Vođenica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vođenica
(naselje)
Vođenica, pravoslavna crkva "Uspenje Presvete Bogorodice"
Vođenica, pravoslavna crkva "Uspenje Presvete Bogorodice"
Vođenica nalazi se u Bosna i Hercegovina
Vođenica
Vođenica
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°38′07″N 16°16′20″E / 44.6353°N 16.2722°E / 44.6353; 16.2722Koordinate: 44°38′07″N 16°16′20″E / 44.6353°N 16.2722°E / 44.6353; 16.2722
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonFlag of Una-Sana.svg Unsko-sanski
OpćinaBosanski Petrovac
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto184
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj105872[1]
Matični broj općine11436

Vođenica je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Vođenica se nalazi na planini Grmeč, u blizini vrha Željeznik. Smještena je pored ceste Bosanski Petrovac - Bosanska Krupa. Može se podijeliti na Gornju Vođenicu, koja je rjeđe naseljena i na većoj nadmorskoj visini (padine Grmeča) i na Donju Vođenicu, koja je gusto naseljena i na manjoj nadmorskoj visini (ravan Petrovačkog polja) Zemljište je jako kamenito. Periodski tok Vođenica izbija ispod Željeznika (1274 m.) koji je i sabirna oblast vrela. Izvorišna čelenka potoka Vođenice ima preko 50 vrela i taj dio sela nosi ime Vrela. Najjače vrelo je Stublići a tu su još: Dražići, Crno vrelo, Zanoglina i Pećina vrelo. Potok Vođenica je vodotok sa najviše vode u petrovačkom kraju i nekad na njemu je bilo preko 40 vodenica. U vrijeme najvećeg vodostaja gubi vodu u ravni Petrovačkog polja, u Trnjacima.[2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Južno od Vođenice leže ostaci prostrane gradine „Obljaj". Bilo je to ilirsko utvrđeno naselje čiji velik kameni bedem obuhvata prostor od cca 15.000 do 20.000 m2.[3] Unutar naselja nalazi se posebna utvrda. Na čitavoj površini nađeni su fragmenti keramike i kućnog posuđa iz kasnog bronzanog ili ranog željeznog doba. Zapadno od Vođenice leži ruševina, koju narod naziva „Drenovac". Sagrađena je od opeke i maltera, pa se zaključuje da je iz rimskog doba. U samoj Vođenici nalazi se ruševina „Crkvina" gdje je nađeno crkvenih predmeta. U njenoj okolini ima obilje starobosanskih (bogumilskih) nadgrobnih spomenika sa ornamentima polumjeseca i krsta.[4]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Vođenica
2013.[5]1991.1981.[6]1971.[7]
Osoba184 (100,0%)562 (100,0%)663 (100,0%)884 (100,0%)
Srbi178 (96,74%)509 (90,57%)651 (98,19%)882 (99,77%)
Hrvati3 (1,630%)1 (0,178%)2 (0,302%)1 (0,113%)
Nepoznato2 (1,087%)
Slovenci1 (0,543%)
Ostali46 (8,185%)3 (0,452%)1 (0,113%)
Jugoslaveni6 (1,068%)7 (1,056%)

    Reference[uredi | uredi izvor]

    1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 3. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    2. ^ Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981 -PETROVAČKO POLJE
    3. ^ Salmedin Mesihović, Historijska traganja, 4, 2009.,str. 9-33 2010 -SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA”
    4. ^ Vejsil Ćurčić, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, godina 1902 -Starine iz okoline Bosanskog Petrovca.
    5. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
    6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

    Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]