zaručnici Napoleona Bonaparte.

Krštena je u Crkvi kraljevske palače 27. septembra 1977. godine. Njeni kumovi su dvoje evropskih monarha - Harald V, kralj Norveške, i Beatrix, kraljica Holandije - i njena tetka, princeza Désirée, baronica Silfverschiöld. Prestolonasljednica Victoria je i sama kuma evropskim prinčevima za koje se očekuje da jednog dana naslijede krune: norveškoj princezi Ingrid Alexandri, holandskoj princezi Catharini-Amaliji, danskom princu Christianu i belgijskoj princezi Eléonore.

Izmjena ustava i dužnosti[uredi | uredi izvor]

Postala je krunska princeza 1. januara 1980. godine izmjenom Akta o nasljeđivanju iz 1810. godine koji je pravo na krunu davao samo muškarcima iz dinastije Bernadotte. Ova promjena ustava značila je da će prvi u nasljednom nizu za švedski tron biti monarhovo najstarije dijete, bez obzira na spol. Victorijin mlađi brat, princ Carl Philip, je time izgubio svoju poziciju. Švedska je tako postala prva monarhija u svijetu koja je usvojila jednaku primogenituru, a Victoria je postala prva prestolonasljednica u historiji. Retroaktivnu promjenu ustava nije podržavao Victorijin otac, koji je preferirao svoga sina za nasljednika, a njegovo mišljenje su komentirali i mediji.[1] Ubrzo nakon što je postala prijestolonasljednica, od oca je dobila titulu vojvotkinje od Västergötlanda.

Princeza Victoria izvršava svoje dužnosti članice švedske kraljevske porodice i pruža podršku ocu, u čije ime izvršava dužnosti šefa države kao regent kada je on na putu. Svoj prvi govor parlamentu buduća kraljica održala je prilikom ceremonije u kojoj je proglašena punoljetnom i spremnom za izvršavanjem regentskih dužnosti, 14. jula 1995. godine. Među princezine dužnosti spada predstavljanje i promoviranje Švedske na službenim putovanjima.

Privatni život i brak[uredi | uredi izvor]

Godine 1996. otkriveno je da princeza Victoria pati od anoreksije, a to je potvrđeno sljedeće godine. Preseljena je u Sjedinjene Američke Države, gdje je u privatnosti studirala i bila liječena.

Krunska princeza se 2009. godine zaručila za Daniela Westlinga. Vjenčanje je održano 19. juna 2010. godine, te je Westling postao švedski princ i vojvoda od Västergötlanda. 23. februara 2012. rodila je kćerku, princezu Estelle, kojoj je Victorijin otac dao titulu vojvotkinje od Östergötlanda. Estelle je druga u nizu nasljednika, nakon majke, a prije daidže Carla Philipa i tetke Madeleine.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]