Vozuća

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Koordinate: 44°22′42″N 18°21′59″E / 44.3784°N 18.3665°E / 44.3784; 18.3665
Vozuća
(naselje)
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Zenica-Doboj Canton.svg Zeničko-dobojski
Općina Zavidovići
Koordinate 44°22′42″N 18°21′59″E / 44.3784°N 18.3665°E / 44.3784; 18.3665
Stanovništvo
 - Naselje 1.948 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 32
Matični broj 162051[1]
Matični broj općine 11177
Vozuća u Bosni i Hercegovini

Vozuća je naseljeno mjesto u općini Zavidovići, Bosna i Hercegovina.[2]

Historija

Postoje podaci da se još u vrijeme turske vladavine, tačnije 1470., po prvi put spominje pod imenom "Kurtkasaba" što u prijevodu na bosanski znači "Vučije naselje ili mjesto vukova". Naš narod je taj naziv promijenio u "Vukovine". Vukovine po tome što je u to vrijeme prostor Vozuće bio bogat prirodnim i životinjskim svijetom, bilo je mnogo divljači i vukova pa se zbog tog nazivalo Vukovine. U samom naselju Vozuća kao ima znatan broj različitih starina karakterističnih naziva, za koje se često vezuju i narodna predavanja. 1911. godine u Lukama (Hrge) nađeni su jedno koplje i bronzane narukvice,koji se sada nalaze u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Muzej je dobio i jedne bakarne narukvice sa Glavice među Krivajom i Kamenicom.

Sjeverozapadno od Vozuće je brdo Stog. Na jednom od njegovih vrhova je Grad ili Gradina. Po narodnom predanju, tu je bio grad Marije Terezije. Na kosi neposredno pod Gradom se nalazi mjesto Pazarište. Na osnovu toga moze se predpostaviti da je tu bilo podgrađe. Jedno drugo mjesto pod Stogom a blizu Pazarišta se zove Kahursko Gumno, a to ime upućuje na srednji vijek. Kad je Marija Terezija, priča se, bježala iz tog grada, onda je u jedan duboki vir u Krivaji bacila zlatan razboj. Taj se vir zove Duboki Vir ili Balukana (od turskog ,,balk-riba). Zapadno od Stoga je vis Gradac (845 m).

  • 1890. - godine kroz Vukovine prolazi željeznička pruga koja spaja Zavidoviće i Olovo.
  • 1892. - godine Vukovine zbog velikog željezničkog prometa mijenjaju ime u "Vozuća".
  • 1963. - godine vlasti donose odluku o ukidanju te željezničke trase i gradi asfaltnu cestu od Zavidovića do Banovića odnosno Olova.

Rat u Bosni i Hercegovini

Rat je počeo 25. juna 1992. kada su srpske paravojne jedinice protjerale bošnjački narod Vozuće u okolne gradove Zavidoviće i Banoviće.

Ubili su dvadeset i jednog civila većinom nejakih iznemoglih staraca i djece. Srpske paravojne snage su bili svjesni značaja Vozuće i svim vojnim elementima su pokušali da je sačuvaju. Postavili su mine oko Vozuće te je Vozuća važila za mjesto gdje je najviše mina postavljeno tokom rata u BiH .

Oslobađanjem Vozuće 11 septembra 1995. udruženim snagama 2 i 3 korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine ne samo da je oslobođena velika teritorija zemljišta i spajanje ova dva korpusa nego je to bio i jedan veliki preokret dotadašnjeg toka rata. Minska polja su većim dijelom očišćena ali još uvijek važi najveća opreznost po okolnim selima, šumama i livadama.

2000. godine je napravljena i puštena u pogon i prva fabrika u Vozućoj " Ferimpex "(Goldy). Vozuća je dobila jednu od savremenijih fabrika čipsa na prostorima južne Evrope.

Geografija

Pored većeg donjeg dijela toka rijeka Krivaje rasprostiru se bošnjačka sela na prostorima Vozuće:

Hodžić polja, Hodžići, Mitrovice, Podobala, Osiječani, Crnjevo, Slivići, Vukovine, Podvukovine, Bukvići, Delići, Brdo, Zabrdo, Gare, Misarađa,Garansko Polje, i Hadžići.

Te srpska: Miljevići, Stošnica, Pejići, Janjila, Predrazi, Kalaiši, Pašalići, Jeličići, Lipa, Orašje, Bučje, Bare, Panići, Maričići, Gaj Polje, Gaj, Prisjeka, Spasojevići, Pantelići, Radići, Stakići, Šiktari, Cvjetovine, Vasovine, Turčinovići, Vasići, Đorđići, Jasikovac i Kapetanovo Brdo.

Smještena između Kablovaca, s desne strane i Žednog Vrha, sa lijeve strane Krivaje, sa velikim obradivim površinama, pored rijeke, a također i obradivim njivama koje su se prostirale do pod navedene vrhove, Vozuća je predstavljala rijetku prirodnu cjelinu. Značajno je napomenuti i tri pritoke Krivaje rječice Misarađu, Vozućicu i Stošnicu zbog toga što su pored njih smještena veća naselja. Vozuća pripada Zavidovićkoj općini. Nalazi se na 25 kilometru od Zavidovića, od Olova udaljena je oko 50 kilometara, a od Banovića 24 kilometara. Predio je, uglavnom, u bošnjačkom okruženju, izuzev sa sjeverozapada, odakle su ga dodirivali atari sela Lozna i srpsko selo Svinjašnica. Zanimljivo je i to da su bošnjačka sela bila mnogo veća po broju kuća a samim tim i brojem stanovnika.

Stanovništvo

Sastav stanovništva – naselje Vozuća
2013.[3] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 925 (100,0%) 1 948 (100,0%) 1 912 (100,0%) 1 088 (100,0%)
Srbi 1 305 (66,99%) 1 414 (73,95%) 1 069 (98,25%)
Bošnjaci 1 596 (30,60%) 1 457 (23,90%) 1 1 (0,092%)
Ostali 25 (1,283%) 12 (0,628%) 10 (0,919%)
Jugoslaveni 16 (0,821%) 18 (0,941%)
Hrvati 6 (0,308%) 5 (0,262%) 8 (0,735%)
Crnogorci 4 (0,209%)
Slovenci 2 (0,105%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

[7]

Također je zabilježeno da je Osnovnu školu "4. juli" u Vozući, od 19. do 21. aprila 1983., pohađalo 446 učenika, uzrasta od 3. do 8. razreda.[8][9]

Poznate ličnosti

Reference

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Pristupljeno 8. 12. 2015. 
  2. ^ "Općina Zavidovići". nasbih.com. Pristupljeno 8. 12. 2015. 
  3. ^ "Naselje Vozuća". nasbih.com. Pristupljeno 8. 12. 2015. 
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 124/125)". fzs.ba. Pristupljeno 8. 12. 2015. 
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 12. 2015. 
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 12. 2015. 
  7. ^ Zolić H., Ur. (1993): Knjiga: Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991, Statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  8. ^ Hadžiselimović R. (1981). "Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)". Collegium Antropologicum 5 (Supplement): 63–66. 
  9. ^ Hadžiselimović R. et al. (1985). Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta. Sarajevo: Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. 

Vanjski linkovi