Vriskova čestoslavica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Vriskova čestoslavica
Veronica saturejoides
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Tracheophyta
Razred Magnoliopsida
Red Lamiales
Porodica Plantaginaceae /Scrophulariaceae
Rod Veronica
Vrsta V. saturejoides
Vis.

Vriskova čestoslavica ili vriskolika čestoslavica (lat. Veronica saturejoides Vis.) je biljka iz porodice Scrophulariaceae: strupnikovice ili zijevalice. Diploidna hromosomska garnitura ove vrste sadrži 2n = 16.[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Ova vrsta čestoslavica je višegodišnja poleglo-puzava biljka, dužine 10-30 cm. Ima izduzeno vlaknasto, nešto odrvenjelo korijenje i maljave, pri dnu odrvenjele sta­ bljike. Listovi su jednostavni, nasuprotni, dugi oko 6-9, ponegdje i do 15 mm. Elipsoidno su lancetasti, cjelovitog ruba ili neznatno nazubljeni, goli ili sasvim malo dlakavi. Donji su pri dnu združeni, poput rozete. Duge vršne grozdove, dužine oko 3 cm, formira po 6-12 cvjetova.

Cvjeta uod maja do jula. Cvjetne drške su duge oko 1 mm, maljave. Dužina obrnuto lancetastih brakteja je oko 3 mm. Cvjetovi su dvospolni, nepravilni, sa dvostrukim ocvijećem. Imaju koturastu, azurnoplavu krunicu, vrlo kratke cijevi; sulatična je, dijametra oko 7 mm. Čaška je duga 2,5-3 mm, sastavljena od duguljastih lapova.

Plod je maljava čahura, duga 3,5-4 mm.

Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Vriskova čestoslavica raste u vegetaciji planin­skih rudina koima dominiraju Sesleria jungifolia i Oxytropidion dinarica . Ima je na najistaknutijim grebenima Dinare, Čvrsnice i Bjelašnice.

Endem je centralnog dijela jugozapadnog Balkana, tj pograničnim dijelovima Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom i Crnom Gorom: Dinara, Kamesnica, Prolog, Šator, Vitorog, Bjelašnica, Zelengora. Vran hercegovačka Bjelašnica i Baba, Durmitor, Sinjaje­vina, Kom, Ledenica.

Locus classicus je u Hrvatskoj: Di­nara (Visiani, R. 1847.).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]