Vrbanja (rijeka)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Vrbanja
Vrbanja z.JPG
Vrbanja u Šipragama ljeti
Države Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Dužina 85 km
Izvor Vlašić, uzvodno od sela Pilipovina, na Prelivodama
44°46′45″N 17°13′12″E / 44.77917°N 17.22000°E / 44.77917; 17.22000Koordinate: 44°46′45″N 17°13′12″E / 44.77917°N 17.22000°E / 44.77917; 17.22000
NV izvora 1.530 m
Ušće u Banjoj Luci u rijeku Vrbas
Prosječni protok 16,8
Površina sliva 703,6 km2
Pritoke Kilavac, Bobovica/Kruševica, Lopača, Trnovac, Crkvenica, Stopánski, Ulički, Maljevska rijeka, Kruševica, Jezerka, Bosanka, Jelovac, Smrdelj, Uzlomački potok, Svinjara, Crna rijeka, Jošavka, Čudnić, Kovačevića potok, Crepovski potok, Tuleški potok, Ćorkovac, Demićka, Sadika, Grabovička rijeka, Duboka, Vigošća/Vigošta, Cvrcka, Dubokovac, Jakotina, Marića potok, Bijeli potok i Tovladićki potok.

Vrbanja je rijeka u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine; uz Ugar, najveća desna pritoka Vrbasa. Njen sliv obuhvata površinu od oko 791 km² i ima značajan hidropotencijal. Njena dužina se različito interpretira: od 84 km.[1] do čak 95,4 km[2] Procijenjeno je da srednji godišnji proticaj na ušću iznosi 16,8 m3/s, a ukupni energetski kapacitet toka 310,9 GWh godišnje.[3]

Vrbanja izvire na planini Vlašić, uzvodno od sela Pilipovina (na visini od 1530 metara), u rejonu Prelivode – razvođu sa rijekama Ugar, Ilomska i Bila. To razvođe je u radijusu (samo) oko 2,5 km. Nalazi se na prijevoju je između Vlašića (vrh 1933 m n/v) i Meokrnja (vrh 1425 m n/v). Tu se razdvajaju slivovi Vrbanje, Ugra i Lašve, (tj. Vrbasa, na jugozapadu) i Usore (tj. Bosne, na sjeveroistoku).

Vrbanja protiče kroz Kruševo Brdo, Šiprage, Obodnik, Vrbanjce, Kotor-Varoš, Zabrđe, Čelinac i naselje Vrbanja pri ušću u Banjaluci. Ulijeva se u Vrbas, uz prigradsko naselje Česma kod Banja Luke, na visini koja je za 1356 metara niža od izvora.

Prima mnoge pritoke sa planina Vlašić (izvorišni potoci i one do Šipraga), Čemernica i Skatavica (do Kotor-Varoši), s lijeve strane, te sa Očauša, Borja i Uzlomca, s desne. S desne strane u Vrbanju se ulijevaju Bobovica/Kruševica, Lopača, Trnovac, Crkvenica, Stopánski, Ulički, Maljevska rijeka, Kruševica, Jezerka, Bosanka, Jelovac, Smrdelj, Uzlomački potok, Svinjara, Crna rijeka i Jošavka, a s lijeve: Čudnić, Kovačevića potok, Crepovski potok, Tuleški potok, Ćorkovac, Demićka, Sadika, Grabovička rijeka, Duboka, Vigošća/Vigošta, Cvrcka, Dubokovac, Jakotina, Marića potok, Bijeli potok i Tovladićki potok.

Austrougarske vlasti su tokom I svjetskog rata u slivu Vrbanje izgradile širu mrežu šumskih uskotračnih pruga. Primarna namjena pruga je bila da, uz posredovanje Zemaljske vlade u BiH, intenzivira eksploataciju šumskog blaga i ostalih prirodnih resursa.[4] Pruga je dolazila iz Kotor-Varoši, a na području Šipraga se račvala u nekoliko pravaca. Uzvodno je vodila preko Bobovice do "Čekrka", a zatim – nakon transporta lokomotive, pomoću čekrka (u klancu između Šepirica i Jasena) – do Riječica (1300 m n/v)

Dolinom Vrbanje danas vodi regionalna cesta Banja Luka – Kotor-Varoš – Maslovare, za Teslić i Doboj, sa priključkom za Šiprage i Kruševo Brdo (u Obodniku). Od Banja Luke do Čelinca je i dio željezničke pruge Banja Luka – DobojSarajevoMostarPloče.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bihalji-Merin O. et al., Ur. (1968): Mala enciklopedija Prosveta - Opšta enciklopedija, drugo izdanje (A-LJ), Prosveta, Beograd.
  2. ^ Statistički godišnjak Republike Srpske, 2013: Genografski i meteorološki (nа bosanski) (PDF). Republički zavod za statistiku RS, Pristupljeno 18. 1. 2013.
  3. ^ http://www.ers.ba/stara/hekrupa.htm.
  4. ^ http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/5460-umska-pruga-banja-luka-kotor-varo-maslovare/