Vladimir Srebrov
Vladimir Srebrov | |
|---|---|
| Rođenje | Milan Nikolić 1954. |
| Smrt | 1999 (44–45 godina) |
Vladimir Srebrov bio je bosanskohercegovački i srbijanski pjesnik, književnik i političar.[1]
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođen je 1954. u Požarevcu gdje je njegov otac bio oficir JNA. Rođeno ime mu je bilo Milan Nikolić. Umro je 1999. u Sarajevu.
Osnovnu i srednju školu završio u Travniku i Banja Luci, a zatim diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je u Sovjetskom Savezu. Tokom postdiplomskog studija u Sovjetskom Savezu ponesen idejom panslavizma mijenja rođeno ime u Vladimir Srebrov.[2] Prije i poslije rata radio kao bibliotekar na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1990. bio jedan od osnivača Srpske demokratske stranke kao lider militantnog dijela SDS-a nazvanog Mlada Bosna. Međutim ubrzo napušta SDS, kada mijenja i političku orjentaciju. Tokom rata ostao je u Sarajevu aktivno politički angažovan podržavajuću građansku opciju u BiH. U prvim danima napada na Sarajevo javno se obraća građanima Sarajeva, srpske nacionalnosti, u kojim ih poziva na vjernost Republici Bosni i Hercegovini, na distanciranje od napadača na grad Sarajevo i BiH.[3]
Zarobljavanje
[uredi | uredi izvor]Drugog septembra 1992. Srebrov odlazi na Jahorinu, kako bi sa srpskom stranom pregovarao o prestanku razaranja grada i otvaranju koridora preko Ilidže za dopremanje hrane opkoljenom Sarajevu. Međutim, srpske snage ga hapse , zatvaraju u zatvor Kula, prebijaju, lomeći mu rebra i vilicu, tako da naredna tri mjeseca nije mogao da hoda bez štaka.[1] U zatočeništvu je proveo 39 mjeseci, a dio toga perioda dug 13 mjeseci bio je u samici. Oslobođen je u razmjeni zarobljenika zajedno sa još nekoliko osoba između kojih su bili dvoje turskih novinara Munira Ačin i Ali Kočak. Razmjena je obavljena 21. oktobra 1995. na sarajevskom aerodromu uz prisustvo civilne policije UNPROFOR-a i Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca. Razmijenjen je uoči pregovora o miru koji su se odvijali u Daytonu, SAD.
Po izlasku iz Kule, Srebrov je izjavio da je jedan od onih koju su ga uhapsili rekao: "Volio bih da te koljem uz svirku gusala".[4]
Poslijeratni period
[uredi | uredi izvor]Nakon rata je nastavio sa političkim angažovanjem kao nezavisni politički kandidat bez većeg uspjeha na izborima. Umro je u Sarajevu 1999. u 45-toj godini života.
Djela
[uredi | uredi izvor]Nagrade
[uredi | uredi izvor]- Nagrada "Petar Kočić" (1974)
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 Marković, Tomislav. "Vladimir Srebrov, zaboravljeni sarajevski heroj". Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 21. 8. 2025.
- ↑ "Sa Karadžićem osnovao SDS, zapalio zastavu BiH zbog zastave sa ljiljanima, umro u mukama. Ovo je priča o Vladimiru Srebrovu". BosnaInfo. 19. 8. 2023. Pristupljeno 21. 8. 2025.
- ↑ "Vladimir Srebrov – Bosanski Pogledi". 20. 8. 2023. Pristupljeno 21. 8. 2025.
- ↑ Pogledajte ko je bio Vladimir Srebrov Stranica zasrebrenicu.ba
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Intervju sa Srebrovom(en)
- Audio foto arhiv Srebrov, audio izjave Vladimira Srebrova.