Vinova loza

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Vinova loza
(Vitis vinifera)
Close up grapes.jpg
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Razred Magnoliopsida
Red Vitales
Porodica Vitaceae
Rod Vitis
L.
vrste

Vitis acerifolia
Vitis aestivalis
Vitis amurensis
Vitis arizonica
Vitis x bourquina
Vitis californica
Vitis x champinii
Vitis cinerea
Vitis x doaniana
Vitis girdiana
Vitis labrusca
Vitis x labruscana
Vitis lincecumii
Vitis monticola
Vitis mustangensis
Vitis x novae-angliae
Vitis palmata
Vitis riparia
Vitis rotundifolia
Vitis rupestris
Vitis shuttleworthii
Vitis tiliifolia
Vitis vinifera

Vitis vulpina

Vinova loza (lat. Vitis vinifera) ili obična vinova loza je vrsta biljaka iz roda Vitis, koji potiče iz Mediteraneanske regije, centralne Europe i jugozapadne Azije.[1][2][3] To je područje od Maroka i Portugala,a na sjeveru do južne Njemačke, a na istoku do sjevernog Iran.[4] Danas postoji između 5.000 i 10,000 varijeteta grožđa Vitis vinifera, iako je samo nekoliko od komercijalnog značaja za proizvodnju vina i stonog grožđa.[5]

Vinova loza je lijana koja naraste do 35 m dužine, uz neobičnim strukturom kore. Listovi su alternativni, palmasto trošiljčani, dugi i široki do oko 5 – 20 cm. Plod je bobica, poznata kao grožđe; kod divljih vrsta je promjera oko 6 mm i dozrijeva kao tamno ljubičasto do crnkasto s blijedim voskastim cvastima. Kod kultiviranih biljaka, plod je obično je mnogo veći, i dug do oko 3 cm, a može biti zelen, crven ili ljubičast (crn). Divlje vrste se obično se javljaju u vlažnim šumama i obalama potoka.

Divlje grožđe se obično klasificira kao V. vinifera subsp. sylvestris (u nekim klasifikacijama Vitis sylvestris), sa V. vinifera subsp. vinifera koja je ograničena na kiltivirane oblike. Pripitomljene vinove loze imaju hermafroditne cvjetove, ali V. vinifera subsp. sylvestris je diecijske, tj. dvodomne (muški i ženski cvjrtovi na odvojenim biljkama), a za razvoj plodova, neophodno je oprašivanje.

Grožđe se jede svježe, prerađene u vino ili sok, ili sušeno za proizvodnju grožđica (rozina). Plodovi sorti Vitis vinifera čine osnovu većine vina proizvedenih širom svijeta. Sve poznate vinske sorte pripadaju vrsti Vitis vinifera, koja se uzgaja na svim kontinentima, osim na Antarktiku, i u svim većim vinskih regijama svijeta.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  2. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  3. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12 February 2014. 
  4. ^ Euro+Med Plantbase Project: Vitis vinifera
  5. ^ Wine & Spirits Education Trust "Wine and Spirits: Understanding Wine Quality" pgs 2-5, Second Revised Edition (2012), London, ISBN 978-1-905819-15-7

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]