Vrbanja (rijeka)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Vrbanja
Vrbanja-Siprage.JPG
Vrbanja u Šipragama ljeti
Države Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Dužina 85 km
Izvor Vlašić, uzvodno od sela Pilipovina, na Prelivodama
44°46′45″N 17°13′12″E / 44.77917°N 17.22000°E / 44.77917; 17.22000Koordinate: 44°46′45″N 17°13′12″E / 44.77917°N 17.22000°E / 44.77917; 17.22000
NV izvora 1.530 m
Ušće u Banjoj Luci u rijeku Vrbas
Prosječni protok 16,8
Površina sliva 703,6 km2
Pritoke Kilavac, Bobovica/Kruševica, Sapača potok, Trnovac, Crkvenica, Stopánski, Ulički, Maljevska rijeka, Kruševica, Jezerka, Bosanka, Jelovac, Smrdelj, Uzlomački potok, Svinjara, Crna rijeka, Jošavka, Čudnić, Kovačevića potok, Crepovski potok, Tuleški potok, Ćorkovac, Demićka, Sadika, Grabovička rijeka, Duboka, Vigošća/Vigošta, Cvrcka, Dubokovac, Jakotina, Marića potok, Bijeli potok i Tovladićki potok.
Vrbanja (lijevo) na ušću Crkvenice
Vrbanja u Obodniku
Vrbanja u Čelincu zimi.

Vrbanja je rijeka u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine; uz Ugar, najveća desna pritoka Vrbasa.[1][2] Njen sliv obuhvata površinu od oko 791 km² i ima značajan hidropotencijal. Njena dužina se različito interpretira: od 84 km.[3] do čak 95,4 km[4] Procijenjeno je da srednji godišnji proticaj na ušću iznosi 16,8 m3/s, a ukupni energetski kapacitet toka 310,9 GWh godišnje.[5]

Vrbanja izvire na planini Vlašić, uzvodno od sela Pilipovina (na visini od 1530 metara), u rejonu Prelivode – razvođu sa rijekama Ugar, Ilomska i Bila. To razvođe je u radijusu (samo) oko 2,5 km. Nalazi se na prijevoju je između Vlašića (vrh 1933 m n/v) i Meokrnja (vrh 1425 m n/v). Tu se razdvajaju slivovi Vrbanje, Ugra i Lašve, (tj. Vrbasa, na jugozapadu) i Usore (tj. Bosne, na sjeveroistoku).[6].

Vrbanja kod Tuleške ćuprije

Vrbanja protiče kroz Kruševo Brdo, Šiprage, Obodnik, Vrbanjce, Kotor-Varoš, Zabrđe, Čelinac i naselje Vrbanja pri ušću u Banjaluci.[7] Ulijeva se u Vrbas, uz prigradsko naselje Česma kod Banja Luke, na visini koja je za 1356 metara niža od izvora.

Prima mnoge pritoke sa planina Vlašić (izvorišni potoci i one do Šipraga), Čemernica i Skatavica (do Kotor-Varoši), s lijeve strane, te sa Očauša, Borja i Uzlomca, s desne. S desne strane u Vrbanju se ulijevaju Bobovica/Kruševica, Sapača potok, Trnovac, Crkvenica, Stopánski, Ulički, Maljevska rijeka, Kruševica, Jezerka, Bosanka, Jelovac, Smrdelj, Uzlomački potok, Svinjara, Crna rijeka i Jošavka, a s lijeve: Čudnić, Kovačevića potok, Crepovski potok, Tuleški potok, Ćorkovac, Demićka, Sadika, Grabovička rijeka, Duboka, Vigošća/Vigošta, Cvrcka, Dubokovac, Jakotina, Marića potok, Bijeli potok i Tovladićki potok.

Austrougarske vlasti su tokom I svjetskog rata u slivu Vrbanje izgradile širu mrežu šumskih uskotračnih pruga. Primarna namjena pruga je bila da, uz posredovanje Zemaljske vlade u BiH, intenzivira eksploataciju šumskog blaga i ostalih prirodnih resursa.[8] Pruga je dolazila iz Kotor-Varoši, a na području Šipraga se račvala u nekoliko pravaca. Uzvodno je vodila preko Bobovice do "Čekrka", a zatim – nakon transporta lokomotive, pomoću čekrka (u klancu između Šepirica i Jasena) – do Riječica (1300 m n/v)[9][10][11]

Dolinom Vrbanje danas vodi regionalna cesta Banja Luka – Kotor-Varoš – Maslovare, za Teslić i Doboj, sa priključkom za Šiprage i Kruševo Brdo (u Obodniku). Od Banja Luke do Čelinca je i dio željezničke pruge Banja Luka – DobojSarajevoMostarPloče.


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bertić I., Ur. (1987): Veliki geografski atlas Jugoslavije. SNL, Zagreb.
  2. ^ Mučibabić B., Ur. (1998: Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
  3. ^ Bihalji-Merin O. et al., Ur. (1968): Mala enciklopedija Prosveta - Opšta enciklopedija, drugo izdanje (A-LJ), Prosveta, Beograd.
  4. ^ Statistički godišnjak Republike Srpske, 2013: Genografski i meteorološki (nа bosanski) (PDF). Republički zavod za statistiku RS, Pristupljeno 18. 1. 2013.
  5. ^ http://www.ers.ba/stara/hekrupa.htm.
  6. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  7. ^ [1]
  8. ^ http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/5460-umska-pruga-banja-luka-kotor-varo-maslovare/
  9. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  10. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  11. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Banja Luka (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.