Idi na sadržaj

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Савјет министара Босне и Херцеговине
XIV saziv
Pregled
Osnovano3. januar 1997.
Država / Teritorija Bosna i Hercegovina
VođaPredsjedavajući Vijeća ministara BiH
ImenujePredsjedništvo BiH
Glavni organPredstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH
Ministarstva
9
Odgovorni organParlamentarna skupština BiH
Budžet208.100.000 KM (2022)[1]
SjedišteZgrada prijateljstva između Grčke i BiH, Trg BiH 1, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Veb-sajtvijeceministara.gov.ba

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je organ izvršne vlasti Bosne i Hercegovine, koji vrši svoja prava i dužnosti kao vladine funkcije,[2] zbog toga je za ovu instituciju ponekad u upotrebi i termin Vlada Bosne i Hercegovine. Sjedište Vijeća ministara BiH je u Sarajevu, u Zgradi prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine. Trenutna Predsjedavajuća Vijeća ministara je Borjana Krišto, članica HDZ-a.

Izbor[uredi | uredi izvor]

Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine[3], a odobrava Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. Predsjedavajući zatim predlaže ministre najdalje u roku od 35 dana koje, također, potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Historija[uredi | uredi izvor]

Nastanak[uredi | uredi izvor]

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine službeno je naslijedilo Vladu Republike Bosne i Hercegovine imenovanjem prvog saziva Vijeća, 3. januara 1997, nakon prvih poslijeratnih općih izbora održanih 14. septembra 1996. U svojim prvim godinama postojanja imala je 2 kopredsjedavajuća i samo 3 ministarstva, s obzirom na to da je značajan dio resora prebačen na nivo novouspostaljenih kantona i entiteta. Za prve kopredsjedavajuće izabrani su Boro Bosić i Haris Silajdžić.[4]

Ocjena ustavnosti[uredi | uredi izvor]

Dana 11. februara 1999. Mirko Banjac, u to vrijeme zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnio je zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za, između ostalog, ocjenu ustavnosti Zakona o Vijeću ministara BiH (Službeni glasnik BiH, br. 4/97), koja je predviđala postojanje dva kopredsjedavajuća i jednog potpredsjedavajućeg Vijeća ministara. Sud je u svojoj odluci 14. augusta iste godine, između ostalog, naveo sljedeće:[5][6]

Član V/4. Ustava Bosne i Hercegovine definiše Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, koga čine predsjedavajući Vijeća ministara i određen broj ministara po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine; Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnosti po odobrenju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi (najviše dvije trećine ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine), koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma; predsjedavajući, također, imenuje zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Predstavničkog doma.

Iz navedenog slijedi da osporene zakonske odredbe koje definišu kopredsjedavajuće i potpredsjedavajućeg Vijeća ministara nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, jer je Ustav na jasan način uspostavio klasičnu funkciju mandatara koji i imenuje ministre sukladno članu V/4. Ustava. Prema tome, radi se o materijalnoj neustavnosti osporenih zakonskih odredbi.

Također, Parlamentarnoj skupštini BiH dao se rok od 3 mjeseca od dana objavljivanja odluke u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” da navedene odredbe Zakona usaglasi sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Nakon što to nije učinjeno, Ustavni sud je, postupajući po zahtjevu podnosioca, a na osnovu ranije odluke i pravnog stajališta iznesenog u razlozima odluke, utvrdio da određene odredbe Zakona o Vijeću ministara prestaju da važe.[7]

Na osnovu toga, naredni (III) saziv Vijeća ministara imao je samo jednog predsjedavajućeg, a prvi samostalni bio je Spasoje Tuševljak (SDS). Također, formirana su 3 nova ministarstva, koja su prenešena sa entitetskog na državni nivo: ministarstvo trezora institucija, ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i ministarstvo za evropske integracije.

Zakon Visokog predstavnika[uredi | uredi izvor]

Dana 18. decembra 2002. donesen je Zakon o Vijeću ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 38/02) od strane Visokog predstavnika Paddya Ashdowna.[8] Od narednog (VIII) saziva, predsjedavajući nije imao više nadležno ministarstvo, kako je to ranije bilo, a njegovi zamjenici su ministri u Vijeću ministara, koji moraju biti druge nacionalnosti od njega.

Također su formirana 4 ministarstva, ministarstvo sigurnosti, ministarstvo pravde, ministarstvo odbrane i ministarstvo komunikacija i prometa (ministarstvo civilnih poslova i komunikacija izgubilo je nadležnosti komunikacija), ministarstvo trezora institucija postalo je ministarstvo finansija i trezora, a nadležnosti ministarstva za evropske integracije preuzela je Direkcija za evropske integracije, stalno tijelo Vijeća ministara.[9]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Vijeće ministara čini predsjedavajući i 9 ministara. Oni rade i odlučuju na sjednicama, pri čemu je potrebno da sjednici prisustvuje više od polovine članova, a najmanje po dva ministra iz svakog konstiutivnog naroda. U cilju kvalitetnog i efikasnog djelovanja, u okviru Vijeća djeluju stalni ili privremeni uredi, direkcije, službe, odbori i druga tijela. Za svoj rad Vijeće je odgovorno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Ministarstva[uredi | uredi izvor]

Od 2002. postoje devet ministarstva koji čine Vijeće ministara:

Stalna tijela[uredi | uredi izvor]

Stalna tijela Vijeća ministara su:[10]

  • Odbor za ekonomiju - koordinirajuće tijelo za oblasti iz djelokruga rada Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, Ministarstva finansija i trezora i Ministarstva komunikacija i prometa.[11]
  • Odbor za unutrašnju politiku - koordinirajuće tijelo za oblast iz djelokruga rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstva civilnih poslova, Ministarstva pravde, Ministarstva sigurnosti i Ministarstva odbrane.[12]
  • Direkcija za evropske integracije - tijelo sa zadatkom da koordinira proces integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Direkcija je preuzela nadležnosti bivšeg Ministarstva za evropske integracije.[9]
  • Generalni sekretarijat - tijelo koje obavlja poslove koji se odnose na: pripremu sjednica i sastanaka, vođenje zapisnika, vođenje evidencije, informiranje javnosti, praćenje provedbe odluka Vijeća ministara, protokola, obavlja materijalno-finansijske, administrativne i tehničke poslove za Vijeće ministara u izvršavanju njegovih zadataka i stara se o objavljivanju odluka Vijeća ministara u službenim glasilima.[13]
  • Ured za zakonodavstvo - mjerodavno tijelo za davanje pravnog mišljenja o materijalima koji se upućuju Vijeću ministara u pogledu njihovog metodološkog jedinstva u pripremi i u pogledu usaglašenosti sa Ustavom BiH i zakonima BiH, za brigu o objavljivanju odluka u službenom listu BiH, entiteta i Brčko distrikta.[14]
  • Ured koordinatora za reformu javne uprave - ured za koordinaciju reformske aktivnosti između Vijeća ministara, entitetskih i Vlade Brčko distrikta, blisko sarađujući sa Delegacijom Evropske komisije u BiH.[15]
  • Direkcija za ekonomsko planiranje - direkcija nadležna za: koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih makroekonomskih projekcija, koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, monitoring implementacije godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, istraživanja i analizu ekonomskih trendova i istraživanja i analizu uključivanja svih slojeva društva u ekonomske tokove.[16]
  • Ured koordinatora Brčko distrikta BiH u Vijeću ministara - ured nadležan za: koordinaciju rada Brčko distrikta i Vijeća ministara, primjenu Konačne arbitražne odluke za Brčko s posebnim naglaskom na stvaranju uvjeta za predstavljanje Brčko distrikta u institucijama BiH, unapređenje Sporazuma o koordinaciji i saradnji između Vijeća ministara i Brčko distrikta i njenih protokola, uspostavljanje saradnje i koordinacija sa institucijama BiH, međunarodnim organizacijama, fondovima, ambasadama, kao i koordinacija sa nadležnim odjelima Vlade Brčko distrikta i drugim institucijama, radnim grupama i tijelima Brčko distrikta, usaglašavanja mehanizama ili procesa za uključenje Brčko distrikta u konsultacije o zakonima koji utiču na Distrikt ili zahtijevaju izmjene zakona Brčko distrikta i/ili imaju budžetske implikacije, uključujući i okvirne zakone.[17]
  • Odbor državne službe za žalbe - odbor odgovoran za razmatranje svih konačnih odluka, preduzetih i propuštenih radnji institucije i/ili Agencije za državnu službu BiH.[18]

Nadležnosti[uredi | uredi izvor]

Vijeće ministara odgovorno je za sprovođenje politika i odluka u oblastima:

Spisak saziva[uredi | uredi izvor]

Od osnivanja Vijeća ministara izabrano je četrnaest saziva.

Saziv Predsjedavajući Period
I saziv Boro Bosić/Haris Silajdžić 3. januar 1997 – 3. februar 1999.
II saziv Svetozar Mihajlović/Haris Silajdžić 3. februar 1999 – 6. juni 2000.
III saziv Spasoje Tuševljak 6. juni 2000 – 18. oktobar 2000.
IV saziv Martin Raguž 18. oktobar 2000 – 22. februar 2001.
V saziv Božidar Matić 22. februar 2001 – 18. juli 2001.
VI saziv Zlatko Lagumdžija 18. juli 2001 – 15. mart 2002.
VII saziv Dragan Mikerević 15. mart 2002 – 23. decembar 2002.
VIII saziv Adnan Terzić 23. decembar 2002 – 11. januar 2007.
IX saziv Nikola Špirić 11. januar 2007 – 28. decembar 2007.
X saziv 28. decembar 2007 – 12. januar 2012.
XI saziv Vjekoslav Bevanda 12. januar 2012 – 31. mart 2015.
XII saziv Denis Zvizdić 31. mart 2015 – 23. decembar 2019.
XIII saziv Zoran Tegeltija 23. decembar 2019 – 25. januar 2023.
XIV saziv Borjana Krišto od 25. januara 2023.

Trenutni saziv[uredi | uredi izvor]

Članovi Vijeća ministara izabrani 25. januara 2023. su:

Ured Nositelj dužnosti Stranka Zamjenik
Predsjedavajuća Vijeća ministara bez okvira Borjana Krišto HDZ BiH Staša Košarac (SNSD)
Zukan Helez (SDP)
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa bez okvira Staša Košarac SNSD Ljiljana Lovrić (HSS BiH)
Ministarstvo finansija i trezora Srđan Amidžić SNSD Muhamed Hasanović (SDP)
Ministarstvo pravde Davor Bunoza HDZ BiH Elvir Mahmuzić (SDP)
Ministarstvo vanjskih poslova bez okvira Elmedin Konaković NiP Josip Brkić (HDZ BiH)
Ministarstvo komunikacija i prometa bez okvira Edin Forto NS Ognjen Janjić (DEMOS)
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić BH Zeleni Duška Jurišić (NS)
Ministarstvo sigurnosti bez okvira Nenad Nešić DNS Ivica Bošnjak (HDZ BiH)
Ministarstvo odbrane bez okvira Zukan Helez SDP Slaven Galić (HDZ BiH)
Aleksandar Goganović (SNSD)
Ministarstvo civilnih poslova Dubravka Bošnjak HDZ BiH Marijana Mojić (US)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Vijeće ministara BiH usvojilo Nacrt budžeta". balkans.aljazeera.net. Pristupljeno 30. 6. 2022.
  2. ^ "Zakon o Vijeću ministara BiH" (PDF). vijeceministara.gov.ba. Vijeće ministara BiH. 17. 12. 2022. Pristupljeno 29. 5. 2024.
  3. ^ Zakon o vijeću ministara BiH
  4. ^ "Sazivi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine" (PDF). vijeceministara.gov.ba. Sarajevo: Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. 31. 8. 2023. Pristupljeno 26. 5. 2024.
  5. ^ "Odluka Ustavnog suda" (PDF). ustavnisud.ba. Ustavni sud Bosne i Hercegovine. 14. 8. 1999. Pristupljeno 26. 5. 2024.
  6. ^ "Ustav Bosne i Hercegovine" (PDF). ustavnisud.ba. Ustavni sud Bosne i Hercegovine. 14. 12. 1995. Pristupljeno 26. 5. 2024.
  7. ^ "Odluka Ustavnog suda BiH U 1/99" (PDF). ustavnisud.ba. Ustavni sud Bosne i Hercegovine. 29. 1. 2000. Pristupljeno 2024-05-29.
  8. ^ "Službeni glasnik BiH broj 38/02". sluzbenilist.ba. 18. 12. 2002. Pristupljeno 2024-05-27.
  9. ^ a b "Direkcija za europske integracije". www.vijeceministara.gov.ba. Pristupljeno 2024-05-27.
  10. ^ "Stalna tijela Vijeća ministara". vijeceministara.gov.ba. Pristupljeno 2024-05-29.
  11. ^ "Odbor za ekonomiju". vijeceministara.gov.ba. Pristupljeno 2024-05-29.
  12. ^ "Odbor za unutarnju politiku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine". vijeceministara.gov.ba. Pristupljeno 2024-05-29.
  13. ^ "Generalni sekretarijat". vijeceministara.gov.ba. Pristupljeno 2024-05-29.
  14. ^ "Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine". vijeceministara.gov.ba. Pristupljeno 2024-05-29.
  15. ^ "Ured koordinatora za reformu javne uprave". vijeceministara.gov.ba. Pristupljeno 2024-05-29.
  16. ^ "Direkcija za ekonomsko planiranje". vijeceministara.gov.ba. Pristupljeno 2024-05-29.
  17. ^ "Ured koordinatora Brčko distrikta BiH u Vijeću ministara". vijeceministara.gov.ba. Pristupljeno 2024-05-29.
  18. ^ "Odbor državne službe za žalbe". vijeceministara.gov.ba. Pristupljeno 2024-05-29.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]