Vrtoče (Bosanski Petrovac)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 44°38′05″N 16°10′31″E / 44.6347°N 16.1753°E / 44.6347; 16.1753
Vrtoče
(naselje)
Vrtoče - Spmenik NOB-e.jpg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Una-Sana.svg Unsko-sanski
Općina Bosanski Petrovac
Koordinate 44°38′05″N 16°10′31″E / 44.6347°N 16.1753°E / 44.6347; 16.1753
Stanovništvo
 - Naselje 429 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 37
Matični broj 105902[1]
Matični broj općine 11436
Vrtoče u Bosni i Hercegovini

Vrtoče je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Vrtoče leži u sjevero-zapadnom dijelu Petrovačlog polja, na raskrsnici puteva Bosanski Petrovac-Bihać i Bosanska Krupa-Kulen Vakuf. Njegov prostor je u nekoliko odijeljen od glavnog polja, koje se na ulasku u Vrtoče znatno sužava. Tu se Radanovića Glavica(678 m.) odveć primakla Gradini (711 m.). Obje ove uzvisine prave među sobom potijesno ušće, kojim se ravan Rudo polja preliva u ravan Vrtočkog polja. (Oba polja su dijelovi Petrovačkog polja). Selo je samo mjestimično ograđeno brijegovima ili vrhovima, između kojih ipak tri široka otvora pružaju udobne prolaze do susjednih sela. Do zapada, prema Prkosima, Oraškom Brdu i donekle Teočaku selo je zaklonjeno Koviljačom, Osojem i Lupinom. Na severo-istoku čine pregradu prema Krnjeuši Čučevo i Rudača. Jelića Lug je u nekoliko granična oznaka prema Vođenici, a Radanovića Glavica prema Busijama.

U ataru sela Vrtoče, u predjelu zvanom Redžin kraj na nadmorskoj visini 730 m. nalazi se Gaćina jama. Niže od ovog otvora za 20 m. nalazi se još jedan otvor od svega 40 cm, Mala jama. Kamen ubačen u nju daje dug eho - do 30 sec. Moguća je veza između ove dvije jame. Proširenja u Maloj i Velikoj sali su nastala procesom salamanja i oburvavanja tavanice. Zbog svega toga jama je ponorsko-salomna. Dimnjak ukazuje na vezu sa Malom jamom. Ispitivanja Gaćine jame su utvrdila da je ona nekad bila jedan od ponora petrovačke pra-rijeke prilikom njenog sukcesivnog pomjeranja i skraćivanja od ušća prema izvorištu. To se naročito zaključuje po postojanju još dvije jame u pravcu sjeverozapada, prema Bihaću. To je jama u Dugom polju i jama pod Koviljačom.

U Rudom polju na granici prema Gromačama, lijevo od puta za Krnjeušu nalazi se Avdijina pećina. Ulazni otvor je u samoj ravni polja, na nadmorskoj visini 573 m. Pećina je sasvim mala sa jednim prostim kanalom od krednih krečnjaka. Nastala je radom ponirućih voda.[3]

Predio Vrtoča je u potpunosti bezvodan. Ovo je valjda jedino selo bez izvorske vode na petrovačkom području.

Kuće zauzimaju pretežno okrajke ravnice, manjim dijelom uspinju se po plećinama. U jednom kraju sela ima njiva i iznad kuća. Selo se dijeli u nekoliko dijelova: Glavica (Radanovića), Kula, Doline, Redžin Kraj, Očigrije, Gradina.[4]

Historija[uredi | uredi izvor]

U Vrtoču na nadmorskoj visini od 1091 m, na najvišoj ošumljenoj, ali vrlo kamenitoj glavici brda Čučeva, leži osamljena i nedovoljno istražena gradina. Sastoji se od manjeg unutarnjeg grada i od većeg predgrađa, koji su sa zapada i sjevera i djelomice sa sjeverozapada opasana 2-3 metra visokim kamenitim nasipom, a sa južne i zapadne strane dovoljno zaštićena okomitim stijenama. Ukupna dužina te utvrde od jugoistoka prema sjeveroistoku iznosi 360m, a najviša joj je širina na južnom kraju 170m. Pošto su Iliri svoje gradine gradili na visinama iznad polja, za razliku od Rimljana koji su gradili u polju i uz puteve, ova gradina je iz ilirskog perioda.[5]

Na ravnoj uzvisini od 711m nadmorske visine nalazi se oveća nasuta gradina, koja je uokolo opasana nasipom, podignutim od kamena i zemlje, a sastoji se od unutarnjeg grada i predgrađa. Oblik joj je nepravilna elipsa, koja se na jugu svršava rtom, a duga je od sjevera prema jugu 295m, pri najvišoj širini od 140m. Nasipi dostižu visinu od 1m iznutra, a oko 2m izvana. Ali mora da je u vrtočkoj gradini ili u najbližoj njenoj okolini bilo i rimskih grobova, jer kraj crkve leži poklopac kamenitog rimskog sarkofaga. Dug je 2,2m, širok 1,3m koji je ukrašen zabatima. Od ostataka koji su onuda nađeni, valja da se spomene jedan mali bronzani fragmenat, ulomak žrvnja, razbijena taljika od ilovače i množina ilovastih rbina od suđa građenog rukom.[6]

U predgrađu te gradine sagrađena je u novije doba crkva u Vrtoču, koja stoji na temeljima prijašnje, srednjovjekovne crkve. Oko te crkve leže starobosanske nadgrobne ploče, na jednoj kratkoj strani zaobljene i ukrašene polumjesecom, dok na drugom kraju imaju pravokutan oblika, sa ljiljanom i krstom.[6]

Centralno spomen obilježje u Vrtoču je u potpunosti obnovljeno i svojom simbolikom čuva sjećanje na 408 boraca i 768 žrtava fašističkog terora iz Drugog svjetskog rata sa područja Vrtoča, Bjelaja, Prkosa i Oraškog Brda.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Vrtoče
2013.[7]1991.[7]1981.[8]1971.[9]
Osoba188 (100,0%)429 (100,0%)558 (100,0%)702 (100,0%)
Srbi407 (94,87%)429 (76,88%)688 (98,01%)
Ostali20 (4,662%)3 (0,427%)
Hrvati2 (0,466%)1 (0,179%)1 (0,142%)
Jugoslaveni128 (22,94%)8 (1,140%)
Bošnjaci1 1 (0,142%)
Crnogorci1 (0,142%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Privreda[uredi | uredi izvor]

U selu je zadruga za tov pilića, obrada pilića u klaoničkim kapacitetima i svakodnevno snabdjevanje tržišta mesa. Zadruga se bavi i proizvodnjom koncentrovane hrane prvenstveno za vlastite potrebe a manjim dijelom i za potrebe tržišta USK . Proizvodnja, odnosno odgoj višenedeljnih purana, proizvodnja pšenice i tritikalea, te proizvodnja krompira sezonske su proizvodnje koje zauzimaju značajno mjesto u ukupnim aktivnostima zadruge.

U selo nalazi se i seosko domaćinstvo Čardaklije, koje svojim ambijentom i atmosferom vraća u davna, danas zaboravljena vremena.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Arhivirano s originala, 9 Maj 2016. Pristupljeno 3. 9. 2015.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  2. ^ "Općina Bosanski Petrovac". nasbih.com. Pristupljeno 3. 9. 2015. 
  3. ^ Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981 -PETROVAČKO POLJE
  4. ^ "Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja". Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  5. ^ "Salmedin Mesihović: SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA”". INSTITUT ZA ISTORIJU • Br. 4, 1-234, Sarajevo 2009. Arhivirano s originala, 14 Juli 2018. Pristupljeno 9. 2. 2016.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  6. ^ a b V. Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, godina 1894.
  7. ^ a b "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, naselje Vrtoče". nasbih.com. Pristupljeno 3. 9. 2015. 
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 9. 2015. 
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 9. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]