Wikipedia:Kreiranje članaka/Traženi članci/Arhiva 3

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Krivelj

Članak

Krivelj je planinsko selo u severoistocnoj Srbiji na obroncima planina Veliki krs i Crni Vrh. Razlikujemo dva naselja, Veliki Krivelj i Mali Krivelj, spojena i povezana asfaltnim putem duzine 6.5 km. Selo broji blizu 500 domacinstva, tj oko 1500 stanovnika. Selo je poznato po rudniku bakra i ostalih plemenitih metala u sklopu Rudarsko-topionicarskog basena Bor. Kroz selo protice Kriveljska reka koja izvire na obroncima planine Crni vrh a uliva se u Borsku reku. Kriveljska reka je u donjem delu svog toka zagadjena otpadnim vodama iz rudnika Cerovo. Najrazvijenija grana privrede u selu je stocarstvo, i time se bavi 95% ukupnog stanovnistva.


Reference

Mala prosvetna encikopedija.


Germma 13:41, 1 april 2007 (CEST)[odgovori]

Komentari

Molim da se neko izjasni u vezi sa ovim člankom! -- Amer Zeherović Poruka 22:06, 1 april 2007 (CEST) [odgovori]

Ako nije baš prepisano, meni se čini ok. Ado 16:39, 17 april 2007 (CEST)[odgovori]
Potreban je i prijevod sa Srpskog jezika --Kal-El 18:55, 7 juni 2007 (CEST)[odgovori]

Ostaviti  Prihvaćeno - Kreiran članak Krivelj -- Amer Zeherović Poruka 00:11, 2 decembar 2007 (CET) [odgovori]

biotop bara

Članak

Bare su kao i jezera stajacice.Za razliku od jezera dubina bara je mala.Svi ekoloski faktori su veoma promjenjivi.Bare su nastale na razne nacine:od dijelova rijeke,udubljenja gdje se vadio sljunak ili zemljiste za nasipe i proizvodnju cigle.Bara moze biti stalna i privremena(efemerna)


OPCENITO Bare su plitke stajace vode koje nisu dugotrajne.Dubina bare u nasim krajevima iznosi preko 3 metra ,a vecinom su plice.Ljeti se bara preko dana zagrije sto utice na bujan razvitak biocenoze,Dolaskom jeseni bara se slabije zagrijava,pa se mnogi organizmi spustaju u mulj i ugibaju.Prije nego sto se na rijeci vidi led,povrsina bare je vec pokrivena ledom koji stiti da se sva voda u barama ne zamrzne do dna. Dno bare prekriva mulj razlicite debljine.Kod starijih bara sloj mulja je deblji nego kod bara koje su nedavno nastale.Mulj je sastavljen od raspadnutih organizama i njihovih dijelova.Kada se stapom prevrce mulj oslobadja se metan-barski plin jer se dizu mjehurici plinova koji nastaju razlaganjem uginulih organizama.Metan nastaje i u rudnicima gdje je posebno opasan jer pomijesan sa zrakom naglo sagori uz eksploziju.U mulju ima veliki broj bakterija.Barska voda je bogata mineralima sto omogucava razvitak biocenoze.


NASTANAK Najvise bara nastaje od rijeka u ravnicarskim dijelovima gdje rijeka meandrira tj pravi mnogo zavoja..Kada rijeka probije novo korito,staro ostaje izvan toka rijeke.Povremeno se ostvaruje veza sa rijekom za vrijeme poplava.Biotop tog dijela rijeke se mijenja umjesto kretanja vode sto je glavna odlika tekucica voda sada miruje.Ovakve bare se nazivaju starace.Ovakve bare dugo traju jer leze u nivou mora i tako se snabdijevaju vodom.Manje bare nastaju od raznih udubljenja gdje se kopao sljunak ili se vadila glina.Za vrijeme kisa udubina se ispuni vodom i u kisnim godinama bara moze da se odrzi dugo vremena.Cesece se desi da bara potraje do sredine ljeta,i nestaje.Ovo su privremene ili enfemerne.

FLORA Barske biljke s obzirom na zivotne potrebe,imaju u bari odreden prostorni raspored.Razlikujemo dva podrucja ili zone: Obalsko podrucje Podrucje slobodne vode Nalaze se trska,rogoz,sita itd. Trajnije bare nastaju vadenjem sljunka.Kada se sljunak izvadi ostaju udubljenja koja se ispune vodom.U prvo vrijeme biocenoza ovih bara veoma je siromasna brojem vrsta i jedniki.Postepeno se naseljava biljkama i zivotinjama.Neke zivotinje koje se krecu dolaze aktivno u potrazi za vodom gdje bi odlozile ikru,dok druge na nogama prenesu ptice.Vjetar donosi razne plodove,sjemenke a na njima mnostvo biljnih i zivotinjskih mikroorganizama.Ukoliko bara dospije u blizinu rijeka za vrijeme poplave u nju dospiju ribe i druge zivotinje.


FAUNA Konzumenti bare naseljavaju biljke (slatkovodna hidra,puzevi)slobodno plivaju(gnjurac,veslar,karaš,čikov,barski somić)i zive na dnu(bezupka).Plankton bare(bentos)sitni organizmi koji zive u povrsinskom dijelu vode


Reference

knjiga biologije za 7 razred zvonko korene


IrmaaA 22:45, 17 maj 2007 (CEST)[odgovori]

Komentari

 Komentar: Da li bi iko mogao da provjeri da li je ovaj članak prepisan iz knjige koja je navedena kao izvor, tj. da li krši autorska prava? -- Amer Zeherović Poruka 10:36, 7 juni 2007 (CEST) [odgovori]


Brisati  Članak odbijen - članak napisan nejasno u tolikoj mjeri da ga nije moguće postaviti -- Amer Zeherović Poruka 00:25, 2 decembar 2007 (CET) [odgovori]

RADIO BOSANSKI TALASI

Članak

Radio Bosanski Talasi / Radio Bosnische Welle

Emitiranje ove jednosatne emisije na bosankom jeziku pocelo je 20.Augusta 2006. Idejni autor i glavni i odgovorni urednik emisije je Senad Usanovic. Na Radiu Bosanski Talasi možete slušati vijesti iz političkog i kulturnog života Bosne i Hercegovine. Emisija je namjenjena također prijateljima bosanske kulture( muzika , književnost, historija...) Radio Bosanske talase možete slušati svake nedjelje od 13:00 do 14:00 na UKW frekvenciji

  • 102,3 Mhz Freiburg
  • 104,5 MHz Hochrein
  • 89,35 MHz Bad Krozingen
  • 97,35 MHz Müllheim/Neuenburg
  • 90,35 MHz Schopfheim/Maulburg
  • 89,35 MHz Weil am Rhein, Lörrach

Radio Bosanske talase možete slušati širom svjeta preko Interneta:

  • www.rdl.de
  • www.bosanski-talasi.de

Izvori

Komentari

 Komentar: Molim nekog ko je upoznatiji da kaže koji je naš stav u vezi ovakvih članaka! -- Amer Zeherović Poruka 10:52, 7 juni 2007 (CEST) [odgovori]


 Komentar: Autor je već samoinicijativno postavio članak na Wikipediju -- Amer Zeherović Poruka 00:30, 2 decembar 2007 (CET) [odgovori]

Bosanci u Njemckoj, Sudbine,Dogadjaji,Nepravde,Sreca,Popularnost,Skolovanje

Članak

Reference

Causevic 12:26, 21 juni 2007 (CEST)[odgovori]

Komentari


Brisati  Članak odbijen - No comment - nema članka -- Amer Zeherović Poruka 00:36, 2 decembar 2007 (CET) [odgovori]

Vojan Koceić

Članak

Vojan Koceić je mladi splitski gitarist koji trenutno svira u bendovima kao što su: Đubrivo, Korpiko, Koziak, Victim,... Rođen je 05.01.1983 u Splitu gdje završava srednju grafičku školu.Glazbom se bavi od svoje 12-te godine. Uz glazbu, bavi se tetoviranjem i photo-video-web manipulacijom.


Reference

www.vojankoceic.tk
www.myspace.com/vojankoceich
www.korpiko.com
www.vojan.deviantart.com

Vox 02:04, 23 juni 2007 (CEST)[odgovori]

Komentari


Brisati  Članak odbijen - zbog nedovoljnog značaja osobe za Wikipediju + samopromocija -- Amer Zeherović Poruka 00:39, 2 decembar 2007 (CET) [odgovori]


Ivo Kobaš

Članak

IVO KOBAŠ, rođen je 26. 3. 1954. godine u Grebnicama kod Bosanskog Šamca. Treće je dijete roditelja Ilije i Anke (rođene Mikić). Prvih pet razreda osnovne škole pohađao u rodnom selu, šest i sedmi u Bosanskom Šamcu, a osmi u Domaljevcu. Gimnaziju je završio u Orašju, a fakultet za fizičku kulturu u Sarajevu. Profesor je fizičke kulture. Radio je u Bosanskom Šamcu 11 godina kao profesor fizičkog vaspitanja i odbrane i zaštite i četiri godine kao komandant teritorijalne odbrane. Od 1992-1999. godine je u Holandiji, a od 2000. živi i radi u Sarajevu, uz češće boravke u rodnim Grebnicama i Apeldoornu u Holandiji. Po dolasku u Sarajevo zaposlio se u Izdavačkoj kući Bosanska riječ, gdje i sada radi. Čaroliju pisanja za djecu otkrio je u petoj deceniji svoga života. Desilo se to sasvim neočekivano. Kao izbjeglica u Holandiji nije znao dovoljno dječjih pjesama koje bi govorio svojoj kćerki Ivani, a nije imao naših knjiga iz kojih bi joj mogao čitati. Zato se morao sam potruditi i napisati joj poneku pjesmu. I tako je počelo.

Do sada je objavio šest knjiga:

• Čuda u Babodjedgradu, zbirka pjesama za djecu, 1996. • Malo sutra, zbirka pjesama za djecu, 1997. (Lektia za III razred) • Leteći slonovi, slikovnica napisana na četiri jezika, 1998. • Leteća kuća, zbirka pjesama za djecu, 1999. • Operacija života, roman za odrasle i • Lovac i zeko, slikovnica, 2007. godine.

Izvori

62.194.219.8 13:05, 15 juli 2007 (CEST)[odgovori]

Komentari


Ostaviti  Prihvaćeno - Kreiran članak Ivo Kobaš -- Amer Zeherović Poruka 00:51, 2 decembar 2007 (CET) [odgovori]

Saša Montiljo

Članak

Saša Montiljo (Sasa Montiljo) Slikar živi i radi u Beogradu


Reference

www.montiljo.com


Paintyamind 00:57, 17 juli 2007 (CEST)[odgovori]

Komentari


Brisati  Članak odbijen - nedovoljno teksta za konkretan članak -- Amer Zeherović Poruka 00:53, 2 decembar 2007 (CET) [odgovori]

Web stranice “živi” dokumenti

Članak

Danas se dokumenti za novinske agencije pripremaju na računaru u raznim programima, kao što je Microsoft Word, Quark Xpress i Adobe Pagemaker.Znaju im se točne dimenzije, ovisno o veličini papira na koji se tiskaju.Jednom otisnute na papiru ne mijenjaju svoj izgled ni sadržaj, što je i logično jer list papira nije ekran .

U današnje doba računara pokazala se potreba za bolje organiziranom i prilagodljivijom građom od tiskane, te su se osmislile web stranice.Nemaju fizički određenu veličinu. Veličina elemenata na web stranici se jedino može opisati u broju piksela, koji zauzimaju mjesta ovisno o veličini ekrana na kojem se stranica gleda.Svoje izvorište imaju na Internetu i "živi" su dokumenti.

Netom učinjena promjena vidljiva je svim posjetiocima koji pogledaju web stranicu.Moguće je stranice međusobno povezati hipervezama, kao i dijelove unutar jedne stranice.Korisnik može sam utjecati na neke elemente prikaza stranice, kao što su veličina i vrst slova, te je prilagoditi vlastitom ukusu.



Reference

Dr.dizajn 01:17, 31 juli 2007 (CEST)[odgovori]

Komentari


Brisati  Članak odbijen - Članak nije enciklopedijski + reklamisanje koje je uklonjeno -- Amer Zeherović Poruka 00:55, 2 decembar 2007 (CET) [odgovori]

Jasmin Dizdar

Članak

Jasmin Dizdar je bosanskohercegovački i britanski scenarista i filmski režiser rođen 8. juna 1961. godine u Zenici gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Kao srednjoškolac postaje član zeničkog amaterskog kino kluba gdje piše, montira i režira petnaest kratkih filmova za koje je nagrađivan na amaterskim festivalima širom bivše Jugoslavije. Bio je član Predsjedništva Udruženja Filsmkih Radnika Bosne i Hercegovine u Sarajevu.


Studira režiju na filmskoj akademiji (FAMU) u Pragu gdje pravi niz zapaženih studentskih filmova. Češki filmski režiser (dobitnik Oskara za film “Trgovina na korzu”) Elmar Klos dodjeljuje nagradu žirija Jasminovom studentskom filmu “Tišina”. Ovo je jedan od rijetkih studentskih filmova zaštićen kao narodna baština u češkom državnom arhivu. Jasminov posljednji studentski film “Rodni dom” predstavlja FAMU na internacionalnom studentskom festivalu u Karlovim Varima. Jasmin Dizdar kruniše filmske studije publikacijom knjige o češkom i američkom filmskom režiseru Milošu Formanu "Audicija za režisera" (Prag, 1990).


Prije povratka u Sarajevo gdje je planirao da nastavi filmsku karijeru Jasmin odlučuje da provede godinu dana u Zapadnoj Evropi. Odlazi u Pariz a potom u London gdje ga zatiće rat u bivšoj Jugoslaviji. Piše scenarije za BBC televiziju, BBC Radio 4 i predaje Istočno evropsku kinematografiju na univerzitetu u Voriku (University of Warwick).


1993 godine Jasmin dobija britansko državljanstvo i mijenja svoje prezime Dizdarević nazad na prezime svog djede - Dizdar. Posljeratno jugoslavensko sirotište je dodalo prefiks "ević" originalnom prezimenu Jasminovog oca, kao sto je to bila normalna praksa u to vrijeme.


Debituje igranim filmom “Divni Ljudi” (“Beautiful People”) na filmskom festivalu u Kanu 1999 godine. Film dobija ovacije kanske publike i nagradu za najbolji film u “Un Certain Regard” kategoriji. New York Time Magazine proglašava “Divne Ljude” za “najbolji film novog milenijuma”, Miami Herald kaže “ovaj film vas šokira smijehom”, Philadelphia Inquirer “Kad Dizdar udari, on udari jako”, New York Daily News “ovo je priča o svima nama kojima je nephodna promjena prije nego što možemo da počnemo da živimo u relativnoj harmoniji”.


Naredni film je kratki film “Mamma Roma” (2006) koji je Jasmin Dizdar napisao i režirao na italijanskom jeziku za francuski dugometražni film “Evropljani”. Dizdar je namjerno nazvao svoj film isto kao Pier Paolo Pasolinijev film "Mamma Roma" kao simbolično gesto protiv zaboravljana i omaložavanja filmske istorije.


Reference



Madral 20:20, 2 august 2007 (CEST)[odgovori]

Komentari

Ostaviti  Prihvaćeno - Kreiran članak Jasmin Dizdar -- Amer Zeherović Poruka 01:05, 2 decembar 2007 (CET) [odgovori]

Župa Bila

Članak

Župa Bila osnovana je 1925. godine od sela: Držanlije, Grborezi, Komorani, SRĐEVIĆI i Zabrišće sa sjedištem u Biloj, koja su odijeljena od Čuklića.

Prvi župnik bio je fra Lujo BRALIĆ, rodom iz Čuklića. Prvo krštenje obavljeno je l. svibnja 1925. To je bio Marko PERKOVIĆ iz Držanlija. U početku župnik je stanovao u "Ivankovića hanu" - kući Ante Ivankovića. Na zemljištu koje su darovali Ante Ivanković i Ile Krželj, oba iz Bile, sagrađena je nova župna kuća i poveća baraka koja je služila kao crkva.

Poslije fra Luje za župnika je došao 1929. fra Petar EVIĆ, rodom iz Posavine, koji ostaje do polovice 1931., kad preuzimlje župu fra Franjo ĆURIĆ, rodom iz Korita. Za njegova župnikovanja pred Božić 1931. izgorjela je baraka-crkva sa svim inventarom. Župnik je podigao, u blizini župskog stana, malu drvenu kapelicu koja je služila kao crkva nekoliko godina.

U lipnju 1934. dolazi za župnika fra Paško DUMANČIĆ, rodom iz Kupresa. Franjevački samostan na Gorici kraj Livna kupio je, u to doba od Ante Ivankovića, zemljište za gradnju nove crkve i župskog stana na kome se danas nalaze. Fra Paško počinje s gradnjom crkve u Biloj. Budući da je i ranije bilo trzavica oko mjesta gdje bi trebalo graditi crkvu, energični i pomalo netaktični fra Paško izazvao je pravu buru među vjernicima. Tako je došlo do formalnog prijelaza na starokatoličku vjeru sela Zabrišće osim nekoliko obitelji. U vrijeme opće besparice i siromaštva bilo je teško napraviti ovako veliku crkvu. Zato fra Paški nije uspjelo za Cetini godine gradnje dogotoviti crkvu, razbolio se i napušta župu 1940. god. Za župnika dolazi fra Branko KRILIĆ, rodom iz Fojnice. lako ne nastavlja gradnju, on pokušava smiriti duhove u župi. Njegov nasljednik fra Vlado ĆURIĆ, zvani fra Marijan, također nije nastavljao s gradnjom, a i nije bilo lako, jer su bila ratna vremena. Njegova je velika zasluga što je pomirio selo Zabrišće sa župom. U teškim ratnim danima fra Marijan je pomagao, koliko je mogao, progonjenima, pa i danas neki zahvaljuju njemu da su na životu. Fra Marijan je ostao u župi do konca 1947. godine. U velikoj oskudici svećenika tijekom 1948-49. župa Bila ostaje bez svog redovnog župnika. Župu povremeno pasterizira župnik iz Čuklića fra Bogdan VRDOLJAK. Koncem 1949. za župnika dolazi fra Serafim SARIĆ koji ostaje u župi do 1953. On pokušava obnoviti vjerski život u župi. Na njegovu molbu tadašnji provincijal Bosne Srebrne fra Jozo MARKUŠIĆ daruje zvono sa Sarajevske crkve sv. Nikole TAVELIĆA koje i danas zvoni. Njegovi nasljednici fra Krešo BRALIĆ i fra Ivan PELIKAN nisu pokušavali, a i nisu mogli, nešto raditi na crkvi. U mjesecu srpnju 1955. za župnika dolazi fra Valerije VOLODER, zvani «Kaurin» rodom iz Tijarice i na župi ostaje devet godina. Fra Valerije je stekao veliku popularnost u župi i njemu je uspjelo nastaviti radove na nedovršenoj i već tada oronuloj crkvi; popravio je i župski stan. 20. lipnja 1964, za župnika dolazi dr Boris BARUN, rodom iz Lusnića. Budući da su se prilike popravile, moglo se pomišljati na veće zahvate na crkvi. Stoga je novi župnik već slijedeće godine nastavio s izgradnjom crkve prema planu arh. Paržika. Štavljenje betonski strop, postavljen ravni krov na lađama, elektrifcirana je crkva, napravljen kor, stavljeni oluci, crkva je ožbukana iznutra, podignut djelomično zvonik (28 m). Vrijedno je istaknuti da su u crkvi napravljena dva pokrajna oltara od mramora, dar Antića VRDOLJAKA i njegove žene Kate, iz Srcđevića koji sada žive u Austriji. U crkvi su postavljene mramorne pločice, nove klupe, dvije mramorne kamenice za blagoslovljenu vodu. Zanimljivo je i vrijedno pažnje da je u crkvi napravljen iza glavnog oltara klasični mozaik, kopija slike španjolskog slikara Murilla, na kojem je prikazan sv. Franjo ispod raspela. Mozaik je izradio umjetnik Alfio Tambosso iz Ljubljane, a dar je Martina VUKADINA, Jakiše VUKADINA, Joze VUKADINA i Stanka VUKADINA svi iz Srđevića. Mozaik je umjetnički vrijedan i isplati se doći i vidjeti ga, a koštao je poprilično. Radovi u crkvi nisu gotovi. Treba napraviti glavni oltar, dva ambona, sedilije i krstionicu i to sve od mramora, zatim vanjsku žbuku na crkvi i tornju, obojiti crkvu, nabaviti katedralno staklo, troja hrastova vrata i s tim bi biljanska crkva bila gotova. Vjerujemo da će to ovaj vrijedni narod napraviti. Svakako treba spomenuti da je 1965. od 2. svibnja do 16. prosinca sagrađena nova župska kuća s dvoranom za vjeronauk. F.Š


Reference

LIVANJSKI KRAJ U «NAŠIM OGNJIŠTIMA«


85.94.139.64 10:13, 3 august 2007 (CEST)[odgovori]

Komentari

 Komentar: Stvarno ne znam šta bih sa ovim člankom. Molio bih autora da me kontaktira na stranici za razgovor, pa da mi da više informacija.