Vijeće Evropske unije
| Vijeće Evropske unije | |
|---|---|
 Službeni logo | |
| Veb-sajt | www.consilium.europa.eu |
Vijeće Evropske unije (često se naziva samo Vijeće ili Vijeće ministara) jedno je od glavnih institucija Evropske unije. Zajedno s Evropskim parlamentom, ono čini glavno zakonodavno tijelo Unije.
Vijeće zastupa interese država članica. U njemu se sastaju ministri iz vlada svake države članice kako bi usvajali zakone i koordinirali politike. Sastav Vijeća nije stalan; on ovisi o temi o kojoj se raspravlja (npr. kada se raspravlja o poljoprivredi, sastaju se ministri poljoprivrede).[1]
Važno je razlikovati Vijeće Evropske unije od:
- Evropskog vijeća (sastanak šefova država ili vlada, npr. predsjednika i premijera, koji definira opće političke smjernice),
- Vijeća Evrope (međunarodna organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu koja nije dio EU).
Nadležnosti
[uredi | uredi izvor]Vijeće ima nekoliko ključnih uloga:
- Zakonodavna vlast: Zajedno s Parlamentom usvaja uredbe i direktive (obično na prijedlog Evropske komisije).
- Budžet: Zajedno s Parlamentom usvaja budžet EU.
- Vanjska politika: Definira i provodi Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) na temelju smjernica Evropskog vijeća.
- Koordinacija: Koordinira ekonomske politike država članica.
- Međunarodni sporazumi: Zaključuje sporazume između EU i drugih država ili međunarodnih organizacija.
Konfiguracije
[uredi | uredi izvor]Vijeće se sastaje u deset različitih konfiguracija, ovisno o temi:[2]
- Vijeće za vanjske poslove (FAC) – jedino kojim predsjedava Visoki predstavnik (trenutno Kaja Kallas).
- Vijeće za opće poslove (GAC)
- Vijeće za ekonomske i finansijske poslove (Ecofin)
- Vijeće za pravosuđe i unutrašnje poslove (JHA)
- Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrošače (EPSCO)
- Vijeće za konkurentnost (COMPET)
- Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku (TTE)
- Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH)
- Vijeće za okoliš (ENV)
- Vijeće za obrazovanje, omladinu, kulturu i sport (EYCS)
Predsjedavanje
[uredi | uredi izvor]Predsjedavanje Vijećem rotira se svakih šest mjeseci među državama članicama. Kako bi se osigurao kontinuitet, države surađuju u grupama od tri ("trio") tokom perioda od 18 mjeseci.
Odlučivanje
[uredi | uredi izvor]Odluke se u Vijeću donose na tri načina:
- Kvalificirana većina: Najčešći način (koristi se za oko 80% zakonodavstva). Za prolazak odluke potrebno je da glasaju 55% država članica (15 od 27) koje predstavljaju najmanje 65% stanovništva EU.[3]
- Jednoglasnost: Potrebna za osjetljiva pitanja poput vanjske politike, poreza i primanja novih članica.
- Obična većina: Koristi se za proceduralna pitanja.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Vijeće Europske unije - Pregled". Vijeće Europske unije. Pristupljeno 16. 2. 2026.
- ↑ "Sastavi Vijeća". Vijeće Europske unije. Pristupljeno 16. 2. 2026.
- ↑ "Kvalificirana većina". Vijeće Europske unije. Pristupljeno 16. 2. 2026.