Vrhbosanska nadbiskupija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Vrhbosanska nadbiskupija ili Sarajevska nadbiskupija je teritorijalno najveća upravna jedinica Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini. Obuhvata središnji i sjevero-istočni dio Bosne, a sjedište joj je u Sarajevu. Ujedno je i metropolija kojoj su podložne biskupije Banjalučka, Mostarsko-duvanjska, Trebinjsko-mrkanska, a kao sufraganske su joj dodijeljene Skopska biskupija u Makedoniji i Apostolski egzarhat za Makedoniju. Ime nosi po sjedištu srednjovjekovne biskupije u mjestu Vrhbosna, nedaleko današnjeg Sarajeva.

Sjedište Nadbiskupije je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu u kojemu se nalazi Katedrala Srca Isusova iz 1889 godine izgrađena u ranogotičkom stilu po projektu Josipa pl. Vancaša i Vrhbosansko bogoslovno sjemenište.


Crkvena podjela[uredi | uredi izvor]

Dekanati Vrhbosanske nadbiskupije

Prostor Vrhbosanske nadbiskupije danas se prostire u dva entiteta. Sjeverni i istočni dio nadbiskupije nalazi se u Republici Srpskoj. Središnji, zapadni i južni dio nadbiskupije pripada Federaciji BiH na čijem teritoriju se nalazi 112 župa. U distriktu Brčko je 8 župa.


Podijeljena je u četiri arhiđakonata koji zajedno čine 13 dekanata sa ukupno 154 župe. živi 195.522 katolika Prema podacima iz januara 2015. broj vjernika je 195.522. Površina Vrhbosanske nadbiskupije je 22. 401 km².



U vrhbosanskoj nadbiskupiji četiri su arhiđakonata:

  • Fojnički arhiđakonat (Kreševski, Ramski, Sarajevski i Sutješki dekanat)–  arhiđakon msgr. Ante Meštrović
  • Gučogorski arhiđakonat (Bugojanski, Travnički, i Žepački dekanat) – arhiđakon msgr. dr. sc. Pavo Jurišić
  • Plehanski arhiđakonat (Derventski, Tuzlanski i Usorski dekanat) – arhiđakon msgr. Bosiljko Rajić
  • Toliški arhiđakonat (Brčanski, Doborski i Šamački dekanat) – arhiđakon preč. dr. sc. Darko Tomašević

Na čelu nadbiskupije danas je kardinal Vinko Puljić. [1]

Zaštitnik Vrhbosanske nadbiskupije i naslov prvostolnice je Presveto Srce Isusovo, a suzaštitnici su Bezgrješno začeće BDM i sv. Josip.

Lista vrhbosanskih nadbiskupa[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Ustrojstvo". Vrhbosanska nadbiskupija - Zvanična stranica. Pristupljeno 9. 2. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.