Vlada Aksentijević

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Vladimir Vlada Aksentijević (24. juni 1916 – 27. mart 1942) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe Jugoslavije i Narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 24. juna 1916. u Obrenovcu i potječe iz porodice nastavnika. Osnovnu školu završio je u selu Grabovac kod Obrenovca, a gimnaziju u Somboru 1934. gdje se upoznao sa revolucionarnim pokretom. Po završetku srednje škole upisao je elektromašinski odsjek Visoke tehničke škole u Beogradu. Na prvoj godini studija postao je član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ), a naredne godine pristupio je Akcionom odboru stručnih studentskih udruženja, čiji je sekretar postao u jesen 1936. Iste godine primljen je u Komunističku partiju Jugoslavije (KPJ). Učestvovao je u studentskim demonstracijama 1935. i 1936. godine. Krajem 1937. postao je član Mjesnog komiteta KPJ za Beograd.

U proljeće 1939. Vlada je napustio fakultet i po zadatku Partije otišao je u Posavinu da obnavlja i formira partijske organizacije. Najviše je radio u Obrenovcu i okolini, gdje je uspio da formira partijsku ćeliju i preko nje organizuje radnike. Radio je i na organizovanju đačke i zadružne omladine u Obrenovcu i okolini. Na okružnoj partijskoj konferenciji 1939. Naredne godine izabran je za člana Okružnog partijskog komiteta za Beograd, a na Oblasnoj konferenciji KPJ u Zabrežju 1940. za sekretara Oblasnog komiteta KPJ za Obrenovac. Zbog provale u obrenovačku partijsku organizaciju, Vlada je tri mjeseca nezakonito boravio u Beogradu, a potom je uhapšen. Osuđen je na godinu dana zatvora, od čega je tri mjeseca odležao u zatvoru na Adi Ciganliji, a potom je prebačen u zatvor u Mariboru, gdje ga je zatekao Aprilski rat i okupacija Kraljevine Jugoslavije. Početkom jula 1941, tokom prijevoza iz Maribora za Srbiju, uspio je da pobjegne iz voza. Odmah po dolasku u Obrenovac stupio je u Prvu posavsku partizansku četu, gdje je krajem jula postavljen za političkog komesara. Kada je 22. septembra 1941. formiran Prvi bataljon Posavskog partizanskog odreda, Vlada je postavljen za političkog komesara.

Tokom Prve neprijateljske ofanzive i povlačenja iz Posavine, Vlada i njegov bataljon učestvovali su u nekoliko borbi u zapadnoj Srbiji i Kadinjači, gdje je njegov bataljon pretrpio velike gubitke. Nakon bitke na Kadinjači, sa preživjelim borcima iz Posavine, povukao se u Sandžak. Ali po zadatku CK KPJ, zajedno sa Kosmajskim partizanskim odredom, početkom januara 1942. upućen je na područje Posavine da organizuje OK KPJ i nastavi oružanu borbu protiv neprijatelja. Zbog stalnih borbi sa neprijateljem, Kosmajski partizanski odred nije mogao odmah da prodre do Kosmaja, ali je ostao na Valjevskom polju s ovim odredom, koji se tu nalazio. Tu je ostao do sredine februara 1942. godine, kada je sa grupom boraca iz Posavine otišao u svoj rodni kraj, gdje je stigao krajem februara. U Grabovac je stigao kod kuma, koji ga je prijavio policiji, koji su ga zajedno sa Budimirom Davidovićem uhapsili i odveli u Valjevski zatvor, gdje je osuđen na smrt vješanjem. Obješen je 27. marta 1942. u Obrenovcu.

Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ od 14. decembra 1949. proglašen je za narodnog heroja. U ratu je poginuo njegov brat Branislav Brana Aksentijević (1913–1941), koji je prije rata bio učitelj u selu Rogači kod Sopota i član KPJ, a kasnije politički komesar u Kosmajskoj četi. Poginuo je u novembru 1941. tokom Prve neprijateljske ofanzive. Osnovna škola "Vlada Aksentijević" Beograd dobila je njegovo ime.[1][2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ www.sistory.si, www.sistory.si (1. 7. 1950). "Službeni list Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ 1/I" (PDF). FNRJ.
  2. ^ Slobodan, Petrović (1957). Narodni heroji Jugoslavije. Jugoslavija: "Omladina" Beograd, "Mladost" Beograd, "Partizanska knjiga" Ljubljana, "Narodna knjiga" Beograd, "Pobjeda" Titograd.