Wikipedia:Kreiranje članaka/Traženi članci/Arhiva 10

Dodaj veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Divlje jagode

--Medina Džanbegović 15:27, 22 decembar 2009 (CET)=== Članak ===

"Divlje jagode" su bosanski i ex jugoslavenski hard rock i heavy metal bend. Smatraju se jednim od najvećih djela jugoslavenske rock scene.

"Divlje jagode" su osnovane 1977. godine u Bihaću. Osnovao ih je Sead Zele Lipovača (bivši član "Bisera", "Sekcije" i "Zenita"). Prvu postavu "Divljih jagoda" su činili: pjevač Ante Janković, bass gitarist Nihad Jusufhodžić (bivši član "Zenita"), klavijaturist Mustafa Muc Ismailovski (bivši član "Grešnika")i bubnjar Adonis Dokuzović (bivši član "Novih akorda"). Bend postiže veliku popularnost sa svojim prvim singlovima: hard rock baladom "Jedina moja" i "Patkica", te prepjevanom narodnom pjesmom "Moj dilbere". 1978. godine objavljuju svoj debitanski album pod nazivom "Divlje jagode". Album je popraćen muzikom koju su inspirirali bendovi poput "Deep Purplea" i "Black Sabbatha", što je prepoznatljivo u novim verzijama balada "Jedina moja" i "Krivo je more". Nakon izdavanja albuma, bend je napravio pauzu, zato što su neki članovi otišli u vojsku. Ismailovski se pridružio "Srebrnim krilima", a Lipovača je postao vođa disco benda "Mirzino jato".

1980. godine, "Divlje jagode" su nastavile sa radom u novoj postavi: Kucuković, Lipovača, bubnjar Nasko Budimlić i basist Alen Islamović. U ovome sastavu je snimljen album "Stakleni hotel", koji je označio njihov pomak ka heavy metalu. Pjesme su pisali Elvis J. Kurtović, Goran Petranović, Marina Tucaković i Alen Islamović. Najveći hitovi ovog albuma su bili "Autostop" i balade "Dodirni me, skloni bol" i "Potraži put". Na turneji, koja je bila propraćena promoviranjem albuma, bilo je oko hiljadu koncerata. Tada je Lipovača pruzeo imidž školske uniforme Angusa Janga.

1981. godine Toni Janković je započeo svoju solo karijeru, a "Divlje jagode" objavljuju album "Motori" sa Alenom Islamovićem kao pjevačem. Pjesme poput "Šejla", "Zagrizi rock'n'roll", "Nasmiješi se" i "Ne želiš kraj" bile su dobro prihvaćene. Na dijelu turneje, koja je praćena objavljivanjem ovog albuma, pridružio im se Toni Janković. Dva slijedeća albuma "Čarobnjaci" (na kome su bili hitovi "Morrison" i "Čarobnjaci") i "Vatra" (sa hitovima "Ciganka", "Let na drugi svijet" i "Moja si") su veoma uspješno prihvaćena i bend je, pod imenom "Wild Strawberries", potpisao ugovor sa britanskom muzičkom kućom.

1986. godine započeli su snimanje albuma na engleskom jeziku sa novim bass gitaristom Zlatanom Ćehićem. Snimili su osam starih pjesama i dvije nove "Fire on the Water" i "Wild Boys". Kao gost na albumu se pojavljuje klavijaturist Don Airey. U to vrijeme Lipovači je bilo ponuđeno da se pridruži "Whitesnakeu" i bude glavni gitarist, ali je odbio, fokusirajući se na karijeru "Divljih jagoda". Prihvatajući imidž glam metala, bend je nastupao na The Marquee i u mnogo engleskih klubova. Singl "Sheila" je bio objavljen, ali sumnjajući u uspjeh "Wild Strawberriesa" u Velikoj Britaniji, Alen Islamović je prihvatio poziv Gorana Bregovića i pridružio se "Bijelom dugmetu", pa je objavljivanje ovog albuma bilo odloženo. Album "Wild Strawberries" se pojavio 1987. godine, ali bend nije imao nijedno pojavljivanje uživo povodom objavljivanja spomenutog albuma, koji je ubrzo objavljen i u Švedskoj, Norveškoj, Italiji i Njemačkoj.

Iste godine Budimlić se privremeno povukao. Stivi, pjevač benda "Zero Zero" iz Glasgova je došao pridružiti se bendu, ali novi frontmen "Divljih jagoda" je postao bivši član "Bijelog dugmeta", Mladen Vojičić Tifa. Od februara 1987 godine postavu Divljih jagoda čine Mladen Vojičić Tifa-vokal,Sead Lipovača Zele-gitara,Čehić Zlatan Čeha-Bas,Samir Šestan Droga -klavijature a umjesto Naska Budimlića u Bend dolazi bubnjar grupe maratonci Šeki-Velibor Čolović.Od marta 1987 do septembra 1987 ta postava priprema nove pjesme za album "konji" i zajedno u MOC (MEDJUNARODNOM OMLADINSKOM CENTRU)u Budi pripremaju aranžmane i pjesme za novi album.Partiture za turski mars(W.A.Mozart)iz Doboja donosi Samir Šestan koji je prešao iz grupe Rezervni Točak u Divlje Jagode.Priremu aranžmana za obradu Turski marš prave Lipovača i Šestan a uvježbavaju na terasi MOC-a juli-august 1987,gdje pripremaju i repertoar za jesenju turneju kao i snimanje koje treba da bude u Aquaiusu u Beogradu.Medjutim,odmah nakon morske svirke u MOC-u i priprme za snimanje album "Konji" Samir Šestan i Velibor Čolović Šeki napuštaju Divlje Jagode (u septembru 1987)radi nejasnoća oko financija.Umjesto Šestana dolazi Vlado Podany,a umjesto Šekija bubnjar Šeha. Album "Konji" ,koji su već maloprije napomenuta ekipa uvježbali i izaranžirali tokom ljeta 1987 godine s tim razlogom snimao sa Lipovačom, Tifom, Ćehićem, klavijaturistom Vladimirom Podany (iz nekadašnjeg benda "Armije B") i bubnjarom Edinom Šehovićem. Na ovom albumu je ponovo snimljena pjesma "Divlje jagode" sa njihovog prvog albuma i cover verzija Mocartovog "Turskog marša". Ova postava nije dugo potrajala: 1988. godine, tokom turneje, Tifa, Podany i Šehović su napustili bend. Ćehić je preuzeo ulogu pjevača, a bubnjeve je svirao Dragan Jankelić Điđi. 1989. godine bivši član "Osmog putnika", Zlatan Stipišić, postao je novi pjevač grupe "Divlje jagode". Ova postava je snimila nekoliko demo snimaka, koji su pomogli da Lipovača potpiše petogodišnji ugovor sa američkom muzičkom kućom, ali taj projekt nikada nije realiziran.

Tokom rata, Lipovača je živio u Londonu i Zagrebu. Nakon objavljivanja njegovog solo albuma "Magic love", "Divlje jagode" su se ponovo okupile. 1994. godine su objavili album "Labude, kad rata ne bude". 1996. godine Lipovača, Budimlić, bass gitarist Sanin Karić i pjevač Žanil Žak Tataj su snimili mekši album, pun balada, "Sto vjekova".

Posljednji album "Divljih jagoda", pod nazivom "Od neba do neba", u postavi: Lipovača, Budilmić, Thomas Balaz i pjevač Pero Galić, objavljen je 2003. godine. Prvi pjevač "Divljih jagoda" Ante Janković, te muzičari Žanil Tataj, Emir Cerić-Cera, Livio Berak i Marko Osmanović su se pridružili bendu na nekoliko nastupa uživo.

Studijski albumi 

   * Divlje jagode (1978)
   * Stakleni hotel (1981)
   * Motori (1982)
   * Čarobnjaci (1983)
   * Vatra (1985)
   * Wild Strawberries (1987) - as Wild Strawberries
   * Konji (1988)
   * Labude, kad rata ne bude (1995)
   * Sto vjekova (1996)
   * Od neba do neba (2003)

Kompilacije 

   * Najbolje (1986)
   * The Very Best Of (2004)
   * Najljepše balade: Krivo je more (2004)
   * Let na drugi svijet 2CD (2004)

Singlovi 

   * "Jedina moja" / "Rock 'n' Roll" (1977)
   * "Moj dilbere" / "Prijatelj" (1978)
   * "Patkica" / "Kad bi vi, gospođo" (1978)
   * "Nemam ništa protiv" / "Bit će bolje" (1996)

Reference

www.wikipwdia.org

Chris8 01:52, 27 septembar 2009 (CEST)[odgovori]

Protiv  - Članak postoji. Divlje jagode --CER@ (ask) 08:02, 22 oktobar 2009 (CEST)[odgovori]

Sintaksa bosanskog jezika

Članak

Naziv sintaksa potječe od grčke riječi syntaksis što znači slaganje,uređivanje.Ona označava dio gramatike koji izučava sintaksičko ustrojstvo jezika,tj. sveukupnost sintaksičkih jedinica,međusobnih odnosa i veza među njima.Najmanja sintaksička jedinica je riječ.Nizanjem riječi nastaju veće sintaksičke jedinice-sintagma,rečenica i vezani tekst.Područje je sintakse,dakle,s jedne strane omeđeno riječju,a s druge vezanim tekstom.Sintaksu pritom zanima i strukturni i značenjski plan jedinica kojima se bavi.Središnje mjesto u sintaksi zauzima rečenica.Ona je osnovna sintaksička jedinica.Rečenicama govornik sugovorniku prenosi potpunu (zaokruženu) obavijest,npr. Ibrahim čita knjigu. Riječ je najmanja jedinica sintaksičke analize.To znači da se u sintaksi riječ smatra sintaksičkom jedinicom čiji nijedan dio nije sintaksička jedinica.Zato se kaže da je riječ donja granica sintakse.Sve riječi se mogu podijeliti na punoznačne (autosemantične) i nepunoznačne (sinsemantične).

Reference

Gramatika Bosanskog jezika Dževad Jahić Senahid Halilović Ismail Palić

213.196.79.131 19:11, 2 oktobar 2009 (CEST)[odgovori]

Giratina (Pokémon igra i crtane serija)

Članak

Giratina (jap. ギラティナ Giratina) je legendarni pokémon tipa duh i zmaj.Giratina se može transformisati u 2 forme Origin formu i izmjenjenu-Altered formu .Takođe Giratina je glavna maskota video igre Pokémon Platinum za Nintendo[[1]] DS konzole.

U nacionalnom Pokédex-u nalazi se na poziciji broj 487, a u Sinnoh pokédex-u se nalazi na poziciji broj 210.Prvi put se pojavljuje u četvrtoj generaciji video igara, a u crtanim filmovima u Pokémon filmu 10 Uzdignuće Darkrai-a.Tu se samo pojavljuje u izmjenjenoj formi, dok u 11. filmu Giratina i nebeski ratnik eng.Giratina and the Sky Warrior, jedna je od glavnih junaka.U 11. filmu se takođe pojavljuje u Origin formi.

U izmjenjenoj formi ima mogućnost pritiska ( protivnik koristi više PP- poena za snagu eng. Power Points pri napadu), a u Origin formi ima mogućnost levitiranja (zemljani napadi nemaju efekta). Napadi koje giratina može koristiti su u Pokémon Diamond/Pearl/Platinum


Nivo Ime napada eng. Vrsta napada Opis napada

  1. Nivo 1 - Zmajev dah - Dragonbreath - Zmaj - Napada protivnika sa izuzetno jakim mlazom zadaha
  2. Nivo 1 - Strašno lice - Scary face - Normalan - Prepada neprijatelja smanjujući mu brzinu
  3. Nivo 10 - Zlosutan vjetar - Ominous wind - Duh - Može povisiti status onoga koji ga koristi
  4. Nivo 20 - Prastara moć - Ancient Power - Kameniti - Može povisiti status onoga koji ga koristi
  5. Nivo 30 - Zmajeva kandža - Dragon Claw - Zmaj - Siječe protivnika sa oštrim kandžama
  6. Nivo 40 - Sila sijenki - Shadow Force - Duh - Prvi krug nestaje, a onda sledeći napada, protivik nemože koristiti zaštitu
  7. Nivo 50 - Blokiranje ozdravljenja - Heal Block - Psihički - Protivnik nemože napuniti energiju sledećih 5 krugova
  8. Nivo 60 - Snaga zemlje - Earth Power - Zemljani - Može smanjiti protivnikovi SP.ODBRANU
  9. Nivo 70 - Posjekotina - Slash - Siječe sa kandžama, ima visok kritični udarac
  10. Nivo 80 - Kandža sjenke - Shadow Claw - Duh - Visok kritični udarac
  11. Nivo 90 - Sfera aure - Aura Sphere - Borbrni - Nemože promašiti

Koraka potrebno da se jaje izlegne : 30720 ; Ne može se pariti EVOLUCIJA : Nema

Težina : Izmjenjena forma - 750.01 kg, 1653.5 funti ; Origin forma - 650 kg, 1433 funte

Visina : Izmjenjena forma - 35.79 m, 1409 inči ; Origin forma - 56.08 m, 2208 inči

Reference

www.serebii.net Pokémon Platinum Pokemon filmovi


Gygasync 18:40, 18 oktobar 2009 (CEST)[odgovori]

Muzička grupa " Legende "

Članak

Grupu “ Legende “ iz Beograda čine šestorica članova: 

   * Ivan Milinković - pevač ( solista )
   * Zoran Dašić - kompozitor, tekstopisac, bas-prim, gitara i prateći vokal
   * Lazar Marin - gitara, prateći vokal
   * Pero Krznanić - bas gitara, prateći vokal
   * Želimir Vasić - bubnjevi, udaraljke, prateći vokal
   * Predrag Stojković - klavijature, klavir i aranžmani

Grupa „ LEGENDE ” je do decembra 2008.-me godine izdala 16 muzičkih albuma, počev od 1988. godine i to:

1. Dodji druže 11. Antologija 2. Ne veruj 12. Sa osmehom 3. Uspomene 13. Reka pravoslavlja 4. Iz dnevnika 14. Mladosti - (PGP-dec.2004.) 5. Sve najlepše 15. Antologija 2 6. NO. 6 16. Antologija - dopunjeno izdanje, bonus pesma "Nevernica" 7. Legende-uživo 8. Pisma iz 1999. 9. Nostalgija 10. Legende 10

Koncertni istorijat: Prva koncertna sezona grupe počela je 19.-og Januara 1995. godine koncertom u centru “ Sava ” i do sada je održano 43 koncerata u istoj dvorani. Tradicija se nastavlja sa koncertima u centru “ Sava ”. Do danas “ LEGENDE ” su održale oko hiljadu i trista koncerata po gradovima širom Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Poljske, Kipra, Švedske, Slovenije, Švajcarske, Austrije, Kanade, Nemačke, Australije, SAD-a i Rusije, a hiljaditi kao jubilarni koncert održan je u centru “ Sava ” u Beogradu 05. Februara 2005.-te godine..

Nagrade i priznanja: 10 Oskara popularnosti, 9 priznanja “ MELKO ”, 6 “ Zlatnih Melosa ”, “ Zlatni violinski ključ ” PGP-a za tiraž, 4 zlatne ploče, nagrada Beovizije za pesmu iz filma “ Jesen stiže Dunjo moja ”, veliki broj priznanja za humanitarne koncerte, nagrade sa nekoliko domaćih festivala. “ LEGENDE ” su 10 puta, od 1995.-te godine proglašavane za grupu godine, kao i za 2008.-u (oskar popularnosti, “ Melko” ). Takođe grupa je dobitnik Zlatne palme i Beogradskog pobednika.

Ivan Milinković Solista Ivan Milinković član je “ LEGENDI ” od 1989 godine. Pre nego što je postao član grupe bio je devet godina u Beogradskoj operi, od toga pet godina u horu, i četiri godine solista u sporednim i glavnim ulogama. Sa statusom estradnog umetnika dobio je više nagrada: drugo mesto i prva nagrada publike na takmičenju mladih pevača narodne izvorne muzike u Pirotu ’86. godine, četvrto mesto na takmičenju mladih operskih pevača u Beogradu 1993. godine. Dobitnik je i prve nagrade na takmičenju mladih operskih pevača u Pjong Jangu u Koreji 1995 godine. Oženjen ima sina Filipa...

Zoran Dašić Osnivač i vodja popularnih “ LEGENDI ”, njihov tekstopisac, kompozitor, gitarista i tamburaš. Ima mnogobrojne estradne nagrade, status priznatog umetnika. Član je Udruženja kompozitora Srbije, a napisao je i dve knjige. Urednik je u muzičkoj redakciji RTS. Živi i radi u Beogradu...

Lazar Marin Drugi osnivač “ LEGENDI ” Lazar Marin Laza. Gitarista i prateći vokal benda. Nekada je pevao u horu sadašnjeg " Obilića ", inače " Krsmanca " - odakle je potekla i većina članova ovog sastava. Bio je zaposlen u “ Lasti ” i “ Tehnoprometu ”, a sada obavlja poslove PR menadžera u “ LEGENDAMA ”. Oženjen, živi u Beogradu...

Pero Krznanić Basista Krznanić Pero u “LEGENDAMA” svira od 1992. godine. Pre toga je bio u Velikom narodnom orkestru Televizije Beograd. Završio je fakultet muzičkih umetnosti u Beogradu. Bavi se estradnom delatnošću, živi i radi u Beogradu...

Želimir Vasić Želimir Vasić poznatiji publici kao Žak, bubnjar i perkusionista “ LEGENDI ”. Radio je u Beogradskoj filharmoniji 16 godina. Zaposlen u pozorištu na Terazijama na mestu perkusioniste, a član grupe je od 1998.-me godine. Pre toga svirao je sa Željkom Bebekom, Dadom Topićem i mnogim poznatijim “ rokerima ”, snimio je više CD-ova, ploča, pisao muziku za filmove. Živi i radi u Beogradu...

Predrag Stojković Najmlađi član “ Legendi ”, Stojković Predrag Peđa, klavijaturista i aranžer u grupi, profesor muzike, harmonije, kontrapunkta i muzičkih oblika. Član grupe postao je novembra 2003.-će godine. Pre toga svirao je u bendovima “ Allisa ” i “ Frenky ”. Sarađivao sa Beogradskom filharmonijom, Pozorištem na Terazijama, i skoro svim izvođačima na domaćoj muzičkoj sceni. Živi i radi u Beogradu...



Reference

Posetite našu internet prezentaciju www.grupalegende.com VAŠA GRUPA " LEGENDE " Đoleta 22:05, 21 oktobar 2009 (CEST)

Bukovina i Hrastovina

Članak

Bukovina i Hrastovian je Sarajevski web projekat koji je nastao iz potrebe da se karikira vrijeme i prostor u kojem živimo. On je prevashodno izraz osjećaja i potrebe za kreativnom intervencijom u medijskom prostoru, a namjenjen je najširoj populaciji građana B i H. Zamišljen kao virtuelni interaktivni odraz života, on je prije svega preslika neugodne stvarnosti. Bukovina i Hrastovina je multimedijalni projekat, sveobuhvatan u mjeri u kojoj to mogućnosti dozvoljavaju. Startuje i razvija se, dakle u prvoj fazi, u rasponu od internet site-a, na kojem se prezentiraju karikirani likovi inspirisani bosanskohercegovačkom stvarnošću, do stripa u pdf formatu.

http://www.bukovina-i-hrastovina.com

Reference

http://bukovina-i-hrastovina.com/ http://www.webaward.me/ http://protest.ba/v2/bukovina-i-hrastovina/comment-page-1/ http://www.24sata.info/tehnologija/internet/7871-Bukovina-Hrastovina-Kopija-neugodne-stvarnosti-internetu.html http://www.radiosarajevo.ba/content/view/2734/77/ http://www.studentskioglasi.ba/cool-kultura/3774-bukovina-i-hrastovina http://www.bih-rss.net/article_bukovina_i_hrastovina__1780132.htm http://www.depo.ba/page.php?id=2791


Doockey81 13:05, 23 oktobar 2009 (CEST)[odgovori]

Protiv  reklamiranje, povećavanje rejtinga preko Wikipedije.--CER@ (ask) 13:45, 23 oktobar 2009 (CEST)[odgovori]
 Komentar: Odbijeno iz gore navedenih razloga. Ado 16:32, 3 novembar 2009 (CET)[odgovori]

Prof.dr Šaban Nurić

Profesor dr. Šaban Nurić

Članak

Profesor doktor Šaban Nurić je rođen 07 maja 1953 godine u Sokolu kod Gračanice, Bosna i Hercegovina.Osnovnu i srednju školu je završio u Sokolu i Gračanici. Pedagošku akademiju na Univerzitetu u Tuzli.Studije političkih nauka, sociologije i prava je studirao na Univerzitetu u Sarajevu a poslijediplomske studije na Univerzitetu u Beogradu.Značajan dio života je proveo živeći, studirajući i radeći u SAD-u, Kanadi i Sloveniji. Doktor je pravnih nauka, ustavnog prava kao uže naučne oblasti. U javnom životu se javlja u ranim sedamdesetim, objavljujući u časopisima: Brazde, Kulturnom radniku, Našim danima, Svijetu i drugim. Aktivno je bio uključen u politički život omladine u Gračanici i studentske omladine u Tuzli, gdje je obavljao i funkciju predsjednika FOS-a PA Tuzla.U funkciji predsjednika FOS-a PA Tuzla, u ime studentske omladine iz Tuzle, sedamdesetih, na Univerzitetu u Sarajevu aktivno sudjeluje u pokretanju inicijative za formiranje Univerziteta u Tuzli. U tom pravcu je djelovao i kao predsjednik Zajednice PA-a BiH. Pored redovnih radnih aktivnosti je stalno prisutan u kulturnom i javnom životu Ex Jugoslavije a tokom ratnih i u poratnim godinama Republike Slovenije, Bosne i Hercegovine, Kanade i SAD-a. Sarađuje i objavljuje stručne i naučne rasprave kroz elektronske i printane medije. U sedmičnom listu "SABAH" iz New York-a, SAD, pokreće i piše za rubriku "Razmišljanja u dijaspori" koja ga definitivno profilira kao autora osebujnog i kritičkog ali konstruktivnog analitičara društvenih zbivanja globalnog nivoa. Značajan broj političkih, pravnih i ustavnih eseja mu prenosi i belgijski "ORBUS" "Time" iz SAD-a, "Delo" iz Ljubljane, časopis "Anali poslovne ekonomie", PIM-Univerzitet Banja Luka, časopis "Primus", VŠPM Primus Gradiška, itd. Objavio je više od tristotine stručnih i naučnih eseja i više knjiga i knjižnih separata.Prevođen je na engleski,francuski, slovenački i flamanski. Značajno je pomenuti da mu je u izdanju "SABAH" New York 2003 godine štampana, veoma čitana knjiga "BOSNISEJA" o kojoj je izrečeno i napisano puno kritika, kako onih koje se graniče sa hvalospijevom tako i onih osporavajućih. Prve stručno naučne radove je objavio početkom osamdesetih u uglednim časopisima "PRAVNA MISAO" i "SOCIJALIZAM" iz Sarajeva. Sredinom osamdesetih je bio pokretač, osnivač i predsjednik KK "VIDICI" u Gračanici. U okviru tih aktivnosti je pokrenuo, uredio i izdao prvi godišnji zbornik "VIDICI" Gračanica, koji sa narednim brojevima čini značajniji dio gračaničke kulturne, pisane, baštine. U okviru svoje uređivačke aktivnosti je uredio više desetina knjiga iz različitih oblasti i od više autora. Profesor dr. Šaban Nurić živi "podijeljeno" u Gračanici, BiH i u London Ontario, Kanada. Angažovan je puno radno vrijeme kao profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku. Na ovom Univerzitetu je izabran za prorektora za međunarodnu saradnju i na ovoj funkciji se nalazi i sada. Takođe je angažovan kao gostujući profesor na nekoliko univerziteta u BiH i inozemstvu.Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u Bosni i Hercegovini je prof.dr Šabana Nurića, u aprilu 2010 godine, izabrala i stavila na Listu domaćih i inostranih stručnjaka koji daju ocjenu i obavljaju reviziju kvaliteta i daju preporuke o akreditaciji visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini.

DIO BIBLIOGRAFIJE:Šaban Nurić: «Komunalni sistem-osnovna karakteristika samoupravne demokratije». Izdavač, Značenja, Doboj 1985.Šaban Nurić: «Marxistička koncepcija diktature proletarijata». Izdavač, Pravna misao, Sarajevo 1986.Šaban Nurić: «Primjena Marxističke koncepcije diktature proletarijata u Jugoslovenskoj teoriji i praks». Izdavač, Pravna misao, Sarajevo 1986. Šaban Nurić: «Bosniseja». Izdavač, Sabah, New York 2003.Šaban Nurić:«Francuska bezbjedonosna strategija-ustavno pravni koncept»,2005.Šaban Nurić:«Italijanska inostrana strategija-ustavno-pravni koncept i bosanska kriza». Izdavač, 2007.Šaban Nurić:«Bosanska kriza i strategija Kolove vlade».Kalifornija Press 2008.Eseji, juni 2009.(Tekstovi objavljeni u “Orbus”, Belgija,prevedeni na Engleski, Flamanski i Francuski):Šaban Nurić: «Ustavno-pravno-političko rješenje ili Đekna još nije umrla ali se konačno zna da će». Izdavač, «Orbus», Belgija 2009.Šaban Nurić: «Ustav mora biti domaći “proizvod”, Izdavač, «Orbus», Belgija 2009.Šaban Nurić: “Mante se prazne priče”, Izdavač, «Orbus», Belgija 2009.Šaban Nurić: “Od jedanaestog juna ništa više neće biti kao dosad”, Izdavač, “Orbus”, Belgija 2009.Šaban Nurić: “Šta hoće visokopozicionirani predstavnici Islamske zajednice u BiH”!!!???, Izdavač, “Orbus”, Belgija 2009.Šaban Nurić: “Donošenje novog Ustava BiH je uslovljeno isključivo dokidanjem svih… izama i …izacijama svih vrsta u BiH”, Izdavač, “Orbus”, Belgija 2009. Šaban Nurić; Dragica Zirojević: «Institucionalizam i stvarnost u izgradnji novog međunarodnog (svjetskog poretka) sistema». Izdavač, Anali poslovne ekonomije, PIM Univerzitet, Banja Luka 2009. Šaban Nurić: Ogled u vremenu, «Ustav BiH mora biti «proizvod» domaćih stručnjaka», Izdavač, «Primus», VŠPM Primus, Gradiška 2010.Šaban Nurić, Radomir Nešković, «Osnove međunarodnog javnog prava», Izdavač, «Primus», VŠPM, Gradiška 2010.Šaban Nurić, Radomir Nešković: «Dejtonsko-ustavni košmar u BiH i RS-u», Izdavač, «Orbus», Belgija 2010.Šaban Nurić: «Vođenje sastanaka i upravljanje vremenom», Lider naučnog odbora, vodeći autor pisanog materijala i moderator naučnog skupa na VŠPM "Primus", Gradiška 2010.Šaban Nurić: «Principi kancelarijskog poslovanja i registracionog sistema u dejtonskoj Bosni i Hercegovini», Izdavač, «Primus», VŠPM Primus, Gradiška 2010.Šaban Nurić: «Dokumentarni akreditiv-Standby Letter of Credit, skraćeno (SLOC) moderni instrument obezbjeđenja plaćanja», Izdavač, «Primus», VŠPM Primus, Gradiška 2010.Šaban Nurić, Dejan Zelić: «Poslovno pravo», Izdavač, «Primus», VŠPM Primus, Gradiška 2010.Šaban Nurić: «Poslovno pravo I i II», Izdavač, PIM Univerzitet, Banja Luka 2010.Šaban Nurić: «Međunarodno pravo IiII», Pravni fakultet Univerziteta u Travniku i još više od tri stotine radova eseističkog, pravno-političkog, političkog,međunarodno-pravnog, ustavno-pravnog i poslovno-pravnog karaktera.

Reference

PIM Univerzitet Banjaluka Orbus Belgija Pravni fakultet Univerziteta u Travniku VŠPM "PRIMUS" Gradiška


Šaban Nurić 17:05, 29 oktobar 2009 (CET)[odgovori]

Emira Hajdar

Emira Hajdar

Članak

Magistar slikarstva, Akademiju Likovnih Umjetnosti završila u Sarajevu, na kojoj je i magistrirala. Samostalno i kolektivno je izlagala više puta u zemlji i inostranstvu. Najznačajnija oblast u kojoj je istraživala je bosanska kulturna tradicija šare u savremenom slikarskom izrazu pod nazivom "Neiscrpni izvori imaginarnog"


Reference

Akademija Likovnih Umjetnosti Sarajevo


Emira hajdar 22:45, 7 novembar 2009 (CET)[odgovori]

BAKA JANA (JANA)

Članak

RODJENA JE 1927 U KRALJEVU,OD OCA bore sumanovica (1891-1967)i majke (pevacice)ZIVANKE RADOJKOVIC(1896-1985).UDALA SE ZA SISKA (1923-).MAJKA JE DVOJE DECE ZORE(1952-)I ZOKIJA(1955-).UMRLA JE 2009-E U 82-OJ GODINI.KARIJERU ZAPOCINJE SLEDECI SVOJU MAJKU ZIVANKU 1944-E.NAZIVALI SU JE KRALJICOM SEVDAHA.IZDALA JE PREKO 90 PLOCA I SINGLICA,POSLEDNJI ALBUM IZDALA JE 1990-E.NJENI HITOVI SU„JADNO SRCE“,„OPIO SI ME“,„NEMA CARA OD BECARA“,„VOLEO ME MOJ DRAGAN“,„NOCAS SAM SANJALA “,„MOJ MITARE,MOJ BEKRIJO“ITD.

Reference

NACIONALNA BIBLIOTEKA,SRPSKA NARODNA MUZIKA,WIKIPEDIJA

92.60.226.17 15:39, 13 novembar 2009 (CET)[odgovori]

Campanula rapunculus - repušica

Članak

Campanula rapunculus (Carl von Linnaeus,Linné)

Narodna imena: plavka, sunčac, mrkvasta zvončika, mrkvasti zvončić, repušac, repušak, jubica morska, zečica, plavka

Dvogodišnja biljka s uspravnom stabljikom, koja naraste 30 - 90 cm visoko. Prizemni su listovi lancetasti, pri bazi jako suženi, slabo nazubljenog ili valovitog ruba, a listovi na stabljici manji, duguljasti i sjedeći. Lijepi, plavoljubičasti, zvonasti cvjetovi razvijaju se od maja do augusta na dugim stapkama u rahlim grozdovima pri vrhu stabljike.

Raste na livadama, uz grmlje i po svijetlim šumama cijele Bosne i Hercegovine. Uspijeva i na visokim planinama.

Mladi nadzemni dijelovi i inulinom bogati mesnati korijen, koji ima oblik repe, mogu se uživati kao salata. Jedu se i listovi.

Reference

Samoniklo jestivo bilje;Ljubiša Grlić;1980;271

Katarinast 03:07, 29 novembar 2009 (CET)[odgovori]

Miley Cyrus

Born November 23, 1992 in Nashville, Tennessee, Cyrus developed a love for the stage after watching her dad, country singer and actor Billy Ray Cyrus, perform. After appearing as an extra in her dad's television projects, Cyrus got her first chance to act opposite him in a recurring role on the television series "Doc." Since then, she guest-starred on "Love Boat: The Next Wave" and appeared in the Tim Burton film "Big Fish." She recently relocated to Los Angeles from Nashville with her parents, sisters Brandi and Noah, brothers Trace and Braison and their dog Loco. Their seven horses, three dogs and two cats remain in Nashville under her grandmother's care - one of the most difficult adjustments for Cyrus who enjoys braiding the horses' tails. Now in her spare time in Los Angeles, she enjoys talking on the phone with friends back home. She also follows in her father's footsteps by writing music, playing guitar and singing. Her musical influences are pop singers Kelly Clarkson, Hilary Duff and Ashlee Simpson. In addition, she enjoys dancing and cheerleading - ESPN continues to rebroadcast competitions which feature her Tennessee Premiere Cheerleading Squad. Miley Cyrus stars in Disney Channel's new live-action comedy Hannah Montana. She plays Miley Stewart, a 14 year old girl leading a double life, as pop singer Hannah Montana.

Breakout 2008 1 14 24 Hannah Montana 2006 1 13 81 Hannah Montana 2: Meet Miley Cyrus 2007 2 20 49 Hannah Montana 3 2009 1 14 40 Hannah Montana: Best Of Both Worlds Concert 2008 1 14 76 The Time Of Our Lives (ep) 2009 1 7 10

Holly Marie Combs

Članak

Majka ju je rodila kada je imala samo 15 godina.Djetinstvo joj je bilo veoma tesko.....................Mama i ona su se cesto svadjale :zivele su zajedno,cesto mijenjale mjesto boravka i u isto vrijeme bile prijateljice i neprijateljice.A danas njena mama ne propusta ni jednu epizodu ,takodje njene male rodjake su velike obozavateljke.Bilo joj je 18 godina kada se vencala sa glumcem Bryanom Smithom.Ubrzo su se razveli.Ima tri tetovaze.Najstarije su na rukama.Na desnoj ruci ima pletnicu,a na levoj narukvicu.Ima takodje i crvenu ruzu na desnoj lopatici.Zatim se udala za Davida .Upoznali su se na snimanju serije"Charmed".Vencali su se i sada imaju sina.U seriji glumi Piper koja ima moc da zaustavi vrijeme,udata je Lia belosvica dobrih vestica.Njene sestre su PRu i Fibi.

Reference

clanaka je o veoma poznatoj glumici serije "Charmed" ja sam zeljela da svi vide informacije o njoj naravno one koje zanima.:)

Piper 17:38, 7 decembar 2009 (CET)[odgovori]

Jarrett Jack

Jarrett Matthew Jack (rođen 28 oktobra 1983 u Fort Washingtonu,Maryland) je Američki profesionalni košarkaš i igrač Toronto Raptorsa[2].Visok je 1.91 i težak 90 kg i igra na poziciji beka.

Karijera u srednjoj školi

Odrastajući Jack je pohađao 4 različite sradnje škole katoličku srednju školu DeMatha i St.Vincent Pallotti u Marilandu,akademiju Mount Zion u Sjevernoj Karolini i akademiju Worcester u Massachuttesu.U Worcester akademiji je igrao zajedno s trenutnim kosarkašem Los Angeles Clippersa Craig Smithom.

Koledž karijera

Poslije srednje škole Jack je pohađao i igrao za Georgia Tech koja je smjestena u Atlanti,Georgia.Na svojo prvoj godini (2003-04) Jack je predvodio Georgia Tech do NCAA finala sa prosjekom od 12.5 poena i 5.1 asistenciju po utakmici.U svojoj juniorskoj i zavšnoj godina na Georgia Techu imao je prosjek od 15.5 poena,4.8 skokova i 4.5 asistencija po utakmici.

NBA karijera

Poslije zavrsetka Georgia Techa 2005 se prijavio na NBA draft gdje je izabran od strane Denver Nuggetsa [3]kao 22. pik.Potom je odmah trejdovan u Portland Trail Blazerse [4]u zamjenu za njihovog 27. pika (Linas Kleiza) i 35. pika (Ricky Sanchez). Kao novajlija u sezoni 2005-06 nije imao puno prostora za igru pored Steve Blakea i Sebastian Telfaira.Poslije je Blake trejdovan u Milwaukee Buckse dok je Telfair trejdovan u Boston Celticse u vise igračkoj razmjeni krajem sezone 2006.U njihovom odsustvu Jack je postao početni bek šuter kod trenera Nate McMillana u sezoni 2006-07 sezoni i dramatično mu je povećana plaća.S povratkom bek šutera Steve Blakea u sezoni 2007-08,Jack je ponovo postao šesti igrač. 9 jula 2008 Jack je razmjenjen u Indiana Pacerse zajedno s Joshom McRobertsom i Brandom Rushom koji je izabran na NBA draftu 2008 u zamjenu za Ike Diogua i Jerryd Baylessa. 13 jula 2009 Jack je potpisao četverogodišnji ugovor s Toronto Raptorsima koji je vrijedio 20 miliona dolara i Indiana je imala nekoliko dana da izjednači ponudu ali su odlučili da ne urade to.

Timovi u NBA-a

  1. 2005-06 Portland
  2. 2006-07 Portland
  3. 2007-08 Portland
  4. 2008-09 Indiana
  5. 2009-10 Toronto

Reference

http://www.nba.com/playerfile/jarrett_jack http://www.basketball-reference.com/player_search.cgi?search=Jarrett+Jack



92.241.158.83 18:49, 14 decembar 2009 (CET)[odgovori]

Jarrett Jack

Jarrett Matthew Jack (rođen 28 oktobra 1983 u Fort Washingtonu,Maryland) je Američki profesionalni košarkaš i igrač Toronto Raptorsa[5].Visok je 1.91 i težak 90 kg i igra na poziciji beka.

Karijera u srednjoj školi

Odrastajući Jack je polagao četiri različite srednje škole:katoličku srednju školu DeMatha i St.Vincent u Marilandu,Mount Zion akademiju u Sjevernoj Karolini i Worcester akademiju u Massachusetts.Na Worcester akademiji je igrao zajedno sa Craig Smithom koji trenutno igra za Los Angeles Cliperse timu koji se takmiči u NBA ligi.

Karijera na koledžu

Nakon srednje škole Jack je pohađao i igrao za Georgia Tech u Atlanti.U sezoni 2003-04 predvodio je Georgia Tech do finala NCAA lige sa prosjekom od 12.5 poena i 5.1 asistenciu po utakmici.Na svojoj završnoj godini na Georgia Techu imao je prosjek od 15.5 poena 4.8 skokova i 4.5 asistencija po utakmici.

NBA karijera

Poslije završetka koledža Jack se prijavio na NBA draft 2005 godine i izabran je od strane Denver Nuggetsa kao 22.pik.Isto veče kad je izabran zamjenjen je u Portland za zamjenu za 27.pika(Linaz Kleiza) i 35.pika(Ricky Sanchez). Kao ruki u sezoni 2005-06 pored Steve Blakea i Sebastian Telfaira nije dobivao puno prostora za igru.Kasnije je Blake zamjenjen u Milwaukee dok je Telfair zamjenjen u Boston u više igračkoj razmjeni na kraju sezone 2006. U njihovom odsustvu Jack je postao početni bek šuter kod trenera Nate McMillana u sezoni 2006-07.S povratkom Stevea Blake u sezoni 2007-08 jack je ponovo postao šesti igrač. 9 jula 2008 razmjenjn je u Indianu zajedno s Josh McRobertsom i Brandom Rushom za Ike Diogu i Jerryd Bayless. 13 jula 2009 potpisuje četverogodišnbji ugovor vrijedan 20 miliona $ sa Toronto Raptorsima.Indian je imala nekoliko dana da izjednači ponudu ali su odlučili da ne urade to.

Vanjski linkovi


Robert Kovač

Članak

Robert Kovač je Hrvatski odbrmabeni igrač trenutno član Dinamo Zagreba i kapiten Hrvatskog nacionalnog tima.

Klupska karijera

Kovač je započeo svoju karijeru u niže ligaškim ekipama Rapide Wedding i Hertha Zahlendorf prije nego što će debitovati u bundesligi u ekipi 1. FC Nurnberg godine 1995.

Reference

Dinchymus 20:51, 15 decembar 2009 (CET)[odgovori]

Robert Kovač

Članak

Robert Kovač je Hrvatski odbrmabeni igrač trenutno član Dinamo Zagreba i kapiten Hrvatskog nacionalnog tima.

Klupska karijera

Kovač je započeo svoju karijeru u niže ligaškim ekipama Rapide Wedding i Hertha Zahlendorf prije nego što će debitovati u bundesligi u ekipi 1. FC Nurnberg godine 1995.

Reference

http://www.transfermarkt.de/de/aktuell/L1/2008/wechsel/menue_transfers/index.html

Dinchymus 20:55, 15 decembar 2009 (CET)[odgovori]

Luis Figo

Članak

Luis Filipe Madeira Caeiro Figo (rođen 4 novembra 1972 u Almadi) je bivši portugalski nogometaš koji je igrao na poziciji veznog igrača za timove Sporting Lisabon,FC Barcelona,Real Madrid i Inter tijekom karijerekoja je trajala više od 20 godina

Reference

http://www.inter.it/aas/squadra/index?L=en


Dinchymus 23:04, 16 decembar 2009 (CET)[odgovori]

Članak

Reference

Golub 09:18, 26 decembar 2009 (CET)[odgovori]

BABINO SELO

Članak

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Babino selo je smješteno u Federaciji Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina, na koordinatama 44° 12' 58" Sjever, 17° 21' 25" Istok.Nalazi se u centralnoj Bosni, na desnoj obali rijeke Vrbas, smješteno je na 785 metara nadmorske visine. Babino selo je makadamskim putem povezano sa cestom E661, sa koje se na 8 kilometru od Donjeg Vakufa u pravcu Jajca, odvaja u mjestu Babin Potok, i dužine je 1,8 km. U krugu prečnika 5 km nalazi se 25 sela, sa kojma je Babino selo povezano makadamskim putevima i seoskim stazama: 0.3km Savkovići, 0.8km Brda,1.2km Ćorići, 2.0km Vidovići, 2.1km Sandžak, 2.0km Orlovi, 1.6km Silajdževina, 2.1km Kosovci, 1.7km Šandari, 1.8km Babin Potok, 2.3km Selimovina, 3.5km Sokolina, 3.5km Zabreg, 3.0km Gajići, 3.3km Barice, 3.3km Gaj, 3.3km Dražići, 4.1km Draginovići, 4.1km Gavranići, 4.1km Melići, 3.8km Džihanići, 4.3km Vasići, 4.4km Baškale, 4.2km Dobro Brdo, 4.6km Zapatak, 3.8km Staro Selo, 4.5km Klisare, 3.8km Donje Staro Selo te 3.4km do sela Kosići. Sve distance su vazdušne razdaljine, i moguća su manja odstupanja.

DEMOGRAFIJA

Prema popisu stanovništva iz 1991. god. imalo je 67 stanovnika, isključivo srpske nacionalnosti. Od 1994. godine je nenaseljeno. Prije raseljavanja, do kog je došlo usljed ratnih dejstava, u Babinom selu su živjeli : Golubovići, Kosovci i Bavarčići.

Reference

<a href="http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/babino-selo/" title="google satellite map of Babino Selo"><img src="http://www.maplandia.com/images/icon.gif" width="88" height="31" border="0" alt="Babino Selo google map"/></a> http://www.fallingrain.com/world/BK/1/Babino_Selo.html http://en.wikipedia.org/wiki/1991_population_census_in_Bosnia_and_Herzegovina 188.246.67.44 10:33, 26 decembar 2009 (CET)[odgovori]


Ljubica Ostojić

Ljubica Ostojić je bosanskohercegovački dramaturg.

Biografija

Ljubica Ostojić rođena je 20 ožujka 1945. u Beogradu, a koncem iste godine s roditeljima se nastanjuje u Sarajevu, uz brojna putovanja, zauvijek. Školovala se u Sarajevu. Diplomirala na Likovnom odsjeku na Pedagoškoj Akademiji (1971.) i na Odsjeku za opštu književnost, scenske umjetnosti i bibliotekarstvo (studijska grupa Opšta književnost i teatrologija) Filozofskog Fakulteta (1976).
Poslije diplome uposlena kao dramaturg sarajevskog Pozorišta za mlade, a poslije integracije sa Lutkarskim pozorištem, kao dramaturg Dramske scene Pozorišta mladih. Potom je svoj umjetnički rad nastavila u statusu slobodnog umjetnika.Radila i kao urednik za dokumentarnu, poetsku i eksperimentalnu dramu Radio Sarajeva. Stalni dramaturški suradnik u Mostarskom Teatru Mladih /MTM/.
Zatim i kao kazališni kritičar i esejist u listovima i časopisima (Odjek, Književna revija, Oslobođenje, Večernje novine), i brojnim drugim listovima i časopisima diljem ex Jugoslavije.
Sve do rata (1992.) na RTV Sarajevo radi kao scenarist i vanjski suradnik. Niz godina redovito pratila skoro sve teatarske festivale, a često biva gostom brojnih festivala u inozemstvu.

Nagrade

Primila je brojna priznanja za svoj rad, kao što su:

  • Nagrada izdavača Svjetlost za najbolju knjigu za 1974. godinu,
  • Nagrada izdavača Veselin Masleša za najbolju knjigu za 1985. godinu,
  • Nagradu 'Luka Pavlović' od Udruženja Teatarskih Kritičara i Teatrologa BiH za 1990/91 godinu,
  • Nagradu 'Zlatni Broš' za kulturu od magazina 'Žena' za 1998. godinu,
  • Internacionalnu nagradu 'Grozdanin Kikot' za njen doprinos u razvoju dramske edukacije za 2000. godinu.

Poezija

  • VRIJEME ZA UKRAS (The Time for Adornment) Svjetlost: Sarajevo 1969 (as Ljubica Ostojić-Finci).
  • ISPOD DRVLJA I KAMENJA (Under the Timbers and Stones) Svjetlost: Sarajevo 1973.
  • DOŠLO JE DO RIJEČI (It Came to the Words) Svjetlost: Sarajevo 1976.
  • ZA DIVNO ČUDO (For a Beautiful Miracle) Veselin Masleša: Sarajevo 1977.
  • KOGA SE TIČE LEPTIRICA (Who Cares for the Butterfly), Veselin Masleša: Sarajevo 1981.
  • MORSKA PJESMARICA (Songbook of the Sea), Veselin Masleša: Sarajevo 1985.
  • MORSKA PJESMARICA (Songbook of the Sea), Zonex Ex Libris: Sarajevo 2008 (second, reworked edition).
  • SAHAT KULA (The Old Turkish Clock tower), Međunarodni centar za mir: Sarajevo 1995.
  • PORTOMORTO, Egzil ABC: Ljubljana 1996.
  • SMRTNA PJESMARICA (Songbook of Death), Svjetlost, 1999.
  • THALIASTRASSE MOJA ULICA (Thaliastrasse – my street), Kamerni Teatar: Sarajevo 2000.
  • JESAM I BILA SAM (I am and I have been), Međunarodni centar za mir/ Sarajevo Publishing: Sarajevo/Tuzla 2003.
  • VIDIMO SE JUČER (See You Yesterday), Zalihica: Sarajevo 2007.

Objavljeni dramski tekstovi

  • KOČOPERITIS IZVJESNE MLADE DAME U PUBERTETU (The Over-Enthusiasm of a Certain Young Lady in her Puberty) Zajednica prof. pozorišta BiH: Sarajevo 1985.
  • RUŽNO PAČE (The Ugly Duckling) Zajednica prof. pozorišta BiH: Sarajevo 1991.
  • MAGIJSKA DOTICANJA: Doticanja i Nevjesta od kiše (Magical Touches, comprising the drama of Touches and The Rain-Bride), Centar za kulturu i obrazovanje: Tešanj 2008.
  • 'Rijeka čudotvornica'/'The Miraculous River', in Tmača Art 45-46 (2008): 102-121 (Objavljeno na engleskom i hrvatskom jeziku).

Knjige za djecu i mlade

  • TU STANUJE DANIJELOVA PRIČA, (Here Lives the Story of Danijel), Svjetlost: Sarajevo 1974.
  • TU STANUJE DANIJELOVA PRIČA (Here Lives the Story of Danijel), in Dječija književnost naroda i narodnosti BiH u 20 knjiga (Literature for Children of the Nations and Minorities of Bosnia-Herzegovina in 20 Books) book 17, Veselin Masleša/Svjetlost: Sarajevo 1990 (drugo izdanje).
  • ZAŠTO DUBIŠ NA GLAVI, DANIJELE (Why do you stand Upside-Down Danijel?) Veselin Masleša: Sarajevo 1983.
  • DJEČAK SA KLJUČEM OKO VRATA (The Boy with a Key around his Neck) Veselin Masleša: Sarajevo 1986.
  • SVJETLUCANJA (Glowings), Sarajevo Publishing: Sarajevo 2003.
  • SPASITI YOA, ŽURNO (Hurry up to Save Yo, the Dragon), Hercegtisak: Široki Brijeg/Split: 2005.
  • NJIGA O ARIEL ((B)ook About Ariel), Kaligraf: Sarajevo 2005.
  • ČITANČICA ZA DJEVOJČICE I PTICE (A Small Book for Girls and Birds) Međunarodni centar za mir/Planjax: Sarajevo/Tešanj: 2008.


Reference


93.173.49.239 13:12, 29 decembar 2009 (CET)[odgovori]

Thorstein Veblen

Thorstein Veblen (Thorstein Bunde Veblen, 1857-1929), američki ekonomista i sociolog, osnivač institucionalističke škole u američkoj ekonomskoj misli, profesor ekonomike na univerzitetu u Chicago. Pošao je od Kantove kritičke filozofije i američkog pragmatizma. Odbacivao je klasična i marginalistička gledišta kao nepodobna za objašnjenje ekonomske stvarnosti i isticao reformističke ideje o mogućnosti saglasnosti klasa i vladavine tehnokratije , nasuprot pojavi da klase vlasnika povjere zaštitu svojih interesa državi koja se militarizuje.

Život, obrazovanje, pogledi

Thorstein Veblen je bio potomak norveških doseljenika i farmera, koji je svoje djetinjstvo proveo na graničnoj teritoriji u Viskonsinu i kasnije Minesoti. Zbog ograničenog kontakta sa širim krugom ljudi veoma je slabo poznavao engleski pa je zbog toga imao teškoća i u toku svog školovanja i kasnije kao profesor. 1874. on je otišao na Karlton Koledž u Nortfildu, Minesota gdje se školovao do 1880. i gdje mu je profesor političke ekonomije bio Džon Bejts Klark, poznati američki ekonomista liberalističke struje. Ono što je bilo presudno u Klarkovom uticaju na Veblena bilo je to da se Veblen i pored svog nesumnjivog interesa za filozofiju, orjentisao na ekonomiju.Veblen je napustio Džon Hopkins Univerzitet u Baltimoru i prešao na univerzitet Jejl. Na Jejlu je i doktorirao sa tezom Etičke osnove doktrine odmazde. Veblen nažalost nije uspeo da dobije univerzitetsko mjesto na Jejlu, pa je šest godina proveo u potpunoj neaktivnosti na farmi roditelja svoje supruge, čitajući literaturu. To je sigurno podiglo njegov naučni nivo, ali ga je odvojilo od stvarnosti. Možda je to i bio razlog zbog čega se iz njegovih kritičkih razmatranja ne može izvući bilo kakva konzistentna pozitivna teorija. Oženio se 1888. godine, a tek 1890. zapošljava se na Kornel Koledžu, dok 1892. zajedno sa prof. Laflinom, koji mu pomaže odlazi na Univerzitet u Čikagu gdje postaje šef katedre za političku ekonomiju. Veblen za svoje studente drži predavanja o socijalizmu, agrarnoj ekonomiji i historiji ekonomskih doktrina. U to vrijeme počinje da izlazi časopis "Journal of Political Economy" i Veblen postaje njegov prvi urednik. On za ovaj časopis piše niz članaka i prikaza i njegov opus je veoma širok. Pored ekonomskih radova u njegovoj bibliografiji se nalaze i prikazi njemačkih filozofskih studija, knjiga socijalističkih pisaca, prevodi sa njemačkog i islandskog jezika, članci i knjige o tehnologiji, ekonomiji u užem smislu, antropologiji, ratu i miru i brojnim drugim problemima. Iako je ponekad sudio o nečemu, a da stvar nije dobro proučio, njegova kritika američkog društva i američke privrede s kraja devetnaestog i početka dvadesetog vijeka upečatljiva je i ima naučnu vrijednost.


Djela i članci

Veblenova najpoznatija knjiga je Teorija dokoličarske klase, objavljena 1899. u Čikagu, u kojoj iznosi tada novu ekonomsku i sociološku terminologiju institucionalizma i formuliše koncepte koje će zastupati do kraja života. U ovoj studiji koja ima pretežno sociološki, a ne ekonomski karakter, Veblen napada američke poslovne krugove i njihove izmišljene društvene vrijednosti. Knjiga je napisana upola ironičnim stilom, a upola sa neophodnom naučnom argumentacijom. U ovoj studiji možda najjače ogleda se primjena kritičkog metoda, koji pravi i formuliše Imanuel Kant u Veblenovim djelima. U ovoj i drugim njegovim studijama osjeća se uticaj Kantove etike i Kantovih radova. Osim toga i Veblen kao i Kant daje jedan sopstveni kategorijalni sistem u svojoj institucionalističkoj teoriji, koji odudara od glavnih puteva razvoja ekonomske nauke. Nekoliko godina kasnije on objavljuje svoju drugu veliku studiju - Teoriju poslovnog preduzeća u kojoj operiše sa efektima tehničkog progresa, mašinske proizvodnje, prirode korporativnog sistema, podvlači razlike koje postoje između industrije i biznisa i kritikuje uticaj poslovnih ljudi i njihovih ideja na pravo i politiku. Oštro kritikuje američki biznis, napada ideologiju koja pretvara sve društvene i humanitarne vrijednosti u komercijalne termine i novčane pokazatelje. Veblen najveću kritiku upućuje samim biznismenima - čitavoj dokoličarskoj klasi, ovi finansijski titani bili su pravi baroni pljačkaši , koji su eksploatisali američko društvo kada i gdje su stigli. Zbog toga se njihovo ponašanje kosilo sa Kantovskom etikom i pravilima ponašanja „praktičnog uma“, pa je Veblen njihovo ponašanje ocijenio kao djelovanje pojedinca u svoju korist, ali na štetu zajednice. Osnova čitave postojeće ekonomske situacije za Veblena je sistem cijena. Ekonomske institucije koje prevladavaju u okvirima modernog društvenog života su institucije sistema cijena. Imenitelj na koji se svode svi fenomeni modernog ekonomskog života su cijene. No problem je što se na cjenovni imenitelj svode i mnoge društvene, humane i kulturne vrijednosti. Po postojećim društvenim konvencijama nema drugog mjerila i kriterija društvenog vrednovanja od novčanih jedinica. Veblen smatra da se često puta na ovakvo mjerilo svode i stvari koje uopće nemaju novčanu dimenziju, kao što je umjetnički rad, školarina i religija. Ovu kritiku Veblen zaključuje odbacivanjem koncepcija klasične političke ekonomije, ekonomskog liberalizma i filozofije prirodnog poretka. Budući da je nesposobna da postane evolucionarna nauka, zbog uskih klasičnih osnova, ekonomska nauka dolazi do pogrešnih pojmova i zbog toga dolazi do pomenutog svođenja svih društvenih vrijednosti na novčane kriterije. Druga poenta Veblenove kritike klasične i neoklasične ekonomije jeste isticanje propusta klasičara u razlikovanju kapitala kao investicije i kapitala kao industrijskog oruđa. Oko ove razlike okreće se čitav pozitivni dio Veblenove teorije. Kritikujući jednu knjigu svog učitelja Dž.B. Klarka, Veblen ukazuje na pomenutu razliku. Zbog ovakvih svojih stavova primoran je napustiti Čikago, pa 1906. preuzima dužnost profesora na Stenford Univerzitetu u Kaliforniji, gdje ostaje do 1909. Decembra iste godine odlazi kao predavač na univerzitet u Misuriju. Od 1911-1918. godine drži svoj najpoznatiji kurs „Ekonomski faktori civilizacije“. Na ideje iznijete u ovom kursu nastavlja se i njegova knjiga Instikt radne vještine u kojoj je iznio i tezu o vještini privatnog sticanja i instinktima duboko ukorijenjenim u čovjeku koji ga tjeraju na sticanje bogatstva na štetu društva, koje je kulturna historija bila potisla, ali koji se ponovno javljaju u američkom biznisu. 1918. seli se u Njujork gdje postaje prvi urednik nedjeljnog časopisa Dial u kojem objavljuje niz značajnih kritičkih članaka. U studiji Izgubljeni interesi i država industrijskih djelatnosti T.Veblen kritikuje oštrinu i surovost ponašanja krupnog biznisa u cilju da maksimizira profite putem restrikcija ili sabotaže proizvodnje i definiše izgubljeni interes kao tržišno pravo da se dobije nešto za ništa. U studiji Inženjeri i sistem cijena piše o tehničkoj revoluciji i ukazuje na činjenicu da je tehnički progres u SSSR-u pokazao da je moguće da se u isto vrijeme uvodi nova tehnologija i preduzima proizvodnja u cilju podmirenja potreba čitave nacije umjesto da se teži maksimiziranju profita. U svom posljednjem važnijem spisu Odsustvo vlasništva i poslovni poduhvati u novije vrijeme – slučaj Amerike Veblen sumira svoju kritiku američkog biznisa i procesa feudalizacije kapitalizma, kritikuje privatnu inicijativu, poslovni interes kao težnju za profitima, a ne za proizvodima za zadovoljenje potreba. Američki biznis i ovdje kao i u njegovim drugim radovima trpi oštru moralnu osudu.

Umro je visoko cijenjen od strane progresivnih krugova u SAD u augustu 1929. u predvečerje Velike ekonomske krize 1929-1933., koja je opravdala mnoge njegove kritičke stavove, a naročito kritiku upućenu ortodoksnoj neoklasičnoj teoriji. Veblen je bio pod velikim uticajem I.Kanta, H.Spensera i američkog pragmatizma. On je primjenjivao Kantov kritički metod u svojoj ekonomskoj analizi. Njegova kritika međutim, nije bila konstruktivna , jer iz nje nije proizašla pozitivna teorija o reformama u američkom društvu. Njegova društvena neokantovska, institucionalistička kritika pogađala je u srž ekonomskih problema američkog društva. Njegova satirična kritika američkog poduzetnika, koji je trčao za profitima, na račun efikasnosti proizvodnje i protivno svom praktičnom umu i industrijskog sistema u kojem je došlo do spajanja moderne industrijske tehnologije sa sistemom cijena, sigurno je doprinijela da se uoče nedostaci liberalnog odnosno monopolističkog kapitalizma. Dok su činjenice Veblenova života relativno jednostavne, njegova misao i polazna gledišta nisu. Tijekom cijeloga svoga vrlo produktivnog života, Veblen je bio na izgled nadnaravno sposoban gledati stvarni svijet i svijet ideja „izvana“. Nezasitno je bio željan znati šta to pokreće društvene i ekonomske procese, a osobito su ga zanimali način i metoda kojima se mijenjaju društva kao ukupnosti kulturnih i tehnoloških institucija. Sile su nastajanja Veblenovih vlastitih polaznih pogleda bile brojne. Njegova je gledišta na ljudsku narav oblikovao biheviorizam i određenje teorije instinkata i navika. Njegovo je gledište o ljudskoj naravi bilo u oštrom kontrastu prema racionalističkim i utilitarističkim shvaćanjima klasičnih i neoklasičnih pisaca. Na Veblenov su pogleda na svijet prvenstveno utjecala gledišta Spencera i Darwina o društvenim i biološkim evolucijskim promjenama, a također i instrumentalistička filozofija Wiliama Jamesa. Veblen je također bio vrlo nepovjerljiv prema matematici i statistici kao sredstvima nauke, te je one koji su pribjegavali takvim računanjima sarkastično zvao „živim računalima“. Veblenove je misli o pojedinim predmetima često teško odgonetnuti. Raštrkane i nepotpune tvrdnje, često proturječne, razasute su po svim njegovim mnogobrojnim publikacijama. Ocjena njegova sistema nije olakšana činjenicom da su njegovi radovi prožeti polemičkom spekulacijom, osobnim predrasudama, neutemeljeno normativnim tvrdnjama, cinizmom i čistim doskočicama. Njegovo je briljantno vladanje engleskim jezikom natjeralo ne malo čitatelja da posegnu za rječnikom. Bitni su sastojci Veblenove teorije oblikovani rano, i ostali su praktično nepromijenjeni tijekom cijeloga njegovog životnog rada. Moglo bi se uistinu reći da su njegova kasnija djela puka proširenja i razrade ranije postavljene središnje teze.


Doprinos Thorstein Veblena

Ljudska priroda i ekonomska metoda

Klasični su pisci, stavljali ljude u ulogu racionalnih račundžija užitaka i bolova. „nevidljiva ruka“ ili tzv. prirodni zakon, održava ljude na njihovom putu, i općenito promiče najveće dobro najvećeg broja u društvu. Veblen se žestoko protivio tom vjerovanju kao površnoj besmislici. Ljudi su, prema Veblenu, značajno složenija stvorenja, vođena određenim instinktima, i obilježena instinktivnim ponašanjem i navikama. Ljudi nisu munjevito brzi račundžije užitaka i bolova, već znatiželjna bića koja po prirodi a često i slučajem nalaze nove načine činjenja stvari. Ovaj dio njegova rada kritizirao se kao najmanje zadovoljavajući. Veblen je utvrdio da materijalne prilike koje okružuju ljude tvore najznačajniji faktor u određivanju njihovih sklonosti i polaznih pogleda o svijetu. To se može posmatrati sljedećim redoslijedom. Utemeljenje pogleda na svijet, bilo pojedinca ili društva počiva prvenstveno na posebnim materijalnim okolnostima u kojima se ljudi nalaze. Ovaj pak dovodi do odnosa između ljudi i imovine, ljudi i filozofije, ljudi i religije, itd. institucije – načini činjenja stvari, mišljenja o stvarima, raspodjeljivanja nagrada za rad itd., nastaju da bi podupirale određeni skup materijalnih okolnosti. Najveći je broj ljudskih bića neizbrisivo obilježen skupom gledišta koji je jedinstveno vezan uz njihovo posebno vrijeme o mjesto, a ti polazni pogledi počivaju, na datom tehnološkom sistemu. Uzajamna djelovanja koja je Veblen postulirao, između tehnoloških institucija s jedne strane i ceremonijalnih institucija s druge strane, tvore pokretačke sile promjena u njegovu sistemu. Veblenova teorija kulturalnih i institucionalnih promjena slijedi Darwinovu teoriju biološke evolucije, u kojoj ciljevi nisu tačno predvidivi. Prema Veblenovu gledištu primjena načela evolucije na ljudsku kulturu čak je i presudnija, jer su ljudska biološka evolucija i mentalna sposobnost u biti fiksne već hiljadama godina, dok je kulturna evolucija napredovala mnogo bržim tempom.


Kritika ekonomske ortodoksije

U dugom i briljantnom eseju naslova Polazna gledišta ekonomske nauke Veblen je napao filozofske temelje ekonomske ortodoksije. U njemu tvrdi da kod Adama Smitha postoji, djelomice, činjenično, empirijsko gledište, premda je skrivio odgajanje „animističkog“ pogleda na svijet u ekonomskoj nauci. U animističkom polaznom gledištu, krajnje je tlo stvarnosti Božja zamisao, teleološki prirodni ishod. Tako Smith i drugi klasični ekonomisti raspravljaju i prirodnoj ili ravnotežnoj cijeni koja će se, kad biva poremećena, vratiti djelovanjem pretpostavljenoga prirodnog reda. Utilitarizam Benthama i Milla, prema Veblenu, postizanje svrhe naprosto zamijenio hedonizmom kao područjem legitimiteta. Rezultat je toga da je utilitaristička filozofija učinila ekonomiju naukom bogatstva, u kojoj je pojedinac inertan, jer su ljudska narav i institucije dane, pa su stoga elimirane vrijednosti. Ekonomija je postala determinističkom i kategoričkom disciplinom, koja pripisuje sve dobre stvari sustavu konkurencije, bez svrhe i statičkom, ali blagotvornom. Ishodi svih uplitanja u taj konkurencijski sistem, ili svih odstupanja od njega, temeljnog na neprekidnoj potrazi za novčanim dobitkom, jesu predvidivi, i učinci su uklanjanja smetnji jednako predvidivi. Jedna je od Veblenovih postojanih tema bila da instinkti i navike, koji izviru iz novčanog hedonizma, karakteriziraju američko društvo i na strani ponude u na strani potražnje. Vlasništvo odsutnih, upadljiva potrošnja i dokolica, očekivani su odgovori na svugdje prisutno utilitarno polazno gledište koje je tvorilo „gospodarstvo potrošnje“. S metodološke se tačke gledišta Veblenova kritika može sažeti na sljedeći način. Prvo, tvrdio je da ortodoksno neoklasično gledište o gospodarskom sistemu, kao i na tom gledištu sazdana teorijska nadgradnja, jesu sterilni i u biti beskorisni. Ali nije tvrdio, kao što se ponekad uzima, da je neoklasična analiza pogrešna s obzirom na svoje pretpostavke. Jedna je njezina teškoća prejednostavno gledište o naravi ljudi – Benthamov pojam „novčane racionalnosti“ – umjesto shvaćanja koje uključuje instinkte i navike; daljnja je teškoća njezino zastarjelo shvaćanje promjena. Drugo, u smislu pozitivne kritike, Veblen je temeljio vlastitu teoriju na implicitnoj hipotezi da su historijski događaji određeni, pa stoga i objašnjivi, skupnim karakteristikama, koje se oblikuju kao zbir ljudskih ponašanja prema instinktima i navikama, i na darvinističkom, a ne determinističkom gledištu o promjenama kao primjerenom sredstvu za bavljenje društvenim i ekonomskim pojavama. Veblenova je pretpostavka glede skupnog ponašanja zajednička mnogim disidentskim piscima, uključujući većinu radikala i socijalista. Njegovo se darvinističko gledište o promjenama, koje predstavlja istinski originalno shvaćanje, temeljilo na njegovu vjerovanju u uzročni slijed ili proces. Zamisli li se kretanje od neke situacije A do određenog stanja B, i dođe li do udaljavanja od konkurencijske ravnoteže stanja A, determinist bi tvrdio da će, ako se ukloni faktor koji je uzrokovao to udaljavanje , ili mu se dopusti utjecanje na situaciju tijekom dugog razdoblja , ravnoteža biti ili ponovno uspostavljena ili promijenjena na neki predvidiv način. U Veblenovu shvatanju o uzročnom slijedu, puki prestanak uplitanja u sistem, ili uvođenje pojedinačne „stalne“ promjene kod stanja A, neće ostaviti ishod istim kao da nije bilo uplitanja. Osim toga, učinci pojedinačnih promjena kod A neće biti predvidivi. Kako se ukusi, tehnologija i institucije stalno mijenjaju, stanja A i B nisu usporediva na bilo koji smislen način. Budući da ortodoksna ekonomska analiza koristi determinističku metodu, ona traži da podaci na kojima počiva sistem ostanu isti tijekom razdoblja analize. Veblen pak opisuje sistem stalnih i neminovnih promjena. Prema njemu je ekonomiku najtačnije opisati kao proces.

Veblenova pozitivna analiza: uzajamno djelovanje ceremonije i tehnologije

Koncept Veblenove dvojakosti: Veblen definira „ceremonijsko“ kao povezano sa prošlošću, plemenskim legendama i tradicionalno očuvanim ponašanjima i stavovima, dok se „instrumentalno“ orjentiše prema tehnološkom imperativu, rasuđivanju vrijednosti prema sposobnosti da se kontrolišu budući događaji. Teorija sugeriše da iako svako društvo zavisi od oruđa i sposobnosti za proces života, svako društvo se takođe pojavljuje kao „ceremonijalno“ određenja struktura statusa koja ide suprotno potrebama instrumentalnog“ aspekta grupe. Veblen je postavio ova metodološka shvaćanja i svoju psihologiju instinkata i navika u bit pozitivne teorije gospodarskih promjena. Ako se njegova analiza može primijeniti na specifične institucije, ukupna je zamisao njegove teorije utjelovljena u sveukupnu sliku institucionalnih promjena cijeloga gospodarstva. Veblen je stvorio evolucijsku nauku ekonomije temeljnu na institucijama koje se stalno mijenjaju. Najprije, je identificirao dvije grupe institucija: tehnološke i ceremonijske. Postojanje i karakteristike ovih skupova institucija počivaju na tzv. nepromjenjivim karakteristikama ljudske naravi i na antropološkim i historijskim procesima do kojih su dovele te karakteristike. Veblen je smatrao ljudske instinkte korijenom ljudskih institucija, te je određenije identificirao kao izvor dinamičkih tehnoloških institucija ono što je zvao instinktima umijeća i urođene znatiželje ljudskih bića. U ovom shvaćanju presudan je mašinski proces ili tehnologija, koja dovodi do karakterističnog skupa imovinskih prava, društvenih i ekonomskih struktura, izvjesnih ustroja misli itd. strojni je proces dinamička sila u društvu, dok je tendencija pratećeg skupa ceremonijskih institucija da bude relativno statički rezultat datoga stanja mašinskog procesa. Društvene su i ekonomske institucije, karakteristične za dugi „primitivne stadij“ društva, prema tome, nerazmrsivo vezane uz prirodu tehnologije tijekom toga razdoblja. Feudalne su društvene i ekonomske institucije bile jednako tako bitno karakterizirane tehnologijom koja je postojala tijekom srednjeg vijeka kao što su savremene „ceremonijske“ institucije karakterizirane naprednijim proizvodnim metodama devetnaestog i dvadesetog stoljeća. Upadljiva potrošnja i dokolica, premda vrlo očite tijekom određenog stadija razvitka, počivaju na izvjesnim općim karakteristikama ponašanja ljudskih bića tipičnim za njih od samih početaka. Ljudska se bića rađaju s određenim instinktima i skupovima polaznih gledišta o načinu funkcioniranja svijeta. Takođe, novčana je kultura proizvod jedne tehnologije koja dopušta i čak potiče odvajanje vlasništva i upravljanja, akumuliranja imovine i stvarnog proizvodnog procesa, biznisa i poduzetništva. Ceremonijske institucije koje okružuju privatnu imovinu, kao što je sama ekonomska nauka, sve je više početkom dvadesetog stoljeća karakterizirala sklonost novcu. Napredujuća je tehnologija dopuštala odvajanje proizvodnje od finansija. „Pravljenje dobara“ je postalo vrlo različito od „pravljenja novca“. Povodom ovoga Veblen je naveo, da su nakon industrijske revolucije, funkcije vlasnika-proizvođača i menadžera postajale sve odvojenije. Poslovni ljudi i gospodari finansija nastojali su potkopati napredak tehnologije, smanjujući output i povećavajući novčane prinose monopolskim rješenjima. Pravljenje je novca, a ne dobara, postalo ciljem igre.


Faktori nastajanja recesije

Veblen je , kao i Marx, vjerovao da su poslovni ciklusi endogeni kapitalizmu. Dva su temeljna faktora prema Veblenu vodila recesiji: 1. nesigurnost bankara nakon razdoblja ekspanzije i nove kapitalizacije industrije, 2. i tehnološka zamjena novim i efikasnijim izumima i procesima. Dok se tijekom poslovnog buma, ubrzano nastavlja poslovna kapitalizacija, preduzeća nakupljaju dug. Bankar postaje nesiguran u pogledu otplate i počinje zahtijevati povrat zajmova. Postojeća struktura kapitala nije u stanju udovoljiti traženjima bankara i nastajanjem sve više i više neizvjesnosti cijeli se sistem pokazuje nesolidnim i gospodarstvo zahvaća recesija. Drugi scenarij recesije povezan s tehnološkim potiskivanjem starih preduzeća novima. Poslovna preduzeća kapitaliziraju u određenom trenutku, ali nakon toga nova konkurentska preduzeća usvajaju nove izume koji smanjuju troškove. To potiskuje naniže stope prinosa na starija sredstva, što uzrokuje profite niže od očekivanih ili, u krajnjem stečajeve. Smanjuje se investiranje i psihologija recesije vodi do pada gospodarske aktivnosti. Dakle, do recesije dolazi i zbog nestabilnosti u finasijskom sistemu i zbog tehnoloških potiskivanja uzrokovanih novim izumima.

Reference

Ekelund R.B., Povijest ekonomske teorije i metode, Mate, Zagreb, 1997.,

Jakšić M., Pejić L., Razvoj ekonomske misli, Beograd, 1999.

Roll E., Povijest ekonomske misli, Kultura, Zagreb, 1956.

Medema S. G., Samuels W. J., The History of Economic Thought: A Reader, Routledge, 2003.

Screpanti E.,Zamagni S., An outline of the history of economic thought , Oxford University Press, 2005. Besmartbaby 14:40, 8 februar 2010 (CET)[odgovori]

Ado Gegaj

Ado Gegaj (Sarajevo, 23.august 1958[nedostaje referenca]) je bosanskohercegovački pjevač.

Biografija

Ado Gegaj rođen je 23. augustaa 1958. godine u Sarajevu. Svoju karijeru započinje još u mladosti. Kao izvođač narodne muzike jako brzo stiče popularnost i simpatije slušalaca glavnog grada Bosne i Hercegovine.Svirao je u vlastitom bendu sa njegovim bratom Izetom,sestrom Hajrijom i njihovim velikim prijateljem,danasnjom zvjezdom Jašarom Ahmedovskim.Njegovi počeci su mnogo vezani za Sarajevo gdje je imao mnoge nastupe kao mladić sa bendom.Inače je taj bend osnovao Izet Gegaj koji je svirao harmoniku,Ado gitaru a Hajrija i Jašar su bili vokali benda.Davne 1987 godine braca Gegaj se upoznavaju,i počinje saradnja sa Draganom Stojkovićem Bosancem,najboljim aranžerom bivše Jugoslavije.Kada Ado svoju prvu ploču snima u izdanju "DISKOSA" Aleksandrovac.Na kojem se izdvaja hit "Okreni moj broj","Večeras me društvo zove" i "Čarobni krug" koja se prodala u rekordnom broju. Veliku podršku na početku karijere je dobijao od svog starijeg brata Izeta Gegaja, koji ne samo da je pisao muziku za Adu, nego je i bio dobar harmonikaš i showman.Zatim u saradnji sa poznatim Bosancem 1988. godine su se nanizali još mnogi hitovi kao "Telefon zvoni","Varao me jaran moj","Tvoj me pogled ubi","Ni korak dalje neću bez nje"...

U nastavku karijere tačnije 1989. godine prekida se saradnja sa D.Stojkovićem Bosancem i snima nova ploča pod nazivom "Ljubav za ljubav" gdje se pojavljuje pjesma "Ko vojniku ljubav krade" koja je postala toliki hit da se bez nje u vojsku nije išlo,pored nje su se našle i istoimena pjesma "Ljubav za ljuabv","Prijete tvoji,prijete moji".Da bi več 1990. godine se snimio i posljednji album u saradnji sa "DISKOS"-om pod nazivom "Ti si dio mene" na kojem su urodile ploda pjesme "Ti si dio mene","Dva jarana glave lude" i "Ljepotica".

Međutim, najveći uspjeh i kulminacija u karijeri, desio se sklapanjem saradnje sa D.Stojkovićem Bosancem koja je trajala dvije godine.Da nije pogriješio što je u njegovom "jatu" ostali njegov brat Izet Gegaj koji je sve njegove hitove napravio i njegova sestra Hajrija, te da je učinio ono pravo, opravdava svojim albumom pod nazivom "Ljubav za ljubav" i "Ti si dio mene" na kojima su se našli mnogi hitovi.U toku rata Ado živi u Njemačkoj gdje se priključuje humanitarnom pokretu BiH estrade za pomoć Bosni i Hercegovini. Održao je nekoliko stotina humanitarnih koncerata za BiH. U tom periodu tacnije 1994. godine snima se album "Gdje si bila" koji radi naravno njegov brat Izet i vrlo poznati Džavid Ljubovci.Udarna numera albuma "Hej,majko mati" postala je hit snimljena od strane Ade kao kantautora koja je i sada rado slušana.Dalje se 1995. godine okreće novom albumu pod nazivom "Vjerovo' sam ti" gdje se istoimena pjesma sluša i naravno rodoljubiva "Bosna moja".Povratkom u BiH 1998. godine Ado snima novi CD "Ovo malo duše" gdje postaje hit,pjesma "Sličica".Ništa manje nisu bile slušane ni pjesme: "Na sve si me naučila", "Da si jad i nesreća" i druge.2000 godine. se desi povratak u Beograd gdje snima album u saradnji sa Srki Boy-em,gdje prave odličnu saradnju i samim tim nove hitove gdje su se u startu izdvojile : "Nemojte mi suditi","Pobjednik na kraju" i duet sa Hajrijom "Nerviraš me" u "Evro Sound" produkcij.U tome je ponovo zaživjela pjesma "Okreni moj broj" koja po drugi put postaje hit.Ado tom prilikom snima kompilaciju hitova za izdavačku kuću "Gold",za koju i snima sljedeći album pod nazivom "Nazovi zbog nas" istoimeni hit poznatij još kao "225-883" kojem se pridružuju pjesme "Lažni jaran","Za tvoj rođendan","Izvini djevojčice"... Karijeru ukrašava 2005. godine sjajnim "LIVE CD-om" sa svim hitovima koji je urađen nakon jednog od uspješnih nastupa u Americi. Mnogo vremena i truda se uložio u posljednji CD,koji je izdat 2008. godine u produkcij MEGASOUND-a,gdje uz vec izdvojene pjemse "Dunjo moja" i "Nisam Sinan" koja daje mnogo materijala za priču snima spotove,osim njih pjesme "Moja ili ničija","Razonodo","Viza" i druge postaju jako slušane.Uz mnoge hitove,snimljene su i mnoge kompilacije tih hitova.Ado Gegaj u dosadašnjoj karijeri je primio mnogo nagrada za svoj rad na estradnoj sceni.

Diskografija

  • "Okreni moj broj" (1987) – DISKOS
  • "Telefon zvoni" (1988) – DISKOS
  • "Ljubav za ljubav" (1989) – DISKOS
  • "Ti si dio mene" (1990) – DISKOS
  • "Gdje si bila" (1994)
  • "Vjerovo' sam ti" (1995)
  • "Ovo malo duše" (1998)
  • "Pobjednik na kraju" (2000)- EVRO SOUND
  • "Nazovi zbog nas" (2002)- GOLD
  • "LIVE" (2005)
  • "Dunjo moja" (2008)

Reference

Vanjski linkovi


Ado Gegaj

Članak

Reference

Bosnish100 02:22, 23 februar 2010 (CET)[odgovori]

Ado Gegaj

Biografija

Ado Gegaj rođen je 23. augustaa 1958. godine u Sarajevu. Svoju karijeru započinje još u mladosti. Kao izvođač narodne muzike jako brzo stiče popularnost i simpatije slušalaca glavnog grada Bosne i Hercegovine.Svirao je u vlastitom bendu sa njegovim bratom Izetom,sestrom Hajrijom i njihovim velikim prijateljem,danasnjom zvjezdom Jašarom Ahmedovskim.Njegovi počeci su mnogo vezani za Sarajevo gdje je imao mnoge nastupe kao mladić sa bendom.Inače je taj bend osnovao Izet Gegaj koji je svirao harmoniku,Ado gitaru a Hajrija i Jašar su bili vokali benda.Davne 1987 godine braca Gegaj se upoznavaju,i počinje saradnja sa Draganom Stojkovićem Bosancem,najboljim aranžerom bivše Jugoslavije.Kada Ado svoju prvu ploču snima u izdanju "DISKOSA" Aleksandrovac.Na kojem se izdvaja hit "Okreni moj broj","Večeras me društvo zove" i "Čarobni krug" koja se prodala u rekordnom broju. Veliku podršku na početku karijere je dobijao od svog starijeg brata Izeta Gegaja, koji ne samo da je pisao muziku za Adu, nego je i bio dobar harmonikaš i showman.Zatim u saradnji sa poznatim Bosancem 1988. godine su se nanizali još mnogi hitovi kao "Telefon zvoni","Varao me jaran moj","Tvoj me pogled ubi","Ni korak dalje neću bez nje"...

U nastavku karijere tačnije 1989. godine prekida se saradnja sa D.Stojkovićem Bosancem i snima nova ploča pod nazivom "Ljubav za ljubav" gdje se pojavljuje pjesma "Ko vojniku ljubav krade" koja je postala toliki hit da se bez nje u vojsku nije išlo,pored nje su se našle i istoimena pjesma "Ljubav za ljuabv","Prijete tvoji,prijete moji".Da bi več 1990. godine se snimio i posljednji album u saradnji sa "DISKOS"-om pod nazivom "Ti si dio mene" na kojem su urodile ploda pjesme "Ti si dio mene","Dva jarana glave lude" i "Ljepotica".

Međutim, najveći uspjeh i kulminacija u karijeri, desio se sklapanjem saradnje sa D.Stojkovićem Bosancem koja je trajala dvije godine.Da nije pogriješio što je u njegovom "jatu" ostali njegov brat Izet Gegaj koji je sve njegove hitove napravio i njegova sestra Hajrija, te da je učinio ono pravo, opravdava svojim albumom pod nazivom "Ljubav za ljubav" i "Ti si dio mene" na kojima su se našli mnogi hitovi.U toku rata Ado živi u Njemačkoj gdje se priključuje humanitarnom pokretu BiH estrade za pomoć Bosni i Hercegovini. Održao je nekoliko stotina humanitarnih koncerata za BiH. U tom periodu tacnije 1994. godine snima se album "Gdje si bila" koji radi naravno njegov brat Izet i vrlo poznati Džavid Ljubovci.Udarna numera albuma "Hej,majko mati" postala je hit snimljena od strane Ade kao kantautora koja je i sada rado slušana.Dalje se 1995. godine okreće novom albumu pod nazivom "Vjerovo' sam ti" gdje se istoimena pjesma sluša i naravno rodoljubiva "Bosna moja".Povratkom u BiH 1998. godine Ado snima novi CD "Ovo malo duše" gdje postaje hit,pjesma "Sličica".Ništa manje nisu bile slušane ni pjesme: "Na sve si me naučila", "Da si jad i nesreća" i druge.2000 godine. se desi povratak u Beograd gdje snima album u saradnji sa Srki Boy-em,gdje prave odličnu saradnju i samim tim nove hitove gdje su se u startu izdvojile : "Nemojte mi suditi","Pobjednik na kraju" i duet sa Hajrijom "Nerviraš me" u "Evro Sound" produkcij.U tome je ponovo zaživjela pjesma "Okreni moj broj" koja po drugi put postaje hit.Ado tom prilikom snima kompilaciju hitova za izdavačku kuću "Gold",za koju i snima sljedeći album pod nazivom "Nazovi zbog nas" istoimeni hit poznatij još kao "225-883" kojem se pridružuju pjesme "Lažni jaran","Za tvoj rođendan","Izvini djevojčice"... Karijeru ukrašava 2005. godine sjajnim "LIVE CD-om" sa svim hitovima koji je urađen nakon jednog od uspješnih nastupa u Americi. Mnogo vremena i truda se uložio u posljednji CD,koji je izdat 2008. godine u produkcij MEGASOUND-a,gdje uz vec izdvojene pjemse "Dunjo moja" i "Nisam Sinan" koja daje mnogo materijala za priču snima spotove,osim njih pjesme "Moja ili ničija","Razonodo","Viza" i druge postaju jako slušane.Uz mnoge hitove,snimljene su i mnoge kompilacije tih hitova.Ado Gegaj u dosadašnjoj karijeri je primio mnogo nagrada za svoj rad na estradnoj sceni.

Diskografija

  • "Okreni moj broj" (1987) – DISKOS
  • "Telefon zvoni" (1988) – DISKOS
  • "Ljubav za ljubav" (1989) – DISKOS
  • "Ti si dio mene" (1990) – DISKOS
  • "Gdje si bila" (1994)
  • "Vjerovo' sam ti" (1995)
  • "Ovo malo duše" (1998)
  • "Pobjednik na kraju" (2000)- EVRO SOUND
  • "Nazovi zbog nas" (2002)- GOLD
  • "LIVE" (2005
  • "Dunjo moja" (2008)


                                                                                                                                           === Reference ===

http://adogegaj.blogger.ba/ http://ado-gegaj.bih.net.ba http://www.youtube.com/

Šabanović Sulejman

Jedan od prvih Rugby igrača, jedno vrijeme trener (dok je Kapetanović bio u amriji), delegat ragbi saveza Jugoslavije, osvajač prve titule prvaka države, jedan od pet saveznih sudija koji su to zvanje dobili prema pisanim propozicijama (a ne po priznanju odsuđenih utakmica). Organizator i sudac prve međunarodne Rugby utakmice, 12.12.1992. godine, odigrane između reprezentacije grada Zenice vs. Army Barbarians jedinice Princa od Velsa, The Cheshire Regiment-a pripadnici SFOR-a. Utakmica medijski pokrivena od ZETEL-a i Sky satelitskog kanala.


Frenkize 00:09, 3 mart 2010 (CET) 1.Arhiva Rugby kluba "Zenica" Zenica, kasnije Rugby klub "Čelik" Zenica, 2.Arhiva Rgby saveza Jugoslavije - skupština i polaganje ispita za Saveznog suca, 3.Općina Zenica, resor Ministra prof. Dževada Hadžialijagića, 4.Sat.TV Sky[odgovori]

Dani TV

O Dani TVu

Dani TV je novi TV program za cijelu familiju,osnovan je 2008 godine kao novi Internet TV.U ovome serijalu danitv voditelji i cijela ekipa zeljela je nesto potpuno novo smisliti da zadovolje srca svojih fanova, pa je tema bila šareno, veselo i ludo.

U Dani TVu ocekuju fanove uvijek najnovije cartoon serije, puno muzike i puno drugog .Dani TV uvijek pravi neke entertaiment serije da dobije nove gledatelje, i uvijek imaju super ideje za to. Među najpopularnije serije 2008 godine bile su: Sport In ili proslava 1. Dani TV Rođendana.

Osim zabave na TVu Dani TV je i na Webu jako popularan, jer pruza maximalnu zabavu! Osim njegove oficielne stranice (www.danitv.jimdo.com) pruza Dani TV svojim Fanovima najnoviji portal na kojem se moze upoznavati ljude, dopisivati se prijeteljima, mjenati slike i puno druge zabave!


Istorija

Dani TV nije samo poco od pocetka 2008 godine, nego prije Dani TVa postojao je RTL X, osnovana od dvoje voditelja (Dane i Sam) koji su još uvijek u tom TVu i taj TV im sve znaci, sami kazu. On im je promjenio zivot skorz i bez njega nemogu zivit, a onda se sve osnovalo od pocetka 2004 godine RTL X je poceo da radi kao jedan tv za cijelu familiju, sa puno cartoona, life emisija,i naravno onoga najomiljenijega i to DVD-ova.

RTL X - DVD je uviejk bila nesto posebno za fanove ,voditelji su uvjek snimali sami dvd za neko godisnje doba ili praznik i uz te dvd-ove djeca su mogla nauciti kako je bitno slaviti svoje praznike od tradicije do tradicije.

Ali pocetkom 2008 godine RTL X je odlucijo da nesto novo promjeni u svome svijetu i to potpuno pa sve. Pa je odlucijo fanove da odluce dali da ostane Rtl-X ili da dođe Dani TV.

Ime danitv dobili su slucajno i odlucili da se tako zove novi TV ako pobjedi. Casting ili Voting je bio na RTL X Stranici i cak sa 45 % glasalaca odgovorili su da ostane Rtl-X, a 55% da dodje novi Dani TV Znaci bilo je skoro pa jednako, ali na kraju prevagnuo je novi TV.

Dani TV vec postoji 2 godine i uvijek se trudi dati maximum svojim gledaocima i fanovima i nadaju se da ce sa njim dozivit jos mnogo mnogo godina. 

Dani TV proizvodi:
Dani TV Community -http://danitv.de.tt
Dani TV - http://www.danitv.jimdo.com

Boltzmannova jednacina entropije

Članak

Boltzmanova jednacina entropije je S=kBlnW+c,gdje je kB #Preusmjeri Boltzmannova konstanta.c je takodjer konstanta i prema Placku jednaka je nuli.

S=2,30kBlogW+c.

Reference

Opsta i neorganska hemija-Filipovic,Lipanovic

Jasna pharmacy 11:55, 10 april 2010 (CEST)[odgovori]

Friesenhausen

Friesenhausen je mjesto u opštini Aidhausen u kotaru Haßberge u njemačkoj saveznoj državi Bavarskoj, čije broj stanovnika iznosi otprilike 350.

Historija

824. Godine velikaš Frieso je manastiru u Fuldi poklonio zemljištvu u okolini Friesenhausena. Radi se o prvoj ispravnoj uspomeni, no smatra se da historija Friesenhausena mnogo ranije počinje. U periodu od 1521. do 1940. vladalo je najmanje sedam različitih plemićkih porodica po selu.

Spomenici

Najinteresantniji spomenik malog sela je dvorac, koji je danas privatno imanje. Pored toga postoji veoma lijepa mala katolička crkva, kao i veća protestantska crkva, koja je bila katolička prije reformacije. Do polovine 20. vijeka postojale su i dvije škole, od kojih je jedna bila katolička, a druga protestantska. U međuvremenu ne postoji ni jedna. Prije holokausta, u Friesenhausenu je postojala relativno brojna grupa Jevreja koja je imala sopstvenu sinagogu i ritualnu banju (mikvu).

Kultura

Friesenhausen je poznat po amaterske pozorišne predstave, koje se svake godine održavaju od januara do februara. Među ostalog, postoji udruženje amaterskog pozorišta i fudbalski klub.

Reference

Totomoto 19:40, 24 april 2010 (CEST)[odgovori]

Jela

Članak

Obična jela (Abies alba), je crnogorična vrsta drveća umjerenih predjela sjeverne hemisfere, treća najrasprostranjenija vrsta drveća u Bosni i Hercegovini, poslije bukve i hrasta. Jela je zastupljena sa 50% u crnogoričnim šumama Bosne i Hercegovine.


Reference

Biologija za 7.razred osnovnih škola, prof.Mehmed Bašić

Edin11 13:52, 6 maj 2010 (CEST)[odgovori]

Armen Škobalj

Ime i prezime: Armen Škobalj

Datum i mjesto rođenja: 14.05.1980. Zenica, Bosna i Hercegovina

Obrazovanje: Osnovna škola „Ivo Lola Ribar“ u Kaknju (1992.)nastavak osnovnog obrazovanja u Njemačkoj "Clemens Brentano Schule" (1998.)Srednja Muzička škola u Zenici (2001.) Muzička Akademija u Sarajevu (diplomirao 2006.), zvanje: profesor muzičkih teoretskih predmeta (harmonije, kontrapunkta, muzičkih oblika…), diplomirao u klasi prof.dr.Senada Kazića.

Radno iskustvo: Aktivno bavljenje sviranja klavira, kompoicijom, orkestracijom i muzikologijom od 13.te godine. Zaposlen od 2006. godine kao profesor u Osnovnoj muzičkoj školi u Zenici. Raspoređen na predmetima: klavir i solfeggio sa teorijom muzike. Komponovao i intepretirao vlastite kompozicije za klavir u Njemačkoj i Bosni i Hercegovini, komponovao umjetničku muziku za razna natjecanja širom Evrope, komponovao muziku natjecanje za Muzikološko društvo Bosne i Hercegovine (objavljen CD). Komponovao i aranžirao muziku za dječiji festival „Kad muzika svira...“ 2008., 2009., 2010. godine, aranžirao muziku za Kamerni orkestar grada Zenice za manifestacije Osnovne muzičke škole, aranžirao muziku za Kamerni simfonijski orkestar grada Zenice za razne prilike( „Zenicko proljece“, Novogodisnji koncert itd..), naučno istraživački rad iz oblasti muzikologije sa težištem na W.A.Mozarta i Alexandra Scriabina, iskustvo i zalaganje u pedagoškom i obrazovno-odgojnom radu. Objavljena knjiga 2010. godine pod nazivom ]] [["#Preusmjeri Wolfgang Amadeus Mozart-između stvarnosti i legende"]].

Poznavanje stranih jezika: Engleski-aktivno, vladanje stručnom muzičkom terminologijom, tečnost u pismenom i usmenom izražavanju.

Njemački-aktivno vladanje stručnom muzičkom terminologijiom, tečnost u pismenom i usmenom izražavanju.

Italijanski-aktivno vladanje stručnim muzičkim jezikom


Izvor: "Konkursna djela BiH kompozitora"


Poslije tebe

Članak

Album Dobojske grupe Rezervni Točak "Poslije tebe" je izašao za diskografsku kuću Diskos iz Aleksandrovca 1983 godine.Album je snimljen u tada poznatom prvom dvadesetčetiri kanalnom tonskom studiju "Aquarius".Autori na ploči bili su Antonio Toni Kuffner(gitarista R.Točka)i Samir Šestan-Droga (klavijaturist grupe R.Točak).Na albumu se nalazilo osam kompozicija koje su odsvirali Članovi grupe Rezervni Točak : Asim Kapetanović Havrlja,Vukić Raspopović,Slavko Rebić,Antonio Toni Kuffner i Samir Šestan Droga.Pjesma "Reci mi" je postigla zapažen uspjeh.

Reference

Arhiva diskosa iz Aleksandrovca.Relevantan spisakpodataka sa omota ploče"Poslije tebe"(1983 g.)Dobojske grupe Rezervni Točak.

Drogson 01:16, 16 maj 2010 (CEST)[odgovori]

Hotel Kristal u Umagu

Članak

2007. godine poslovanje hotela Kristal u Umagu preuzela je slovenska kompanija Hit d.d. Hotel Kristal sada spada u jednu od zvijezdi Hit Starsa, te je pretvoren u igralničko - zabavni centar. Smješten je u jezgri starog grada Umaga, te se nalazi u neposrednoj blizini mora. Hotel je renoviran i ukusno uređen,a od dodatnih sadržaja nudi originalne tajlandske masaže i zabavu u vrhunskoj igračnici.

Hotel sa tri zvjezdice ima 80 soba i 4 apartmana. Sve sobe opremljene su televizorom, mini barom, telefonom i klima uređajem. Hotel raspolaže unutarnjim i vanjskim bazenom s morskom vodom, koje gosti hotela mogu koristiti besplatno.

Reference

Hit stars, hotel Kristal



Aleksandra Brečević 11:16, 21 juni 2010 (CEST)[odgovori]


epidemija,pandemija..................

Članak

Epidemija

-oznacava pojavu bolesti iste ili slicne prirode u odredjenoj populaciji,koja jasno prelazi uobicajeni br. tih oboljenja u toj populaciji.

Pandemija

-oznacava rasprostravljenost epidemije u sira geografska podrucja.

Morbiditet

-stanje odredjene pojave bolesti u odredjenoj populaciji,u odredjeno vreme,br obolelih na 100 000 stanovnika za 1 god.

Mortalitet

-br umrlih od neke bolesti na 100 000 stanovnika za 1god.

Letalitet

-br umrlih od jedne iste bolesti na 100 obolelih od iste blesti pri cemu je vremenski period neodredjen

Reference

preventivna delatnost

109.94.116.55 15:23, 23 juni 2010 (CEST)[odgovori]

Rezervoar

Članak

REZERVOAR to je organizam domacina u koje se uzrocnik odrzava i razmnozava.Izvor infekcije je zivi organizam,predmet ili supstanca iz cega uzrocnik zaraze neposredno potice.

Reference

izvor zaraze (Rezervoar)

109.94.116.55 15:31, 23 juni 2010 (CEST)[odgovori]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Kreiranje_članaka/Traženi_članci/Arhiva_10&oldid=2650764"