Vila Stefanija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Vila Stefanija nalazi se u ulici Mjedenica broj 5, u općini Centar u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 8. do 11. septembra 2009. godine, donijela je odluku da se zgrada proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo.

Historija[uredi | uredi izvor]

Mahala Mjedenica je osnovana već u prvoj polovini XVI stoljeća, i predstavljala je dio šire Mahale Nedžara hadži-Ibrahima. Ime „Mjedenica“ je slavenskog porijekla, i označava bronzu ali ima i druga značenja.[2] Na jednom malom urbanističkom potezu, nalaze se historijske građevine iz svih perioda gradnje u Sarajevu.

Vila je projektovana i izgrađena 1911/12. godine, u skladu sa propisima Građevinskog reda iz 1893. godine, koji su postavili visoke standarde u pogledu primjene građevinskog materijala. Bila je individualni stambeni objekat porodice Jegger. Projektat vile u historicističkom duhu izradio je arhitekta Eduard Madurowicz,[3] [4] porijeklom iz Poljske. U tom periodu preovladavali su secesija i bosanski stil,[5]. a gradnja u historicističkom duhu se nastavlja sve do tridesetih godina XX vijeka.[6].

Vila je kao stambeni objekat služila velikoj porodici sa više domaćinstava, od kojih je svako bilo smješteno na jednoj etaži. Nakon završetka II svjetskog rata, izvršena je djelimična nacionalizacija objekta, i vila mijenja namjenu iz individualne stambene vile u objekat kolektivnog stanovanja. U svaku sobu vile useljena je po jedna porodica. Kasnije je vila preuređivana i prilagođena za dvije porodice.

Tokom zadnjeg rata u BiH, vila je oštećena i kasnije sanirana i rekonstruisana.

Opis[uredi | uredi izvor]

Tlocrtna osnova vile ima pravougaoni oblik dimenzija 18,68 m x 16,40 m. Spratnost objekta iznosi Podrum + Suteren + Prizemlje + Sprat + Potkrovlje + Tavan. Visina objekta na južnoj strani, iznosi 15,10 m, a na sjevernoj strani 21,60 m. Krov objekta predstavlja složenu kompoziciju sastavljenu od dvovodnog, trovodnog i četvorovodnog krova koji su ukomponovani u jedinstven sistem.

U pogledu oblikovanja fasada, objekat je rađen u historicističkom duhu u stilu neoromantizma. Fasade su završene bojenim malterom, s izuzetkom sjevernih vanjskih zidova podruma koji su obloženi grubim kamenim pločama.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
  • B. Zlatar, M. Ganibegović, Š. Gavraović, V. Žujo. Sarajevo, ulice, trgovi, mostovi, parkovi i spomenici – općina Centar. Sarajevo: “Mediapress”, 2007.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Vila Stefanija u Sarajevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2018. [mrtav link]
  2. ^ "Alija Bejtić: Ulice i trgovi Sarajeva – Topografija, geneza, topinimi". Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  3. ^ "arch. Edward Madurowicz". 
  4. ^ "Organizacija_gradjevinske_sluzbe". 
  5. ^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  6. ^ "Borislav Spasojević: Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu.". Sarajevo: Svjetlost, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]