Villach (grad)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 46°36′53″N 14°50′46″E / 46.61472°N 14.84611°E / 46.61472; 14.84611
Villach
Grad
Panorama grada
Panorama grada
Villach CoA.svg
Grb
Država  Austrija
Pokrajina Koruška
Nadmorska visina 446 m
Koordinate 46°36′53″N 14°50′46″E / 46.61472°N 14.84611°E / 46.61472; 14.84611
Površina
 - Grad 83,878.99 km2
Stanovništvo
 - Grad 8,822,267[1] (1. januar 2018.)
Gustoća
 - Grad 105,178.5 /km2 
Gradonačelnik Günther Albel (SPÖ)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
 - ljeto Srednjoevropsko ljetno vrijeme
Poštanski broj 9500, 9504, 9523, 9524, 9580, 9585, 9586, 9587
Pozivni broj +43 04242
Registarske oznake
Veb-sajt: www.villach.at

Villach (slovenski: Beljak, italijanski: Villaco) jeste austrijski grad u pokrajini Koruška i nalazi se na jugu zemlje. U čitavoj Austriji Villach je sedmi najveći grad i u Koruškoj drugi najveći. Grad ima približno 61.662 stanovnika.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Villach se nalazi na zapadnom kraju Klagenfurtske doline, na slivu rijeke Drave s Gailom. Općina Villach graniči odnosno obuhvaća jezera Ossiach, Faak, Silber, Vassach, Grün, Magdalen i Leornhad.

Okrug Villach se sastoji od više općina. Sami grad obuhvaća ova mjesta (u zagradi su imena na slovenskom jeziku):

A–L :

M–R:

S–Z:

Historija[uredi | uredi izvor]

Najstariji nalazi su iz mlađeg kamenog doba. Također se u Villachu mogu naći nalazi iz rimskog doba. U 600. godini Slaveni su naselili ovo područje i osnovali kneževinu Karantiju. Oko 740. godine Borut, tadašnji vojvoda Karantije, zatražuje pomoć od bavarskog vojvode Odilo u borbi protiv Avara. Odilo pristaje na pomoć ali uz uslov da Borut prizna vrhovništvo Bavarske. Karolinski kralj Karlmann poklanja 878. bavarskom samostanu Öttingen današnji Treffen am Ossiacher See. U to vrijeme se i prvi put spominje u jednoj povelji Villach pod imenom ad pontem Uillach. Porijeklo imena Villach povezuje se sa latinskom riječi villa. Od 1007. do 1759. godine Villach je bio pod vlastništvom Bamberga u Svetom rimskom carstvu. 1060. Villach je dobio status Markta. U slijedećem vremenu Villach raste u grad. Kao grad, Villach je spomenut 1240. godine.[3] 1759. Marija Terezija kupuje sva Bamberska posjedovanje i pripaje ih Austriji. U godini 1880, gradska općina Villach imala je 6.104 stanovnika, od kojih su 5475 osoba govorili njemački kao maternji a 30 slovenski kao maternji jezik.[4] Tokom drugog svjetskog rata, Saveznici su bombardovali ovaj grad i uništili oko 85% zgrada. Villach je tako bio poslije Wiener Neustadta drugi najnarušeniji grad Austrije.[5]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

2009. godine u Villachu je živjelo 58.949 osoba, od toga su 6961 (11,8%) bili stranci. Najveći udio stranaca čine osobe iz bivše Jugoslavije (3.940 osoba ili 6,7% populacije grada). Poslije njih slijede Nijemci (1642 osoba ili 2,8% populacije).[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Statistik Austria - Broj stanovnika početkom godine u periodu 2002-2018 po općinama (stanje 1. januara 2018)
  2. ^ http://bevoelkerung.at/bezirk/villach-stadt
  3. ^ Wilhelm Neumann: Die Reformation in Villach. In: 900 Jahre Villach. Neue Beiträge zur Stadtgeschichte. Geleitet von Wilhelm Neumann. Herausgegeben von der Stadt Villach, Villach 1960, OCLC 31415894, S. 411–446; Nachdruck des Aufsatzes: [Stadt Villach], [Villach] [1968?], OCLC 40333531.
  4. ^ K.K. Statistische Central-Commission: Special-Orts-Repertorien der im Oesterreichischen Reichsrathe vertretenen Königreiche und Länder. Band V: Kärnten. Hölder, Wien 1883, OCLC 255403995, S. 73 (anderer Titel: Obširen imenik krajev na Koroško).
  5. ^ [1]
  6. ^ Statistik Austria und Österreichischer Städtebund (Hrsg.): Österreichs Städte in Zahlen 2009. Statistik Austria, Wien 2009, ISBN 978-3-902703-25-5, S. 123 f.